Poslije milkšejka od čokolade, jagode i banane, stiže smrznuta poslastica sa slatko-slanim ukusom koju je lanisrao lanac restorana brze hrane “Jack in the Box”.

Kako piše “Hafington post”, novi mliječni proizvod ima 1.081 kaloriju, a sastoji se od sladoleda od vanile i sirupa slanine, sa prelivom od slatke pavlake i kandiranom višnjom kao ukrasom.

Oni koji su probali ovaj neobičan spoj slatkog i slanog uglavnom su zgroženi. “Užasno”, “Bljutavo”, “Nesvarljivo”, samo su neke od njihovih reakcija. Tanjug

U saopštenju se navodi da je najveću cijenu dostigla slika holandskog umjetnika Vinsenta van Goga “Pogled na sklonište i kapelu u Remiju”.

Ovo Van Gogovo djelo prodato je za skoro 16 miliona dolara.

Preostala dva djela – autoportret Edgara Dege i pejzaž Kloda Pisara prodati su nešto ranije.

Predsjednik “Kristija” za Ameriku Mark Porter ocijenio je da su prodata djela bila “dragulj iz krune” u kolekciji legendarne glumice.

U saopštenju iz “Kristija” izražena je nada da će i ostala djela iz umjetničke kolekcije Elizabet Tejlor na današnjoj aukciji zabilježiti pozitivne rezultate.

Elizabet Tejlor umrla je u martu prošle godine u 79. godini i “Kristi” je odvojeno prodavao djela koja su bila u njenoj kolekciji.

Bivši vlasnik slike je Jorge Embirikos, grčki brodovlasnički magnat. On je sliku prodao krajem prošle godine, ali je tek sada objavljena cijena.
Pol Sezan je naslikao seriju od pet slika pod nazivom “Kartaši” u periodu od 1890. do 1895. godine.
Preostale četiri nalaze se u muzejima “Orsej” u Parizu, “Metropoliten” u Njujorku, u Institutu Kortald u Londonu i Fondaciji “Barns” u Filadelfiji.
Francuski umjetnik Pol Sezan rodio se 1839, a umro 1906. godine. Njegova djela su impresionistička i postimpresionistička.
Prethodni rekord po cijeni držala je slika “Broj 5″ Džeksona Poloka, koja je 2006. godine prodata za 142,7 miliona dolara.
To je apstraktna slika, veličine je 1×2, nastala kapanjem crvene, žute i plave boje po podlozi.
“The Times” prenosi da je holivudski mogul Dejvid Gefen prodao sliku meksičkom finansijeru Dejvidu Martinezu.
“Woman III”, slika apstraktnog ekspresioniste Viljema de Koninga je na trećem mjestu sa cijenom od 140,2 miliona dolara. To je jedna od šest njegovih slika na kojima je glavna tema žena. Dejvid Gefen prodao ju je milijarderu Stivenu A. Koenu.
Iza nje se nalazi “Portret Adele Bloch-Bauer I”, koju je naslikao Gustav Klimt 1907. godine.
Prema medijskim navodima, slika je prodata za 135 miliona dolara Ronaldu Lauderu za njegovu “Neue Galerie” u Njujorku 2006. godine. “Portret dr Gašea” je na petom mjestu sa cijenom od 129,7 miliona dolara. Postoje dvije autentične verzije ovog portreta Vinsenta van Goga, nastale u junu 1890. Obje prikazuju doktora Gašea koji sjedi podbočen za stolom, ali sa sitnim razlikama.
Na listi se još nalazi i “Bal au moulin de la Galette” Pjera-Augustea Renaroa, koja je prodana za 122,8 miliona dolara. U vrijeme prodaje bila je najskuplja slika koja je ikada prodata. Pretpostavlja se da se sada u vlasništvu švajcarskog kolekcionara.
Slika Pabla Pikasa “Dječak sa lulom” prodata je 2004. godine za 104,1 milion dolara na njujorškoj aukciji.
Kritičari su napomenuli da je slika tu vrijednost potigla samo zbog imena slavnog slikara. Slika je visoka jedan metar i široka 80 centimetara i nastala je 1905. godine, kada je Pikaso imao samo 24 godine, nakon što se doselio u parisku umjetničku četvrt Monmartr.
Na njoj je prikazan dječak iz radničke klase, sanjarećeg pogleda, sa lulom u ruci, ispred ružičastog zida koji je ukrašen cvijećem.
Slika “Irisi” Vinsenta van Goga, jedno je od prvih njegovih djela koje je nastalo dok je bio u azilu u Sent Pol-de-Mosolu, godinu dana prije njegove smrti 1890. godine. Ona se, takođe, nalazi na listi, kao i još jedna Pikasova slika “Dora Maar au Chat “, koju je naslikao 1941. godine. Slika prikazuje Pikasovu ljubavnicu, Hrvaticu Doru Mar, kako sjedi na stolici s malom mačkom na ramenu.
“Autoportret” i “Suncokret” su najcjenjenija djela Vinsenta van Goga. Od 1886. do 1889. izradio je 12 autoportreta, dok se na posljednjem mjestu liste nalazi “Portret Adele Bloch-Bauer II”, koju je Gustav Klimt naslikao 1912. Adele Bloh-Bauer II bila je žena bogatog industrijalca Ferdinanda Bloh-Bauera, koji je sponzorisao Klimta. Ona je bila jedini model koji je Klimt naslikao dva puta. Nezavisne novine

