<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba &#187; &#8211; VIJESTI IZ SVIJETA</title>
	<atom:link href="http://www.capital.ba/category/vijesti-iz-svijeta/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.capital.ba</link>
	<description>Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj</description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 Sep 2010 10:26:51 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Dostavljeni zahtjevi za poskupljenje struje i gasa</title>
		<link>http://www.capital.ba/dostavljeni-zahtjevi-za-poskupljenje-struje-i-gasa/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/dostavljeni-zahtjevi-za-poskupljenje-struje-i-gasa/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 09:55:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129253</guid>
		<description><![CDATA[BEOGRAD, Agenciji za energetiku dostavljeni su zahtjevi za poskupljenje električne energije i gasa, saopštio je danas šef Radne grupe Vlade Srbije za sigurnost snabedijevanja energijom i energentima Nikola Rajaković.
On nije želio da kaže u kom procentu su zatražena poskupljenja energenata, ali je rekao da će se Agencija o zahtjevima Elektroprivrede Srbije (EPS) i Srbijagasa izjasniti [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-116836" title="struja dalekovod" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/06/struja-dalekovod.jpg" alt="" width="104" height="78" />BEOGRAD, Agenciji za energetiku dostavljeni su zahtjevi za poskupljenje električne energije i gasa, saopštio je danas šef Radne grupe Vlade Srbije za sigurnost snabedijevanja energijom i energentima Nikola Rajaković.<span id="more-129253"></span><br />
On nije želio da kaže u kom procentu su zatražena poskupljenja energenata, ali je rekao da će se Agencija o zahtjevima Elektroprivrede Srbije (EPS) i Srbijagasa izjasniti za desetak dana.</p>
<p>Mediji su prethodnih dana objavili da će EPS zatražiti poskupljenje struje od 10 odsto, a Srbijagas da nova cijena gasa bude za 18,5 odsto veća.</p>
<p>Sezona grijanja u Srbiji će, prema riječima Rajakovića, početi na vrijeme.</p>
<p>&#8220;Srbija, kad je riječ o snabdijevanju energentima, ne stoji loše&#8221;, rekao je Rajaković novinarima poslije sastanka Radne grupe za sigurnost u snabdijevanju energijom i energentima. Emg.rs</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/dostavljeni-zahtjevi-za-poskupljenje-struje-i-gasa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Britanski regulator kaznio Goldman Sachs sa 27 miliona dolara</title>
		<link>http://www.capital.ba/britanski-regulator-kaznio-goldman-sachs-sa-27-miliona-dolara/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/britanski-regulator-kaznio-goldman-sachs-sa-27-miliona-dolara/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 09:42:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129251</guid>
		<description><![CDATA[NJUJORK, Američki bankarski div Goldman Sachs kažnjen je od strane britanskog finansijskog regulatornog tijela iznosom od 17,5 miliona funti (27 miliona dolara) jer navedeno tijelo nije obavijestio o istrazi koja je protiv njega bila vođena u SAD-u. 
Podsjetimo, Goldman Sachs je u junu postigao dogovor sa saveznom Komisijom za akcije (SEC) po kojoj je pristao [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-121066" title="Goldman Sachs 1" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/07/Goldman-Sachs-1-95x95.jpg" alt="" width="95" height="95" />NJUJORK, Američki bankarski div Goldman Sachs kažnjen je od strane britanskog finansijskog regulatornog tijela iznosom od 17,5 miliona funti (27 miliona dolara) jer navedeno tijelo nije obavijestio o istrazi koja je protiv njega bila vođena u SAD-u. <span id="more-129251"></span><br />
Podsjetimo, Goldman Sachs je u junu postigao dogovor sa saveznom Komisijom za akcije (SEC) po kojoj je pristao platiti 550 miliona dolara, što je najveća kazna u istoriji Wall Streeta, po građanskoj tužbi za prevaru klijenata s prodajom hipotekarnih vrijednosnica. Naime, kako prenosi Bloomberg, istraga je utvrdila da je navedena banka obmanjivala ulagače jer im je prodavala složene finansijske derivate, temeljene na hipotekarnim kreditima, dok se istovremeno na tržištu kladio na pad njihove vrijednosti.</p>
<p>Kazna od 17,5 miliona funti spada među najviše koje je britanski regulator odredio nekoj kompaniji. Inače, Rekordna kazna izrečena je Goldmanovom rivalu JPMorganu čiji je britanski odjel kažnjen s 33,3 miliona funti. Poslovni.hr</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/britanski-regulator-kaznio-goldman-sachs-sa-27-miliona-dolara/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Njemačka inflacija blago usporila u avgustu</title>
		<link>http://www.capital.ba/njemacka-inflacija-blago-usporila-u-avgustu/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/njemacka-inflacija-blago-usporila-u-avgustu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 09:27:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129249</guid>
		<description><![CDATA[BERLIN, Njemačka inflacija malo je usporila u avgustu, potvrdili su danas objavljeni službeni podaci, iako bi plaće u najvećem evropskoj privredi mogle početi rasti s obzirom na nastavak privrednog oporavka. 
