﻿
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba &#187; VIJESTI IZ SVIJETA</title>
	<atom:link href="http://www.capital.ba/category/vijesti-iz-svijeta/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.capital.ba</link>
	<description>Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj</description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 Feb 2012 20:04:31 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>Sarkozi brani francuske nuklearke</title>
		<link>http://www.capital.ba/sarkozi-brani-francuske-nuklearke/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/sarkozi-brani-francuske-nuklearke/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 19:57:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[fukusima]]></category>
		<category><![CDATA[nikola sarkozi]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearke]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217335</guid>
		<description><![CDATA[FESENHAJM, Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je odbacio zahtjev za zatvaranje najstarije nuklearne elektrane u zemlji u gradu Fesenhajmu. Ta nuklearka je postala simbol rastućeg otpora prema nuklearnoj energiji u Francuskoj. ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/sarkozi.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-201275" title="sarkozi" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/sarkozi.jpg" alt="" width="259" height="194" /></a></a>FESENHAJM, Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je odbacio zahtjev za zatvaranje najstarije nuklearne elektrane u zemlji u gradu Fesenhajmu.<span id="more-217335"></span></p>
<p>Ta nuklearka je postala simbol rastućeg otpora prema nuklearnoj energiji u Francuskoj.</p>
<p>Sarkozi je prilikom posjete ovom postrojenju u Fesenhajmu rekao da bi to bila velika greška, kao i da bi njeno zatvaranje i otpuštanje radnika predstavljalo veliki &#8220;skandal&#8221;.<br />
On je insistirao da ne postoji sumnja u bezbjednost nuklearnog postrojenja.</p>
<p>Ova nuklearna elektrana, koja je otvorena 1978. na sjeveroistoku Francuske, najstarija je elektrana u zemlji.</p>
<p>Francuska se oslanja na nuklearnu energiju više nego druge zemlje, budući da oko tri četvrtine električne energije dolazi iz njenih nuklearnih reaktora.</p>
<p>Budućost nuklearne energije, naročito poslije prošlogodišnje nesreće u japanskom nuklearnom postrojenju Fukušima, postalo je pitanje u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore u Francuskoj, koji će biti održani u aprilu i maju. Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/sarkozi-brani-francuske-nuklearke/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Odobrena izgradnja prve nove nuklearke u posljednjih 30 godina</title>
		<link>http://www.capital.ba/odobrena-izgradnja-prve-nove-nuklearke-u-posljednjih-30-godina/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/odobrena-izgradnja-prve-nove-nuklearke-u-posljednjih-30-godina/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 19:46:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[barak obama]]></category>
		<category><![CDATA[fukusima]]></category>
		<category><![CDATA[gregori jaskou]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearna regulatorna komisija]]></category>
		<category><![CDATA[sjedinjene americke drzave]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217333</guid>
		<description><![CDATA[ROKVIL, Zakonodavna tijela u Sjedinjenim Državama danas su odobrila planove za izgradnju prve nove nuklearke u posljednjih 30 godina uprkos negodovanju predsjedavajućeg Nuklearne regulatorne komisije koji se pozvao na zabrinutost ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/01/nuklearke.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-87799" title="nuklearke" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/01/nuklearke.jpg" alt="" width="124" height="124" /></a></a>ROKVIL, Zakonodavna tijela u Sjedinjenim Državama danas su odobrila planove za izgradnju prve nove nuklearke u posljednjih 30 godina uprkos negodovanju predsjedavajućeg Nuklearne regulatorne komisije koji se pozvao na zabrinutost za bezbjednost koju je izazvala nesreća u japanskoj Fukušimi prošle godine.<span id="more-217333"></span></p>
