Capital.ba

Češka kruna svetski šampion

02.03.2008. / 10:00

PRAG – Pre dve godine Jirži Paroubek, tadašnji češki premijer, prognozirao je, kada je kurs češke krune sišao prvi put ispod granice od 28 kruna za evro, da će kruna nastaviti s brzim rastom i da će 2010. važiti kurs od 25 kruna za evro.

Mnogi u to nisu verovali, smatrajući da je posredi uvod u kampanju za izbore. (Izbori su, inače, održani u junu 2006. godine, a Paroubek i njegovi socijaldemokrati su izgubili i posle toga prešli u opoziciju.)
U prošli petak, dakle dve godine pre tog predviđenog roka, češka valuta je ne samo dostigla nego i probila granicu od 25 kruna za evro, da bi se juče usidrila ispod te granice. Isti dan je i svetska ekonomska agencija Blumberg saopštila da je na rang-listi najbrže rastućih valuta sveta, prvo mesto preuzela češka kruna.

Iza nje su ostali čileanski peso i izraelski šekel, koji su vodili u poslednjih dvanaest meseci.
Češka valuta je od početka ove godine prema evru porasla za 6,1 odsto, a prema dolaru za 7,8 procenata.

Međutim, radi se o dugoročnijem trendu – u poslednjih šest meseci češka kruna je prema evru ojačala 12 odsto.

Inače, početkom 2002. godine, kada je uvedena zajednička evropska valuta, evro je vredeo 35 kruna (sada 25), a za dolar se tada moglo dobiti 40 kruna (sada manje od 17).

Prosečno je, tokom šest godina od uvođenja evra, godišnje rasla za 3,3 odsto.
Takva kretanja sve više hlade Čehe prema evru – sada žele da zemlja ostane pri svojoj valuti.

Na tome im se, naravno, ne može zameriti.

Češka neguje tradiciju tvrde monetarne politike još iz vremena između dva svetska rata kade su čehoslovačka kruna, švajcarski franak i jugoslovenski dinar bile najstabilnije valute u Evropi.

Ovde je jedna od nacionalnih deviza KKD (skr. od „každa koruna dobra”, ili u prevodu „svaka kruna dobra”).

Tradicionalna štedljivost Čeha prilično je neuobičajena za slovenske narode, zbog čega ih, na primer, Poljaci nazivaju „slovenskim Jevrejima”.
Jačanje češke krune zasnovano je ponajpre na dinamičnom ekonomskom rastu.

 Izvoz raste brže, tako da zemlja već godinu i po dana ostvaruje suficit u trgovini sa svetom. Sada je taj rast ubrzan zbog hipotekarne krize i najave recesije u SAD pa špekulativni kapital navaljuje na ovu i neke druge valute u regionu.

To vodi postupnom usklađivanju nominalne i realne vrednosti valuta, uporedo s produbljivanjem integracije i jedinstva tržišta EU.

Pre osam godina prosek čeških cena bio je 45 odsto cena u EU, sada je to već oko 60 odsto.

Zbog jačanja krune veliki broj proizvoda u Nemačkoj je jeftiniji, pa su Česi koji žive uz granicu s tom zemljom počeli da kupuju u njenim marketima, na primer, trajno mleko, tvrdi sir, konzerve, keks, čokoladu… Čak je i najbolje češko pivo – plzensko – jeftinije kod Nemaca.

Rekordi slovačke krune i poljskog zlota
Slično kao i češka kruna, visok rast kursa ovih dana beleže slovačka kruna i poljski zlot. Tako je slovačka kruna juče, uz kurs od 32,68 za evro, zabeležila najvišu vrednost u istoriji prema evru, dok je poljski zlot sa 3,54 zlota za evro bio na maksimumu od februara 2002.
Slovačka kruna je od druge polovine lanjskog marta bila u stagnaciji ili manjem padu, a sada joj se predviđa nastavak rasta – narednih dana na najmanje 32,5 kruna za evro.

Ova valuta je, inače, prilikom uvođenja evra vredela oko trećinu manje nego sada (kurs 42-43 krune za evro).

Slovačka je takođe na putu da evro uvede od 1. januara 2009. kao prva posle Slovenije, od novih postkomunističkih članica EU. Za sada su njene šanse da stupi u evrozonu čak oko 90 odsto. Politika

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!