Cijene su tako u prošlom mjesecu porasle za 1,0 odsto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, objavio je državni statistički biro, potvrdivši preliminarne procjene [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-111904" title="inflacija1" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/05/inflacija11-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />BERLIN, Njemačka inflacija malo je usporila u avgustu, potvrdili su danas objavljeni službeni podaci, iako bi plaće u najvećem evropskoj privredi mogle početi rasti s obzirom na nastavak privrednog oporavka. <span id="more-129249"></span><br />
Cijene su tako u prošlom mjesecu porasle za 1,0 odsto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, objavio je državni statistički biro, potvrdivši preliminarne procjene objavljene 27. avgusta. Na mjesečnom nivou potrošačke su cijene ostale nepromijenjene, stoji u saopštenju Destatisa. U julu je inflacija dosegnula najviši nivo u dosadašnjem dijelu godine od 1,2 odsto ali je i dalje ispod ciljanog nivoa Evropske centralna banke od blizu 2 odsto. Više cijene energenata, posebno lož ulja, bile su glavni pokretači inflacije u avgustu, saopštio je Destatis.</p>
<p>Ključni faktor blage njemačke inflacije skromno je povećanje plata, međutim ogranak uticajnog sindikata IG Metall zatražio je njihovo povećanje za šest odsto, pokrenuvši pregovore za koje se očekuje da će biti dugotrajni. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/njemacka-inflacija-blago-usporila-u-avgustu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Rast tržišta mobilnih komunikacija u svijetu</title>
		<link>http://www.capital.ba/rast-trzista-mobilnih-komunikacija-u-svijetu/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/rast-trzista-mobilnih-komunikacija-u-svijetu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 09:16:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129246</guid>
		<description><![CDATA[BERLIN, Tržište mobilnih komunikacija raste u cijelom svijetu. Podaci o prodaji mobilnih telefona, u prvom polugodištu ove godine pokazuju posebno rast u zemljama u razvoju, dok su proizvodi povezani s mobilnim internetom pokretači novih kupovina u zapadnim industrijaliziranim zemljama. Sveukupna prodaja mobilnih telefona i smartphonea u Evropi raste po stopi od 6 odsto, pokazuje analizu [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-120055" title="mobilni telefoni" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/07/mobilni-telefoni-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />BERLIN, Tržište mobilnih komunikacija raste u cijelom svijetu. Podaci o prodaji mobilnih telefona, u prvom polugodištu ove godine pokazuju posebno rast u zemljama u razvoju, dok su proizvodi povezani s mobilnim internetom pokretači novih kupovina u zapadnim industrijaliziranim zemljama. <span id="more-129246"></span>Sveukupna prodaja mobilnih telefona i smartphonea u Evropi raste po stopi od 6 odsto, pokazuje analizu koju je priredio GfK Retail and Technology za potrebe upravo završenog IFA 2010 sajma u Berlinu.<br />
Mobilni telefoni (bazirani na glasu) imaju glavnu ulogu u rastu prodaje na tržištima zemalja u razvoju. Nakon pada ili stagnacije zbog svjetske ekonomske i finansijske krize ove godine najveći rast (28 odsto) se dogodio u zemljama Latinske Amerike (Brazil, Argentina, Čile). Saharska Afrika bilježi rast od 27 odsto, a jugoistočna Azija od oko 19 odsto. Potražnja za mobilnim telefonima ove godine raste po stopi od 12 odsto u Indiji, dok Kina (s Tajvanom i Hong Kongom) raste za 11 odsto. Suprotno, prodaja mobilnih telefona u Evropi, srednjem istoku i sjevernoj Africi bilježi minus od 2 odsto, a što je ispod nivoa prošle godine koja je već ionako bila niska.</p>
<p>Ipak, kao rezultat dobre infrastrukture, glavni fokus u zapadnim razvijenim zemljama je na proizvodima s otvorenim operativnim sistemima (smartphones) za mobilni prijenos podataka. Smartphone je sada standard za poslovni svijet, a privatni korisnici su sve više zainteresirani za mnoštvo fleksibilnih aplikacija i mobilni pristup društvenim mrežama pa stoga raste prodaja smartphonea. Tako, na primjer, u Evropi prodaja smartphonea raste po stopi od 52 odsto, a s udjelom od 20 odsto tu su zastupljeni više nego bilo gdje drugdje. Rast prodaje ovih telefona zapažen je i na drugim manje razvijenim tržištima sa stopom od 14 do 19 odsto, pokazuju podaci GfK-a. Poslovni.hr</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/rast-trzista-mobilnih-komunikacija-u-svijetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ekonomisti snizili procjene rasta američkog BDP-a u 2010.</title>
		<link>http://www.capital.ba/ekonomisti-snizili-procjene-rasta-americkog-bdp-a-u-2010/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/ekonomisti-snizili-procjene-rasta-americkog-bdp-a-u-2010/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 08:56:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129244</guid>
		<description><![CDATA[NJUJORK, Američki ekonomisti okupljeni u anketu koju je proveo Blue Chip Economic Indicators snizili su svoje procjene glede rasta američke privrede u drugoj polovini ove godine. 