<p>Nuklearna regulatorna komisija (NRC) glasala je sa četiri glasa za i jednim protiv da se kompaniji Sadern iz Atlante dozvoli gradnja i upravljanje sa dva nova nuklearna reaktora u okviru njene postojeće nuklearke Vogtle u Džordžiji. Cijeli projekat koštaće kompaniju i njene partnere oko 14 milijardi dolara a postrojenja će biti puštena u pogon već 2016. i 2017.</p>
<p>Predsjedavajući NRC Gregori Jaskou nije se saglasio sa ovom idejom ukazujući na nuklearnu katastrofu u Japanu u martu 2011. koja je navela Komisiju da ispita da li bi postojeći i novi reaktori u Americi mogli podnijeti prirodne katastrofe kao što su zemljotresi i poplave.</p>
<p>&#8220;Ne mogu podržati izdavanje takve dozvole kao da se Fukušima nije nikad dogodila. Smatram da je potrebna neka vrsta obećanja da će poboljšanja po uzoru na Fukušimu koja se trenutno projektuju i planiraju zaista biti provedena prije puštanja postrojenja u rad&#8221;, rekao je Jaskou.</p>
<p>Obamina administracija ponudila je kompaniji Sadern i njenim partnerima garanciju u vidu federalnog kredita u iznosu od 8,3 milijarde dolara kao neku vrstu podsticaja.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/odobrena-izgradnja-prve-nove-nuklearke-u-posljednjih-30-godina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Obama: Evropa ne smije ustuknuti</title>
		<link>http://www.capital.ba/obama-evropa-ne-smije-ustuknuti/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/obama-evropa-ne-smije-ustuknuti/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 19:32:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[barak obama]]></category>
		<category><![CDATA[duznicka kriza]]></category>
		<category><![CDATA[evropa]]></category>
		<category><![CDATA[mario monti]]></category>
		<category><![CDATA[sjedinjene americke drzave]]></category>
		<category><![CDATA[top]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217331</guid>
		<description><![CDATA[VAŠINGTON, Američki predsjednik Barak Obama istakao je da Evropa ne smije ustuknuti u periodu kada se njeni lideri bore sa dužničkom krizom. Ona bi, kako je i sam priznao, mogla ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/obama.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-198891" title="obama" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/obama.jpg" alt="" width="276" height="182" /></a></a>VAŠINGTON, Američki predsjednik Barak Obama istakao je da Evropa ne smije ustuknuti u periodu kada se njeni lideri bore sa dužničkom krizom.<span id="more-217331"></span></p>
<p>Ona bi, kako je i sam priznao, mogla otežati i oporavak američke ekonomije.<br />
Obama je rekao da su SAD spremne da urade &#8220;svoj dio&#8221;, ali da najveći dio tereta mora ponijeti Evropa.<br />
&#8220;Neophodno je da vlade svih evropskih zemalja pokažu apsolutnu posvećenost buducnosti evropskih ekonomskih integracija&#8221;, dodao je američki predsjednik.</p>
<p>Obama će se sastati sa italijanskim premijerom Marijom Montijem i sa njim će razgovarati o italijanskoj i evropskoj ekonomiji, kao i o preblemima u svijetu. Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/obama-evropa-ne-smije-ustuknuti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pepsi otpušta čak 8.700 radnika</title>
		<link>http://www.capital.ba/pepsi-otpusta-cak-8-700-radnika/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/pepsi-otpusta-cak-8-700-radnika/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 19:16:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[koka-kola]]></category>
		<category><![CDATA[otkazi]]></category>
		<category><![CDATA[pepsi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217329</guid>
