Dnevno manje 200.000 vekni

14.01.2011. / 8:15

BEOGRAD, Dnevno je samo na beogradskim trpezama čak 100.000 vekni manje, a gotovo pola miliona građana Srbije nema para da sebi priušti mlijeko svakog dana. Trećina potrošača značajno je smanjila kupovinu mesa, 13 odsto njih i mliječnih prerađevina, dok 11 odsto kupaca manje pazari voće, a nešto više od petine sokove i slatkiše.
Prodaja hljeba je u Srbiji, prema podacima Unije pekara, opala između 10 i 12 odsto! To znači da je kriza toliko pogodila građane Srbije da štede i na najosnovnijoj životnoj namirnici.
U Beogradu se sada dnevno potroši između 800.000 i milion vekni. A prije izbijanja krize, ta količina je na dnevnom nivou bila veća za čak 100.000 vekni.
– Smatram da nije toliko smanjena potrošnja koliko se sada vodi računa o hljebu i više se ne baca kada nije svež – kaže Zoran Pralica, predsjednik Unije pekara Srbije, koja pokriva oko 70 odsto domaćeg tržišta tom namirnicom. – Naravno, ima tu i onih koji su zbog slabije kupovne moći primorani i da štede, a neki vode računa i o načinu ishrane.
Prije krize, u korpama je završavala značajna količina vekni, ali i gotove hrane. Sada istraživanja pokazuju da se sedam odsto građana izjasnilo da, između ostalog, pazari i manje količine hljeba. Uprkos smanjenom prometu, prosječan građanin Srbije i dalje godišnje troši 109 kilograma hljeba, što je čak tri puta više nego što, recimo, pojede prosječno stanovnik Evropske unije.
Mlijeko – Jogurt i mlijeko nisu svakog dana na trpezi u porodicama s nižim primanjima – pokazuju ranija istraživanja. – Osam odsto anektiranih građana nema svakog dana ovu namirnicu na trpezi, njih 10 odsto kupuje isključivo jeftinije mliječne proizvode, dok je šestina njih zbog slabije kupovne moći značajno smanjila kupovinu mlijeka.
Iako je ponuda mlijeka daleko bolja nego prije pola godine, u trgovinama ga i dalje nema dovoljno. Stručnjaci ukazuju da bi, da je veća platežna moć stanovništva, nestašice bile daleko veće, jer je i mlijeko, za mnoge, postalo luksuz i manje se pazari. U Srbiji je godišnja potrošnja mlijeka i prerađevina od mlijeka po stanovniku 87 litara, a u Evropskoj uniji od 320 do 380 litara.
Meso – Četvrtina potrošača povremeno kupuje meso, jednom nedjeljno, dok je 28 odsto njih prinuđeno da osjetno smanji kupovinu te namirnice. Prema posljednjim istraživanjima Gfk, 15 odsto njih pazari meso isključivo na akcijskim sniženjima. Inače, prije petnaestak godina, potrošnja mesa po stanovniku bila je 68, a sada je jedva 43 kilograma, i po tome smo pri dnu evropske ljestvice.
Voće – Iako nerado govore o bacanju robe, većina prometnika ima problem da, zbog visokih cijena, proda i domaće i južno voće. Procjena je da se između osam i 10 odsto te robe na kraju mjeseca „odloži“ u kontejner, jer kada na vrijeme ne spuste cijenu, poslije nema kupaca. Inače, ankete pokazuju da 11 odsto kupaca zbog krize kupuje manje količine voća.
Povrće – Slična situacija je i sa povrćem u prodavnicama, koje, često ustajalo i već sparušeno, ni po znatno nižoj cijeni nema kupca. To se odnosi na zeleniš, šargarepu, ali i krastavac, papriku, cveklu, a procjena je da čak 10- -20 odsto od ukupnih količina na kraju mjeseca završi u kanti.

Smanjuju kupovine
Prema posljednjem istraživanju GfK iz prošle godine, srednja klasa je naglo počela da smanjuje količine kupljene robe. Kupuju veća, takozvana ekonomična pakovanja, i traže najbolji odnos cijene i kvaliteta. U šoping se ide planski, sa spiskom. Najosjetljiviji i najsiromašniji sloj potrošača, orijentiše se prvenstveno ka cijeni. U startu odustaju od kvalitetnih sokova, flaširane vode, konditora… Takođe, sveli su potrošnju osnovnih namirnica na minimum. Novosti