Oko 50 stručnjaka tako treći mjesec zaredom smanjuje svoje prognoze, što objašnjavaju slabom potrošnjom kućanstava, nižim poslovnim investicijama i manjim obimom građevinskih radova, prenosi Reuters. Ekonomisti sada očekuju da [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-95904" title="pad BDP 2" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/02/pad-BDP-21-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />NJUJORK, Američki ekonomisti okupljeni u anketu koju je proveo Blue Chip Economic Indicators snizili su svoje procjene glede rasta američke privrede u drugoj polovini ove godine. <span id="more-129244"></span><br />
Oko 50 stručnjaka tako treći mjesec zaredom smanjuje svoje prognoze, što objašnjavaju slabom potrošnjom kućanstava, nižim poslovnim investicijama i manjim obimom građevinskih radova, prenosi Reuters. Ekonomisti sada očekuju da će američki BDP u cijeloj 2010. porasti za 2,7 odsto na godišnjem nivou, što je za 0,2-odstotna boda manje od prošlomjesečnih projekcija, i za 0,6 odsto manje od prognoza iz jula.</p>
<p>&#8220;Zbog snažne recesije koja je teško pogodila američku privredu, oporavak u ovoj i narednoj godini neće biti brz niti snažan, a stopa nezaposlenosti teško će se značajnije smanjiti&#8221;, stoji u izvještaju Blue Chipa. Anketirani ekonomisti očekuju da će stopa nezaposlenosti na kraju ove godine dosegnuti 9,6 odsto, dok će koncem 2011. iznositi 9 odsto. Poslovni.hr</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/ekonomisti-snizili-procjene-rasta-americkog-bdp-a-u-2010/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Oporavak azijskih berzanskih indeksa</title>
		<link>http://www.capital.ba/oporavak-azijskih-berzanskih-indeksa/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/oporavak-azijskih-berzanskih-indeksa/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 08:41:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- TRŽIŠTE KAPITALA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129242</guid>
		<description><![CDATA[TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija danas porasle, potaknute jučerašnjim umjerenim oporavkom na Wall Streetu, no njihov je rast ograničen jer nema vijesti koje bi navele ulagače na znatnije mijenjanje pozicija. 
Na azijske je ulagače pozitivno uticao jučerašnji umjereni oporavak cijena akcija na Wall Streetu, nakon pada za više od 1 odsto dan prije. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-122159" title="azijska berza 3" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/07/azijska-berza-3-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija danas porasle, potaknute jučerašnjim umjerenim oporavkom na Wall Streetu, no njihov je rast ograničen jer nema vijesti koje bi navele ulagače na znatnije mijenjanje pozicija. <span id="more-129242"></span><br />
Na azijske je ulagače pozitivno uticao jučerašnji umjereni oporavak cijena akcija na Wall Streetu, nakon pada za više od 1 odsto dan prije. No, pitanja u vezi usporavanja rasta američkoe privrede i stabilnosti evropskog finansijskog sistema drže ulagače na oprezu. Australska banka National Australia Bank je skočila 3,7 odsto na krilima optimizma da neće trebati prikupljati svježi kapital kako bi finansirala nove akvizicije. Japanski proizvođač potrošačke elektronike Canon, koji na evropskom tržištu ostvaruje 32 odsto prihoda od prodaje, povećao se 1,1 odsto, dok je Toyota porasla 1,9 odsto.</p>
<p>Regionalni azijsko-pacifički indeks MSCI dan je završio 0,8 odsto u zelenom na 121,40 bodova nakon što je zadnja dva dana zabilježio pad od 1,2 odsto. Japanski indeks Nikkei 225 povećao se 0,82 odsto, hongkonški Hang Seng je pridobio 0,24, a kineski CSI 300 je posrnuo 1,81 odsto.</p>
<p>Na najvećim evropskim berzama na početku današnjeg trgovanja vlada loše raspoloženje. Londonski je indeks FTSE 100 trenutno u minusu 0,03 odsto, frankfurtski DAX je oslabio 0,27, a pariški je CAC 40 izgubio 0,01 odsto. Poslovni.hr</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/oporavak-azijskih-berzanskih-indeksa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dosad najstroža zabrana pušenja u Kini</title>
		<link>http://www.capital.ba/dosad-najstroza-zabrana-pusenja-u-kini/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/dosad-najstroza-zabrana-pusenja-u-kini/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 08:06:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129236</guid>
		<description><![CDATA[PEKING, Kineska, do sada najstroža zabrana pušenja, koja bi trebalo da ograniči konzumiranje duvana tokom Azijskih igara u novembru, predviđa kažnjavanje pojedinaca koji je prekrše kaznom od sedam dolara, prenose tamošnji državni mediji. 