		<description><![CDATA[NJUJORK, Kompanija Pepsi je saopštila da će ukinuti oko 8.700 radnih mjesta širom svijeta da bi ostvarila uštedu i investitorima omogućila veću zaradu. Otkazi su dio novog trogodišnjeg programa za ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/09/pepsi.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-191257" title="pepsi" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/09/pepsi.jpg" alt="" width="245" height="200" /></a></a>NJUJORK, Kompanija Pepsi je saopštila da će ukinuti oko 8.700 radnih mjesta širom svijeta da bi ostvarila uštedu i investitorima omogućila veću zaradu.<span id="more-217329"></span></p>
<p>Otkazi su dio novog trogodišnjeg programa za podsticanje produktivnosti, od kog se očekuje da će, kroz smanjenje troškova, kompaniji donijeti 1,5 milijardi dolara.<br />
Program uključuje smanjenje radne snage za oko 8.700 radnika u 30 zemalja, što je oko tri odsto globalne radne snage kompanije, naveo je Pepsi.<br />
Program za podsticanje produktivnosti ojačaće konkurentnost preduzeća i pružiće nam izvor finansiranja za buduće inicijative u vezi sa proizvodnim markama i inovacijama, ukazala je kompanija.</p>
<p>Pepsi je dodao da će istovremeno uložiti 500 do 600 miliona dolara u reklamiranje i marketing širom svijeta, uz poseban osvrt na tržište Sjeverne Amerike.</p>
<p>Kompanija je objavila odluku o otpuštanjima, pošto je saopštio bolji nego očekivan profit u četvrtom kvartalu, ali je dodao da su prognoze za 2012. negativne, jer su proizvođači sirovina krajem prošle godine povećali cijene.</p>
<p>Najava restruktuiranja iz redova Pepsija usljedila je samo dva dana pošto je rivalska Koka-kola objavila program za smanjenje troškova. Beta, Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/pepsi-otpusta-cak-8-700-radnika/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Traženje posla u vrijeme krize</title>
		<link>http://www.capital.ba/trazenje-posla-u-vrijeme-krize/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/trazenje-posla-u-vrijeme-krize/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 17:39:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[karijera]]></category>
		<category><![CDATA[kriza]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217315</guid>
		<description><![CDATA[NJUJORK, Traženje posla u današnje vrijeme može se nazvati spojem vještine, snalažljivosti i sreće. Važno je da te vještine dovedete do savršenstva i da ne odustajete. U vrijeme ekonomske krize ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/posao4.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-217316" title="posao" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/posao4.jpg" alt="" width="400" height="300" /></a></a>NJUJORK, Traženje posla u današnje vrijeme može se nazvati spojem vještine, snalažljivosti i sreće.<span id="more-217315"></span></p>
<p>Važno je da te vještine dovedete do savršenstva i da ne odustajete.<br />
U vrijeme ekonomske krize kojoj se ni iz daleka ne nazire kraj, firme svakodnevno propadaju, ljudi ostaju bez posla, a pronalazak novog posla ravan je dobitku na lutriji.</p>
<p>Potraga za poslom može biti itekako mukotrpan posao, a često se čini i uzaludan. Ipak računajte na to da se trud sigurno isplati.</p>
<p><em><strong>Nije vrijeme za izbirljivost</strong></em></p>
<p>Tražite poslove za kojima je uvijek velika potražnja. Bez obzira na ekonomsku krizu javnim ustanovama je potrebna pomoćna radna snaga – kao što su bolnice, starački domovi, škole. Ne treba da imate neko medicinsko zanimanje ili da budete profesor kako biste dobili posao.</p>
<p>Približava se i vrijeme sezonskih poslova. Traže se ljudi za radove u poljoprivredi, zatim konobari, spremačice, recepcionari, domari, pomoćno osoblje u kuhinji i tako dalje.</p>
<p>Zavod za zapošljavanje nije jedino mjesto gdje se traže i nude poslovi. Postoje i sve popularnije agencije koje umjesto vas traže privremene i sezonske radnike. Takođe, tu je i internet i internet portali koji su specijalizovani za pronalazak ponude i potražnje na tržištu rada.</p>
<p>Nemojte se ni tu zaustavljati. Napišite biografiju i molbu za posao i pošaljite ih e-mailom svim kompanijama u kojima biste voljeli da radite. Neka vas imaju u bazi podataka. Nikad se ne zna kada će im zatrebati radnik vaših kvalifikacija, prenose agencije.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/trazenje-posla-u-vrijeme-krize/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nagodba o hipotekama</title>