Bivšem prvaku u reliju, Marku Alenu posrećilo se to što boje italijanskog Ferarija više ne brani Kimi Raikonen. Šveđanin je, kao majstor vožnje po snijegu, dobio priliku umjesto Finca da isproba sve čari prvog Ferarijevog automobila s pogonom na sva četiri točka.

Kao poligon je poslužila snijegom prekrivena staza Areplog svega sat vremena vožnje od Arktičkog kruga u Švedskoj, a na sreću na lokaciji se našla i pokoja kamera.

Ko pored Ferari FF-a može mrziti snijeg? Pogledajte. Tportal

Radi se o limitiranoj seriji namijenjenoj kineskom tržištu, što se uostalom može naslutiti iz njenog imena. Naime, prema kineskom lunarnom kalendaru, od 23. januara 2012. do 9. februara 2013. godine vladaće Zmaj, najcjenjeniji znak njihova zodijaka, nekada simbol snage i moći, a danas uspjeha i sreće.

Svaki primjerak iz ove serije premazan je crvenom bojom, bojom koja prema kineskom vjerovanju simbolizuje sreću, te ukrašen mnoštvom karakterističnih detalja. Izdvojimo liniju koja se proteže po boku automobila i ručno naslikane zmajeve, zatim zmajeve urezane u drvene elemente, te zmajeve ušivene u naslonjače za glavu i jastuke za putnike na zadnjoj klupi.

Kako to obično biva, ekskluziva ima i svoju cijenu. Tako je za jedan Rolls-Royce Phantom “Year of the Dragon” potrebno izdvojiti astronomskih 1.2 miliona dolara, odnosno čak 800.000 dolara više nego za standardni model.

Britanski proizvođač ne otkriva koliko je primjeraka zapravo prodao.

Kina je najveće tržište britanskog prozvođača!

Rolls-Royce je tokom 2011. prodao rekordnih 3538 vozila, 31 odsto više nego prethodne godine, te tako ostvario najbolji rezultat u svojoj 107-godišnjoj istoriji. Posljednji rekord postavljen je 1978. godine, a iznosio je 3347 vozila, prenose agencije.

Najviše vozila britanski je proizvođač prodao u Kini, po prvi put više nego u SAD-u, što i ne treba čuditi s obzirom na rastući broj kineskih milionera kojih je 2010. bilo 1.11 miliona, 33 odsto više nego godinu prije. Kina je po tom pitanju treća zemlja na svijetu, odmah iza SAD-a i Japana.

Upravo zbog toga, Rolls-Royce na kineskom tržištu namjerava otvoriti još 10 poslovnica, uz 14 postojećih.

Novi paradajz, nazvan “Crna galaksija”, razvili su stručnjaci hortikulture kompanije “Tećnological Seeds DM” koji tvrde da je njegova tamna boja rezultat posebnog pigmenta koji potiče od borovnice.
Pigment je osjetljiv na svjetlost, pa je tako paradajz tamniji što je duže izložen suncu.
Kako piše list “Jediot ahronot”, crni paradajz, koji je inače iznutra crven, sadrži visoku koncentraciju antioksidanata i vitamina C koji podstiču imunološki sistem i pomažu u sprečavanju raznih bolesti.

Crni paradajz je prvenstveno namijenjen luksuznim hotelima, a u supermarketima bi trebalo da se pojavi u toku ove godine.
Ovo nije jedina neobična sorta prikazana na ovom sajmu. Među novim jestivim eksponatima su i crveni limuni i ljubičasta šargarepa. Tanjug

Prodaja je nazvana “Zlatno doba” zbog toga što je Komunistička partija predstavila Čaušeskua kao heroja.

Koža leoparda dostigla je cijenu od 3,750 evra a jak, koji je bio poklon kineskog komunističkog lidera Mao Cetunga 12.000 evra.

Čaušesku i njegova supruga Elena pogubljeni su u revoluciji 1989. godine.

Posteri iz doba komunizma, medalje, fotografije i zastave, neke stare i 70 godina, takođe su bile na aukciji u Bukureštu.