Ljudi koji se nađu da puše u kancelarijama, konferencijskim salama, liftovima i na još nekim javnim mjestima biće kažnjeni sa 50 juana [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-93904" title="zabrana pušenja" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/02/zabrana-pušenja-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />PEKING, Kineska, do sada najstroža zabrana pušenja, koja bi trebalo da ograniči konzumiranje duvana tokom Azijskih igara u novembru, predviđa kažnjavanje pojedinaca koji je prekrše kaznom od sedam dolara, prenose tamošnji državni mediji. <span id="more-129236"></span><br />
Ljudi koji se nađu da puše u kancelarijama, konferencijskim salama, liftovima i na još nekim javnim mjestima biće kažnjeni sa 50 juana (7,36 dolara), dok će preduzeća koja se ne budu pridržavala svojih obaveza vezanih za zabranu pušenja, moći da budu kažnjena i do 30.000 juana, prenosi Rojters.</p>
<p>Azijske igre će se, inače, održati u jednom od najbogatijih kineskih gradova Guangdžou, u kojem bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku premašuje 10.000 dolara, tako da indivudualne kazne od 50 juana i neće imati naročito dejstvo, procjenjuju stručnjaci.</p>
<p>Pušenje je omiljena &#8220;razonoda&#8221; Kineza &#8211; više od polovine muškaraca u toj zemlji puši, a svake godine od bolesti koje su u vezi s pušenjem, umire milion ljudi.</p>
<p>Kinesko ministarstvo zdravlja je u maju zabranilo pušenje po bolnicama, međutim, znakovi zabrane pušenja se veoma često ignorišu.</p>
<p>Smanjenje pušenja bi umanjilo troškove državnog zdravstvenog budžeta, ali bi, se druge strane, osjetno smanjilo i prihode države, jer kineska industrija duvana obezbjeđuje deset odsto ukupnih domaćih poreskih prihoda. Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/dosad-najstroza-zabrana-pusenja-u-kini/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Mašina koja pretvara misli u riječi</title>
		<link>http://www.capital.ba/masina-koja-pretvara-misli-u-rijeci/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/masina-koja-pretvara-misli-u-rijeci/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 06:45:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- TELEKOMUNIKACIJE i IT]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129215</guid>
		<description><![CDATA[LONDON, Naučnici su korak bliži mašini za čitanje misli nakon što su po prvi put pronašli način da uspješno pretvore moždane signale u govor koristeći senzore postavljene na površinu mozga, piše Dejli Mejl.