		<link>http://www.capital.ba/nagodba-o-hipotekama/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/nagodba-o-hipotekama/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 17:13:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[hipoteke]]></category>
		<category><![CDATA[nagodba]]></category>
		<category><![CDATA[sjedinjene americke drzave]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217311</guid>
		<description><![CDATA[VAŠINGTON, Pet najvećih američkih banaka postigle su nagodbu da obezbijede 25 milijardi dolara kao pomoć kućevlasnicima kako bi riješili tužbe za nepravilnu proceduru primijenjenu kod pljenidbi. Nagodba, koja je postignuta ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/hipoteka.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-129546" title="hipoteka" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/hipoteka.jpg" alt="" width="310" height="186" /></a></a>VAŠINGTON, Pet najvećih američkih banaka postigle su nagodbu da obezbijede 25 milijardi dolara kao pomoć kućevlasnicima kako bi riješili tužbe za nepravilnu proceduru primijenjenu kod pljenidbi.<span id="more-217311"></span></p>
<p>Nagodba, koja je postignuta sa vladom SAD i svim američkim državama osim Oklahome, uslijedila je nakon tvrdnji da su zajmodavci primjenjivali nepravilnu praksu za vrijeme kolapsa tržišta nekretnina.</p>
<p>Riječ je o bankama &#8220;Benk ov Amerika&#8221;, &#8220;Sitigrup&#8221;, &#8220;Vels Fargo&#8221;, &#8220;Džej Pi Morgan Čejs&#8221; i &#8220;Elaj fajnenšel&#8221;. Kućevlasnici dobiće po 2.000 dolara.</p>
<p>Do zloupotrebe je došlo pošto mnoge kompanije koje su obrađivale slučajeve pljenidbe ili naredbe za oduzimanje imovine zbog prekida u naplaćivanju, nisu provjeravale dokumentaciju. Njihovi zaposlenici potpisivali su papire koje nisu pročitali ili su koristili lažne potpise da bi ubrzali proceduru.</p>
<p>Dogovor je postignut nakon godinu dana raprava i predstavlja najveću nagodbu između vlade SAD i neke grane industrije u posljednjih 14 godina. Banke će ovim putem izbjeći građanske tužbe.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/nagodba-o-hipotekama/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Naftna tržišta usmjerila pažnju na ECB</title>
		<link>http://www.capital.ba/naftna-trzista-usmjerila-paznju-na-ecb/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/naftna-trzista-usmjerila-paznju-na-ecb/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 15:55:38 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[top]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217299</guid>
		<description><![CDATA[LONDON/NJUJORK, Cijene nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima, podstaknute zabrinutošću zbog snabdijevanja, a podršku im pružaju i očekivanja da će Evropska centralna banka pojačati likvidnost u evrozoni kako bi ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/nafta5.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-202112" title="nafta" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/nafta5.jpg" alt="" width="259" height="194" /></a></a>LONDON/NJUJORK, Cijene nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima, podstaknute zabrinutošću zbog snabdijevanja, a podršku im pružaju i očekivanja da će Evropska centralna banka pojačati likvidnost u evrozoni kako bi podržala ekonomski rast. <span id="more-217299"></span></p>
<p>Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu porasla 61 cent, na 117,81 dolara. Na američkom je tržištu barel poskupio 52 centa, na 99,23 dolara. Tržišta je podržala zabrinutost za snabdijevanje s obzirom na nastavljene napetosti na Bliskom istoku, posebno u Siriji i Iranu. &#8220;Važno je ukazati da cijene podupiru napetosti u vezi sa snabdijevanjem čiji je pak uticaj na stvarnu proizvodnju za sada uglavnom prigušen&#8221;, tumači Andrey Kryuchenkov iz VTB Capitala.</p>