Dva srebrna emajlirana goluba bila su poklon pokojnog iranskog šaha Reze Pahlavija.

Ovo je prva javna aukcija predmeta Čaušeskua za posljednjih 10 godina.

Čaušesku je držao Rumuniju u čeličnom stisku od 1965. do 1989. godine.

Dijana Dočija, kustos rumunske umjetničke galerije, rekla je da samo mali broj mladih Rumuna zna šta se tada dogodilo.

“Štaviše, sve je češća pojava da je zanimljivo odnosno ‘kul’ raspravljati o komunizmu, ali istina je da to nije bio tako ‘kul’ period”, rekla je ona.

Laušesku i njegova supruga u trenutku predaje živjeli su u pravom luksuzu dok je većina Rumuna grcala u siromaštvu, suočena sa stalnim nestašicama i isključenjima struje i nadzorom i kontrolom tajne policije.

U pitanju su manje svote, odnosno dugovi do 150 evra, ali je vijest naišla na oduševljenje 3 500 sretnih klijenata, piše portal “good.is”.

“Vrlo sam sretna. Ovo je prvi put da sam nešto dobila besplatno”, rekla je jedna klijentkinja koja je u banku došla pokupiti zlatni medaljon koji je založila prije tri godine.

Ova banka osnovana je 1637. godine, i od početka je slovila kao banka za siromašne. Osnovao ju je filantrop Teofrast Renodo koji se protiv siromaštva želio boriti pravednijim bankarstvom. U to vrijeme kamate su se znale popeti i do 130 odsto, zbog čega su i vrlo mali krediti brzo znali prerasti u nezamislive dugove. Renodo je siromašnim Parižanima želio pružiti mogućnost da uzimaju kredite koje mogu relativno lako vraćati, a za kolateralu je uzimao doslovno sve – od lonaca do posteljine.

S obzirom da je bila poznata kao banka za siromašne, ljudi nikad nisu bili ponosni što su morali ići u nju, jer su se htjeli riješiti te etikete. Međutim, čak su i neke poznate ličnosti tog doba, poput Viktora Igoa i Kloda Monea, potajno koristili usluge baš ove banke.

Banka Kredit municipal de Pariz i dalje posluje prilično dobro, a njihova antilihvarska politika danas klijente privlači, a ne odbija. Samo u posljednjih godinu dana broj klijenata povećan je za 29 odsto.

Kompanija je krajem 2009. godine kupila avion za potrebe bivšeg predsjednika i njegovih saradnika, a prema nekim izvorima Ben Ali je bio u avionu tokom probnog leta prije nego što je izvršena adaptacija, što podrazumijeva sobe i salone.

Adaptaciju je trebalo da uradi kompanija “Sabena tehniks”.

Od januara 2010. godine u trenutku kada je Ben Ali napustio zemlju, sindikat “Sabena tehniksa” uputio je pismo upravi zabrinut zbog događanja u Tunisu u namjeri da se obavijeste da li da nastave rad na preuređenju aviona i ko će im za to platiti.

“Stvaranje stanice na Mjesecu će postati tehnički moguće u trećoj deceniji. Prvo će se na Mjesecu nastaniti naučnici, koji će proučavati njene fizičke, biološke i geološke osobine. Postepeno će se na satelitu razvijati neophodna infrastruktura za život, između ostalog, i turistička. Čovječanstvo u početku nije imalo opširne planove osvajanja Mjeseca, međutim, kada su na satelitu otkrili svjedočanstva prisutnosti vode, naučnici su promjenili odnos prema toj nebeskoj sferi”, kaže šef laboratorije Instituta kosmičkih istraživanja RAN Igor Mitrofanov.

“Moramo da ostvarimo nekoliko ozbiljnih kosmičkih projekata, postepeno povećavajući nivo razvoja tehnologije, prije nego stvorimo takvu bazu. Prvi korak će biti dva aparata za sljetanje Luna-Resurs i Luna-Glob. Eksperimenti će omogućiti da napredujemo u osvajanju Mjeseca i mjesečevih resursa. Uslovi na polovima Mjeseca se bitno razlikuju od ekvatorijalne oblasti i umjerenih širina, kuda su se ranije usmjeravale sovetske i američke ekspedicije. Na polovima Mjeseca su nađena svjedočanstva prisutnosti vode. To je važna činjenica, koja otvara nove mogućnosti”, dodaje Mitrofanov.

“Ljudi će moći da žive na površini Mjeseca, tamo nema opasne po čovjeka kosmičke radijacije, a gravitacija je srazmerna onoj, na koju su se navikli stanovnici Zemlje. Baza na Mjesecu je potrebna radi strateških ciljeva”, kaže savjetnik predsjednika raketno-kosmičke korporacije (RKK) Aleksandar Aleksandrov.