Ovo otkriće, sa preciznošću od 90 odsto, pruža paralizovanim osobama koje nisu u stanju da govore mogućnost komunikacije sa okolinom, a u budućnosti [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-129216" title="it masina" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/it-masina-120x72.jpg" alt="" width="120" height="72" />LONDON, Naučnici su korak bliži mašini za čitanje misli nakon što su po prvi put pronašli način da uspješno pretvore moždane signale u govor koristeći senzore postavljene na površinu mozga, piše Dejli Mejl.<span id="more-129215"></span><br />
Ovo otkriće, sa preciznošću od 90 odsto, pruža paralizovanim osobama koje nisu u stanju da govore mogućnost komunikacije sa okolinom, a u budućnosti bi moglo dovesti do razvoja uređaja za čitanje misli.<br />
&#8220;Uspjeli smo da dešifrujemo izgovorene riječi koristeći isključivo moždane signale pomoću uređaja koji daje nadu paralizovanim osobama kojima je govor uskraćen&#8221;, kazao je prof Bredli Greger, bioinženjer sa Univerziteta države Juta i vođa istraživanja.<br />
On i njegove kolege se nadaju da će uređaj biti spremna za korišćenje kroz dvije do tri godine.<br />
Istraživači su na centar za govor u mozgu osobe koja boluje od epilepsije prikačili dva senzora sa 16 mikroelektroda.<br />
Potom su preko kompjutera bilježili signale dok je pacijent ponavljao 10 riječi koje paralizovanim osobama mogu da budu od velike pomoći &#8211; da, ne, vruće, hladno, gladan, žedan, zdravo, doviđenja, više i manje.<br />
Pacijent je potom ponovio te riječi u kompjuter. Uspješnost prepoznavanja riječi varirala je između 76 i 90 odsto, a da tokom eksperimenta nisu korišćeni nikakvi uređaji ili programi za prepoznavanje govora.<br />
Budući da sama pomisao na riječ proizvodi isti moždani signal kao i izgovorena riječ, prof Greger i njegov tim vjeruju da će uskoro biti u stanju da razviju uređaj koji će čitati misli.<br />
Mozak paralizovanih osoba proizvodi iste signale kao i kod zdravih ljudi samo što povreda onemogućuje da taj signal stigne do mišića, objašnjava prof Greger.<br />
Istraživači navode da metodu treba još unaprijediti, ali da bi za nekoliko godina mogli da izvedu kliničke testove na pacijentima koji ne mogu da govore uslijed moždanog udara, povreda ili bolesti.<br />
&#8220;Čak i ako uspijemo da im pružimo 30 do 40 riječi time bi im znatno poboljšali kvalitet života&#8221;, kazao je prof Greger.  Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/masina-koja-pretvara-misli-u-rijeci/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Umreženo življenje u e-kući</title>
		<link>http://www.capital.ba/umrezeno-zivljenje-u-e-kuci/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/umrezeno-zivljenje-u-e-kuci/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 06:35:43 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- TELEKOMUNIKACIJE i IT]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129213</guid>
		<description><![CDATA[BON, Na Međunarodnom sajmu elektronike u Berlinu predstavljena je prva elektronska kuća u kojoj inteligentnim sistemom umreženosti stanovanje u njoj dobija potpuno novu dimenziju: više udobnosti, više sigurnosti, ili nove mogućnosti za štednju električne energije.
&#8220;Umreženo življenje nije budućnost, to je sadašnjost. Sve što danas možete vidjeti u e-kući, raspoređeno na 100 kvadratnih metara u sedam [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-129214" title="IFA" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/IFA-120x72.jpg" alt="" width="120" height="72" />BON, Na Međunarodnom sajmu elektronike u Berlinu predstavljena je prva elektronska kuća u kojoj inteligentnim sistemom umreženosti stanovanje u njoj dobija potpuno novu dimenziju: više udobnosti, više sigurnosti, ili nove mogućnosti za štednju električne energije.<span id="more-129213"></span><br />
&#8220;Umreženo življenje nije budućnost, to je sadašnjost. Sve što danas možete vidjeti u e-kući, raspoređeno na 100 kvadratnih metara u sedam soba, primjenjivo je već u svakodnevnom životu&#8221;, kažu iz Centralnog njemačkog udruženja za elektroniku i informacione tehnologije, prenio je Dojče vele.<br />
&#8220;Sezame, otvori se&#8221; moto je odmah na ulazu, bar za one koji su ovlašteni, što senzor za otisak prstiju pored ulaznih vrata odmah prepoznaje.<br />
Kada ste na putu, zahvaljujući kameri možete vidjeti ko vam stoji ispred vrata, možete čak i komunicirati s njim i reći mu da niste kod kuće. Ili, ako je na primjer poštar, možete mu otvoriti vrata, reći da pošiljku ostavi na podu i samo za sobom zatvori vrata, objašnjavaju stručnjaci na sajmu. &#8220;Nama je važno da i iz daleka, putem interneta, možete vidjeti i paziti svoj dom. Bez obzira na to gdje se nalazite u svijetu, da li sjedite u nekom pariskom kafiću ili šetate San Franciskom, preko web-kamera možete baciti pogled u svoju kuću i čak isključiti svjetlo u njoj ili slično&#8221; , kaže Petra Smieder iz ZVEH-a.<br />
Cijela kuća opremljena je najmodernijom tehnologijom, počevši od trodimenzionalnih televizora u dnevnom boravku, pa do mnogobrojnih ekrana na zidovima, preko kojih dodirom možete dobiti pregled svih prostorija i tako ustanoviti da li je na primjer u kuhinji šporet upaljen, da li veš-mašina još radi i slično. Uz to, tzv. &#8220;smart-grid&#8221;- tehnologija omogućava uštedu novca za električnu energiju-kada je recimo negdje u kući otvoren prozor, grijanje se automatski isključuje samo od sebe.<br />
&#8220;Veš-mašina putem interneta sama saznaje kada i koja je najpovoljnija tarifa električne energije. Znači, ukoliko je struja najjeftinija noću u tri sata, a vaša veš-mašina spremna za pranje, ona će se upravo tada sama od sebe uključiti&#8221;, objašnjava Smieder.<br />
&#8221;Cilj ovog sajma je običnim ljudima približiti elektronsku kuću. Na sajmu smo naišli na veliku potražnju i interes potrošača, što nas naravno raduje, jer stičemo utisak da se umreženo življenje dopada potrošačima&#8221;, ističu izlagači.  Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/umrezeno-zivljenje-u-e-kuci/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Njemačkoj potrebno najmanje pola miliona doseljenika godišnje</title>
		<link>http://www.capital.ba/njemackoj-potrebno-najmanje-pola-miliona-doseljenika-godisnje/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/njemackoj-potrebno-najmanje-pola-miliona-doseljenika-godisnje/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 06:25:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129202</guid>
		<description><![CDATA[BERLIN, Kako bi prevladala drastični manjak stručne radne snage i smanjenje privrednog učinka Njemačka bi trebala omogućiti useljavanje najmanje 500.000 stranaca godišnje, izjavio je predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Klaus Zimmermann u razgovoru za dnevnik &#8220;Hamburger Abendblatt&#8221;. 