<p>Pažnja je sada usmjerena na Evropsku centralnu banku koja je danas u skladu s očekivanjima zadržala kamatne stope u evrozoni na 1,0 odsto. Ulagači sada očekuju signale o novim injekcijama likvidnosti za evropski bankarski sistem. &#8220;Monetarni višak likvidnosti ublažava finansijske teškoće u evropskom bankarskom sektoru, pa ove godine nećemo imati bankovnu krizu a smanjuju se i prinosi na italijanske i španske obveznice&#8221;, tumači analitičar DnB NOR-a Torbjoern Kjus. &#8220;To špekulativnom kapitalu olakšava kupovinu ugovora za isporuku nafte&#8221;, pojašnjava. Tržišta takođe žele znati je li ECB spreman pomoći Grčkoj. U noći na četvrtak čelnici grčkih političkih stranaka nisu uspjeli usaglasiti stajališta o svim zahtjevima međunarodnih zajmodavaca.</p>
<p>U međuvremenu je Organizacija zemalja-izvoznica nafte danas u redovnom mjesečnom izvještaju snizila prognozu o rastu potražnje za naftom u svijetu u ovoj godini za 120 hiljada barela dnevno, na 940 hiljada barela dnevno. Potražnja će u ovoj godini rasti sporije no što se dosada očekivalo zbog dužničke krize u evrozoni i visokih maloprodajnih cijena, pojašnjavaju u OPEC-u. Odvojeno je naftni kartel na svojoj internetskoj stranici danas objavio da je cijena barela referentne korpe njegove nafte u srijedu iznosila 115,18 dolara, što znači da je bila za 50 centi viša nego u utorak. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/naftna-trzista-usmjerila-paznju-na-ecb/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Premijer Papademos potvrdio dogovor</title>
		<link>http://www.capital.ba/premijer-papademos-potvrdio-dogovor/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/premijer-papademos-potvrdio-dogovor/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 15:40:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[dogovor]]></category>
		<category><![CDATA[evrozona]]></category>
		<category><![CDATA[grcka]]></category>
		<category><![CDATA[lukas papademos]]></category>
		<category><![CDATA[medjunarodni monetarni fond]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217296</guid>
		<description><![CDATA[ATINA, Grčki političari postigli su dogovor sa čelnicima Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda o reformama koje predstavljaju uslov za novi paket finansijske pomoći, navodi se u saopštenju iz kancelarije ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/lukas-papademos.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-217297" title="lukas papademos" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/lukas-papademos.jpg" alt="" width="300" height="168" /></a></a>ATINA, Grčki političari postigli su dogovor sa čelnicima Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda o reformama koje predstavljaju uslov za novi paket finansijske pomoći, navodi se u saopštenju iz kancelarije premijera Lukasa Papademosa. <span id="more-217296"></span></p>
<p>&#8220;Konsultacije između vlade i trojke o pitanjima koja ostaju otvorena za dalju diskusiju jutros su uspješno završene. Političke vođe su se složile sa ishodom pregovora. Postigli smo sveobuhvatan dogovor o sadržaju novog programa pred današnji sastanak ministara finansija evrozone&#8221;, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Lideri tri koalicione partije su u srijedu ujutru dobili nacrt sporazuma na 50 stranica, sačinjen u saradnji sa međunarodnim inspektorima, saopšteno je ranije iz kancelarije grčkog premijera Lukasa Papademosa.</p>
<p>Ti pregovori su bili odloženi na tri dana kako bi se dobilo vrijeme za iscrpljujuće pregovore sa inspektorima Evropske unije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, od čijeg je odobrenja zavisio nastavak isplata vitalnih tranši iz međunarodnog zajma za spasavanje Grčke.</p>
<p>Grčka bez tih isplata ne bi imala dovoljno novca za otplatu velikog duga koji dospjeva 20. marta, što bi dovelo do bankrota Atine koji bi poslao talase šokova širom finansijskih tržišta i svjetske ekonomije.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/premijer-papademos-potvrdio-dogovor/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Svjetsko tržište piva poraslo 2,7 odsto</title>