“Baza na Mjesecu je strateški zadatak stanovnika Zemlje. Antarktik smo počeli da istražujemo od bozičnih logora, tako ćemo proučavati i planete, dolazeći tamo u kraćem periodu. Onda ćemo graditi neku infrastrukturu. To je korisno za stanovnike Zemlje. Baza na Mjesecu će obavezno biti sagrađena, kaže Aleksandrov..

Baza na Mjesecu će omogućiti razrađivanje i probe novih kosmičkih sistema za letove na Mars i druge planete, astronomi će moći da bolje istraže Sunce i zvjezde. Kasnije će čovječanstvo industrijski osvajati Zemljin satelit. Tamo će se vaditi korisne rude, graditi različite fabrike, a glavno – kosmodrom odakle će se lansirati kosmički aparati u najudaljenije djelove Vasione.

Za sada naučnici razrađuju programe osvajanja satelita Zemlje, preduzimači dobro zarađuju na prodaji mjesečeve površine. Svako, ko želi, može da kupi parcelu na površini Mjeseca za svega 7,5 hiljada dolara. Glas Rusije

Vidjevši te silne milijarde na svom računu u Državnoj banci Indije, Paridžat Saha (42), koji predaje u jednoj gimnaziji u Balurgati, u indijskoj državi Zapadni Bengal doživio je pravi šok. Njegova plata iznosi oko 700 dolara mjesečno.

Ubrzo je pomislio da to mora da je neka greška. Otrčao je da svoj račun provjeri na bankomatu koji mu je, međutim, pokazao isti iznos. Tada je nazvao banku da je obavijesti da je očito došlo do velike zabune.

U banci navode da im nije jasno kako se tolika svota novca našla na njegovom računu i da se slučaj ispituje.

“Kako došlo, tako i otišlo”, kazao je u šali nesuđeni milijarder kog će, možda, banka nagraditi za poštenje. Tanjug

Bel u pismu objašnjava svojim roditeljima na koji način da izvrše uzemljenje telefona, kako bi izbjegli opasnost od udara groma u kuću.
Pismo je napisano dvije godine nakon što je slavni pronalazač patentirao novu spravu i pred svjedocima obavio prvi razgovor sa svojim asistentom Tomasom Votsonom.

Aukcijska prodaja pisma počela je u decembru, a završena je u srijedu, kada je dostiglo cijenu od 92.856 dolara, prenosi AP. FoNet

Prema istraživanju koje je objavljeno na internet sajtu, a koje je obavljeno u 19 država, Poljaci su  na vrhu liste prema  tome koliko u prosjeku u toku dana konzumiraju voće i povrće.

Oni u prosjeku dnevno konzumiraju sa 577 grama voća i povrća, dok su Italijani sa 452 grama na drugom mjestu.

Jedino se  u Poljskoj, Njemačkoj, Austriji i Italiji primjenjuje proporuka da se dnevno konzumira 400 grama voća i povrća, navodi se u ovom istraživanju.

Francuska je pala na devetu poziciju sa 342 grama dnevnog konzumiranja ovih namirnica, a iza nje su Mađarska, Estonija, Irska i Belgija.

Irci su na samom dnu liste, jer oni jedu dnevno tek 186 grama voća i povrća, a ispred njih su Šveđani sa 237 grama i Česi sa 253 grama.

Geografski položaj igra važnu ulogu u načinu konzumiranja povrća: na sjeveru se konzumira svježe povrće, bogato vitaminima dok se na jugu više jedu čorbe od povrća, precizira se u studiji.

Evropski savjet za informisanje o hrani upozorava Evropljane koji ne poštuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije  da je dnevno potrebno konzumirati 400 grama voća i povrća  na rizik od mogućih bolesti kao što su rak ili kardiovaskularna oboljenja.

“Žena, stranog porijekla, zaboravila je torbu u kojoj je bio smaragdni prsten vrijednosti 1,2 miliona hongkoških dolara, u toaletu na četvrtom spratu hotela `Četiri godišnja doba` /Four Seasons/ u Hong Kongu”, izjavio je danas portparol policije.

On je dodao da se nekoliko minuta kasnije vlasnica vratila u hotel, ali torba je nestala.

Kineski dnevnik /”South China Morning Post”/ koji citira anonimnog radnika švajcarske zlatare “Šopard”, navodi da je vlasnica torbe Karolina Gruosi – Šefel, kopredsjednik kompanije “Šopard”.

Policija nije željela da saopšti identitet žene.

Nagrada od 500.000 hongkoških dolara obećana je svakom ko doprinese da se nakit pronađe.

Krađa je izvršena 8. septembra u večernjim časovima, ali je tek sada objavljena.