&#8220;Nama je hitno potrebna radna snaga iz inostranstva i to najmanje 500.000 useljenika godišnje ukoliko ne želimo [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-109819" title="njemacka" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/05/njemacka1-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />BERLIN, Kako bi prevladala drastični manjak stručne radne snage i smanjenje privrednog učinka Njemačka bi trebala omogućiti useljavanje najmanje 500.000 stranaca godišnje, izjavio je predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Klaus Zimmermann u razgovoru za dnevnik &#8220;Hamburger Abendblatt&#8221;. <span id="more-129202"></span><br />
&#8220;Nama je hitno potrebna radna snaga iz inostranstva i to najmanje 500.000 useljenika godišnje ukoliko ne želimo da se njemačka privreda počne smanjivati&#8221;, rekao je Zimmermann. On je ukazao na ubrzani proces starenja društva i akutni manjak radne snage koji bi se u godinama koje dolaze mogao još pogoršati. &#8220;Od 2015. Njemačka će godišnje gubiti 250.000 radnika. U tom trenutku ćemo već imati situaciju u kojoj će tri miliona radnih mjesta, posebno onih koje zahtijevaju stručnu radnu snagu, biti prazno&#8221;, objašnjava predsjednik uglednog hamburškog ekonomskog instituta te traži hitno donošenje programa za useljevanje, posebno stručnjaka.</p>
<p>&#8220;Bez useljavanja će naše blagostanje biti dovedeno u pitanje, a radni vijek će se neizbježno morati produžiti do 70 godina starosti&#8221;, smatra Zimmermann. Predsjednik DIW-a svoje zahtjeve upućuje u jeku rasprave o pitanju neintegriranosti stranaca koji već žive u Njemačkoj. Raspravu je podstakao član uprave Njemačke centralne banke Thilo Sarrazin koji je useljenicima, posebno muslimanske vjere, predbacio nedovoljnu spremnost za integraciju u njemačko društvo pa i manjak inteligencije.</p>
<p>Zimmermann smatra da problemi s integracijom stranaca postoje zbog do sada neselektivne politike useljavanja koju je sprovodila njemačka politika. &#8220;Useljavanje se mora striktno povoditi za potrebama tržišta rada, ako treba i kratkoročno. Tko nakon pet godina i dalje raspolaže radnim mjestom njemu treba omogućiti trajni ostanak u zemlji&#8221;, smatra Zimmermann. On istovremeno traži da se Njemačka po pitanju useljavanja više ugleda na useljeničke zemlje poput Kanade i Australije koje taj problem rješavaju s više pragmatike.</p>
<p>Prema nekim prijašnjim procjenama Njemačkoj već sad nedostaje oko 40.000 inženjera i to prije svega u strojarskoj, hemijskoj i automobilskoj industriji koja je glavni nositelj njemačkog privrednog oporavka. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/njemackoj-potrebno-najmanje-pola-miliona-doseljenika-godisnje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ekonomija Grčke oslabila 1,8 odsto u drugom kvartalu</title>
		<link>http://www.capital.ba/ekonomija-grcke-oslabila-18-odsto-u-drugom-kvartalu/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/ekonomija-grcke-oslabila-18-odsto-u-drugom-kvartalu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 06:15:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129199</guid>
		<description><![CDATA[ATINA, Grčka ekonomija je u drugom kvartalu oslabila više nego što je prvobitno procjenjeno, kao posljedica kresanja troškova i povećanja poreza koje je vlada preduzela sa ciljem da smanji drugi po veličini budžetski deficit u Evropskoj uniji, saopštila je grčka statistička služba.