		<link>http://www.capital.ba/svjetsko-trziste-piva-poraslo-27-odsto/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/svjetsko-trziste-piva-poraslo-27-odsto/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 14:59:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[anheuser-busch inbev]]></category>
		<category><![CDATA[carlsberg]]></category>
		<category><![CDATA[heineken]]></category>
		<category><![CDATA[pivo]]></category>
		<category><![CDATA[plato logic]]></category>
		<category><![CDATA[rast]]></category>
		<category><![CDATA[sabmiller]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217282</guid>
		<description><![CDATA[LONDON, Svjetsko tržište piva poraslo je lani za 2,7 odsto zahvaljujući tržištima u razvoju, a u ovoj godini njegov bi rast trebao blago usporiti, na 2,5 odsto, procjenjuje istraživačka grupa ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/pivo.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-217283" title="pivo" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/pivo.jpg" alt="" width="276" height="183" /></a></a>LONDON, Svjetsko tržište piva poraslo je lani za 2,7 odsto zahvaljujući tržištima u razvoju, a u ovoj godini njegov bi rast trebao blago usporiti, na 2,5 odsto, procjenjuje istraživačka grupa Plato Logic. <span id="more-217282"></span></p>
<p>Time je grupa povisila procjenu za prošlu godinu, budući da je u septembru procijenila rast svjetskog tržišta piva u 2011. po stopi od 2,5 odsto. &#8220;Sveukupno gledano, bolja provizorna brojka za 2011. ukazuje na dalji stabilni oporavak i predstavlja poboljšanje u odnosu na 1,6-procentni rast u 2010. i 0,4-procentni rast u 2009. godini&#8221;, naveo je u saopštenju Platov direktor Ian Pressnell.</p>
<p>Ljestvica četiri najveće svjetske pivare nije se mijenjala u 2011., pa je Anheuser-Busch InBev zadržao prvo mjesto, drugo je ponovo pripalo SABMilleru, treće Heinekenu a četvrto Carlsbergu. Velika četvorka drži oko 50 odsto udjela u svjetskom tržištu. Među prvih deset nalaze se još kineski Tsingtao i Bejing Yanjing, meksički Grupo Modelo, američko-kanadski Molson Coors, japanski Kirin i turski Anadolu Efes. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/svjetsko-trziste-piva-poraslo-27-odsto/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>ECB ostavila ključnu kamatu na minimumu</title>
		<link>http://www.capital.ba/ecb-ostavila-kljucnu-kamatu-na-minimumu/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/ecb-ostavila-kljucnu-kamatu-na-minimumu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 14:36:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[FINANSIJE]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[ecb]]></category>
		<category><![CDATA[kamata]]></category>
		<category><![CDATA[poslovno povjerenje]]></category>
		<category><![CDATA[top]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217279</guid>
		<description><![CDATA[FRANKFURT, Evropska centralna banka (ECB) odlučila je danas da zadrži ključnu kamatu na rekordnom minimumu od jedan odsto i sačeka da vidi da li će ekonomiji zone evra biti potreban ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/ecb6.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-204591" title="ecb" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/11/ecb6.jpg" alt="" width="272" height="186" /></a></a>FRANKFURT, Evropska centralna banka (ECB) odlučila je danas da zadrži ključnu kamatu na rekordnom minimumu od jedan odsto i sačeka da vidi da li će ekonomiji zone evra biti potreban dodatni stimulans u vidu još niže stope u uslovima dužničke krize i vjerovatno recesije.<span id="more-217279"></span></p>
<p>Prethodno je ECB smanjila kamatnu stopu u aranžmanima refinansiranja za po četvrt procentnog poena u novembru i decembru.</p>
<p>Ta dva smanjenja kamata i obilna ponuda jeftinih kredita bankama doprinijeli su stabilizaciji finansijskih tržišta i olakšali prezaduženim vladama pristup kreditima.</p>