Bruto domaći proizvod (BDP) Grčke je u drugom tromjesečju opao 1,8 odsto u odnosu [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-116706" title="grčka zastava 2" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/06/grčka-zastava-21-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />ATINA, Grčka ekonomija je u drugom kvartalu oslabila više nego što je prvobitno procjenjeno, kao posljedica kresanja troškova i povećanja poreza koje je vlada preduzela sa ciljem da smanji drugi po veličini budžetski deficit u Evropskoj uniji, saopštila je grčka statistička služba.<span id="more-129199"></span></p>
<p>Bruto domaći proizvod (BDP) Grčke je u drugom tromjesečju opao 1,8 odsto u odnosu na prva tri mjeseca, kada je zabilježen pad od 0,8 odsto. BDP je u odnosu na drugi kvartal lani smanjen 3,7 odsto.<br />
Ovi pokazatelji revidirani su u odnosu na prvobitni izvještaj od 12. avgusta u kojem je slabljenje BDP u drugom tromjesečju procjenjeno na 1,5 odsto na kvartalnom i na 3,5 procenata na godišnjem nivou.<br />
Ekonomija Grčke je u drugoj godini recesije, jer vlada te zemlje nastoji da skreše budžetski deficit od 13,6 odsto BDP, drugi po veličini u 27-članoj EU, poslije irskog.<br />
Vlada grčkog premijera Jorgosa Papandreua, koja je prognozirala slabljenje ekonomije u ovoj godini od četiri odsto, realizuje trogodišnji plan smanjenja deficita, u zamjenu za 110 milijardi evra (126 milijardi dolara) vrijedan paket za spasavanje koji su joj odobrili EU i Međunarodni monetarni fond.<br />
Smanjenje plata i penzija i povećanje poreza umanjilo je u drugom kvartalu ukupnu potrošnju za 5,1 odsto, pri čemu je javna potrošnja opala 8,4 odsto, a privatna 4,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.<br />
Povećanje poreza na gorivo, alkohol i duvan podstaklo je rast stope inflacije na 13-godišnji maksimum. U avgustu je stopa inflacije iznosila 5,5 odsto, nepromjenjeno u odnosu na juli, što je najviši nivo od grčkog uvođanja evra 2001. godine.<br />
Statistički podaci su takođe pokazali da je stopa nezaposlenosti u Grčkoj u maju povećana na 12 odsto, uz očekivanje daljeg rasta u preostalom dijelu godine, s obzirom na završetak turističke sezone i sezonskih radnih ugovora.  Biznis</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/ekonomija-grcke-oslabila-18-odsto-u-drugom-kvartalu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>U julu porasle japanske narudžbe mašina</title>
		<link>http://www.capital.ba/u-julu-porasle-japanske-narudzbe-masina/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/u-julu-porasle-japanske-narudzbe-masina/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 06:05:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129192</guid>
		<description><![CDATA[TOKIO, Japanske narudžbe mašina, ključni pokazatelj budućih poslovnih ulaganja, porasle su u julu za 8,8 odsto u odnosu na mjesec ranije, objavila je juče japanska vlada. 
Taj rezultat označava njihovo povećanje drugi mjesec zaredom zahvaljujući jakoj inostranoj potražnji koja je podstakla potrošnju kompanija. Analitičari su očekivali rast u visini 1,5 odsto. U junu su narudžbe [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-114517" title="japanska zastava" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/06/japanska-zastava-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />TOKIO, Japanske narudžbe mašina, ključni pokazatelj budućih poslovnih ulaganja, porasle su u julu za 8,8 odsto u odnosu na mjesec ranije, objavila je juče japanska vlada. <span id="more-129192"></span><br />
Taj rezultat označava njihovo povećanje drugi mjesec zaredom zahvaljujući jakoj inostranoj potražnji koja je podstakla potrošnju kompanija. Analitičari su očekivali rast u visini 1,5 odsto. U junu su narudžbe porasle za 1,6 odsto, nakon majskog pada za 9,1 odsto.</p>
<p>Vrijednost osnovnih narudžbi mašina iz privatnog sektora iznosila je u julu 766,3 milijarde jena (9,1 milijarde dolara), objavio je vladin ured u mjesečnom izvještaju. Osnovne narudžbe ne uključuju podatke koji se smatraju kolebljivima, poput onih za brodograđevne i energetske kompanije.</p>
<p>Podaci su pokazali da su narudžbe iz sektora prerađivačke industrije porasle za 10,1 odsto, uz značajan rast u hemijskom i strojarskom sektoru. Narudžbe u neproizvodnom sektoru bile su više za 8,1 odsto. Za kvartalni period do kraja septembra vladin ured predviđa rast narudžbi za 0,8 odsto. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/u-julu-porasle-japanske-narudzbe-masina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>I Ferrari će proizvoditi hibridne automobile</title>
		<link>http://www.capital.ba/i-ferrari-ce-proizvoditi-hibridne-automobile/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/i-ferrari-ce-proizvoditi-hibridne-automobile/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 05:50:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129188</guid>
		<description><![CDATA[MARANELO, Ferrari je objavio da će na automobilskom salonu u Ženevi sljedeće godine predstaviti svoj prvi &#8220;zeleni&#8221; automobil, hibridnu verziju modela 612 Scaglietti koja bi trebala trošiti za trećinu manje goriva. 
Italijanska firma iz Maranella prvobitno je planirala samo manji redizajn modela 612 Scaglietti, ali se sada odlučila da uz standardni motor od 550 konjskih [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-110331" title="ferari" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/05/ferari-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />MARANELO, Ferrari je objavio da će na automobilskom salonu u Ženevi sljedeće godine predstaviti svoj prvi &#8220;zeleni&#8221; automobil, hibridnu verziju modela 612 Scaglietti koja bi trebala trošiti za trećinu manje goriva. <span id="more-129188"></span><br />
Italijanska firma iz Maranella prvobitno je planirala samo manji redizajn modela 612 Scaglietti, ali se sada odlučila da uz standardni motor od 550 konjskih snaga nova verzija dobije i podršku u obliku električnog motora snage 100 &#8220;konja&#8221;, prenose agencije. Ferrari tvrdi da će novi automobil trošiti 35 odsto manje goriva od standardne verzije. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/i-ferrari-ce-proizvoditi-hibridne-automobile/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>BP: Nismo jedini krivci za izlijevanje nafte</title>
		<link>http://www.capital.ba/bp-nismo-jedini-krivci-za-izlijevanje-nafte/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/bp-nismo-jedini-krivci-za-izlijevanje-nafte/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 05:30:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129174</guid>
		<description><![CDATA[LONDON, Naftna kompanija BP juče je za golemo izlijevanje nafte u Meksičkom zalivu okrivila niz tehničkih i ljudskih propusta ali je istakla da ona nije jedini krivac za nesreću. 
Nesreća se dogodila uslijed &#8220;složenih i međusobno povezanih mehaničkih kvarova, ljudskih procjena, konstrukcijskih rješenja, operativne primjene i koordinacije grupa&#8221;, kaže se u internom izvještaju BP-ove istrage [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-129175" title="bp2" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/bp22-120x74.jpg" alt="" width="120" height="74" />LONDON, Naftna kompanija BP juče je za golemo izlijevanje nafte u Meksičkom zalivu okrivila niz tehničkih i ljudskih propusta ali je istakla da ona nije jedini krivac za nesreću. <span id="more-129174"></span><br />
Nesreća se dogodila uslijed &#8220;složenih i međusobno povezanih mehaničkih kvarova, ljudskih procjena, konstrukcijskih rješenja, operativne primjene i koordinacije grupa&#8221;, kaže se u internom izvještaju BP-ove istrage objavljenom u Londonu. Istraga je je zaključena pet mjeseci nakon eksplozije na naftnoj bušotini Deepwater Horizon 20. aprila u kojoj je 11 radnika poginulo. Nijedan čimbenik pojedinačno &#8220;nego niz pogrešaka na više različtih strana&#8221; dovele su do eksplozije, kaže BP-ov izvještaj koje krivnju izričito pripisuje drugim firmama koje je BP unajmio za operacije na bušotini i pokušaje sanacije.</p>
<p>Vlasnik bušotine Transocean i američki Halliburton koji je osigurao cementiranje izričito se spominju u izvještaju kao firme koje dijele odgovornost za nesreću. Izvještaj nabraja povezan niz osam događaja koji ukazuju na propuste u nadzoru i sprovođenju bezbjednosnih mjera i ne sadrži priznavanje nemara ili prihvaćanje krivnje od strane BP-a, rekli su britanski stručnjaci.</p>
<p>&#8220;Ono iznosi činjenice koje su uvelike javno poznate&#8221;, ocijenio je profesor Geoffrey Maitland s londonskog Imperial Collegea. BP je bio &#8220;prilično selektivan&#8221; u svom prikazu kako bi izbjegao jasno pripisivanje krivnje, rekao je Maitland BBC-u. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/bp-nismo-jedini-krivci-za-izlijevanje-nafte/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