<p>Sada do ECB stižu različiti signali o stanju evropske ekonomije &#8211; tako indeks poslovnog povjerenja u Njemačkoj ukazuje na rast a podaci o njemačkom izvozu na pad.</p>
<p>Brojni ekonomisti smatraju da je ekonomija zone evra u posljednjem kvartalu 2011. ubilježila pad i da prolazi kroz period slabosti. Oni se istovremeno pitaju koliko duboko će ekonomija pasti i koliko brzo će početi oporavak.</p>
<p>ECB je najavila novu ponudu jeftinih kredita 29. februara i neki analitičari vjeruju da će banke uzeti još više kredita nego na prvoj ponudi 23. decembra, kada je dodjeljeno ukupno 489 milijardi evra.</p>
<p>Krediti iz te ponude pomogli su bankama da otplate obveznice koje dospijevaju u prvom kvartalu a dio novca su banke iz finansijski oslabljenih zemalja iskoristile za kupovinu njihovih državnih obveznica.</p>
<p>I Banka Engleske je danas odlučila da ostavi kamatu na pola procenta ali je i najavila da će kupiti za 50 milijardi funti više obveznica kako bi podstakla posustalu britansku ekonomiju.  Beta</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/ecb-ostavila-kljucnu-kamatu-na-minimumu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Spas Grčke u turizmu?</title>
		<link>http://www.capital.ba/spas-grcke-u-turizmu/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/spas-grcke-u-turizmu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 13:50:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[andreas andreadis]]></category>
		<category><![CDATA[grcka]]></category>
		<category><![CDATA[mek kinzi]]></category>
		<category><![CDATA[top]]></category>
		<category><![CDATA[turizam]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217265</guid>
		<description><![CDATA[ATINA, Da li turizam može da spasi Grčku ili da bar ublaži posljedice velike recesije i dugova &#8211; dok je privreda 2011. zabilježila pad od pet odsto, turistička branša bilježi ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/grcka.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-217266" title="grcka" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/grcka.jpg" alt="" width="251" height="201" /></a></a>ATINA, Da li turizam može da spasi Grčku ili da bar ublaži posljedice velike recesije i dugova &#8211; dok je privreda 2011. zabilježila pad od pet odsto, turistička branša bilježi dvocifreni procenat rasta. <span id="more-217265"></span></p>
<p>Vlasnik luksuznih hotela iz Soluna Andreas Andreadis vjeruje da bi  do 2020. turistička branša mogla  da doprinese grčkom bruto društvenom proizvodu sa više od 500 milijardi evra, čime bi se otvorilo 220 000 novih radnih mjesta.</p>
<p>On se poziva na podatke konsalting firme &#8220;Mek Kinzi&#8221; &#8211; u  kriznoj 2011. godini broj posjetilaca iz inostranstva i prihodi od turizma porasli su za deset odsto. S druge strane, broj domaćih turista opao je za 20 odsto, pošto su za mnoge Grke cijene hotela u vlastitoj zemlji previsoke i zbog ekonomske recesije moraju da se odreknu godišnjeg odmora.</p>
<p>Već osam mjeseci je Andreadis predsjedavajući u Savezu grčkih turističkih kompanija. On je uvjeren da bi turizam mogao da postane motor grčke privrede, ako bi država za to pružila odgovarajuće okvirne uslove.<br />
Grčkoj je potreban  povoljniji poreski okvir. Ne smije se dozvoliti da porez na dodatu vrijednost za jednu večeru u Grčkoj iznosi 23 odsto! U Španiji on iznosi samo osam odsto, a na Kipru samo pet.</p>
<p>Osim toga, smatra Andreadis, grčka država ne provodi važne reforme. Investitorima na turističkom tržištu u prvom redu je potrebna transparentnost u pravnim pitanjima. Osim toga, tržište rada mora postati fleksibilnije.  Turisti traže povoljnije ponude.</p>
<p>Ipak, Grčka sada nije u prilici da konkuriše sa najvažnijim turističkim zemljama i lokalnim rivalima,kao što su Bugarska ili Turska &#8211; navodi &#8220;Dojče vele&#8221;.</p>
<p>U Savezu turističkih preduzeća navode  da bi hotelijeri u Grčkoj trebalo da se koncentrišu na dobar odnos između kvaliteta i cijene. Međutim, upravo to kritikuju mnogi ljubitelji Grčke u punoj sezoni. Oni jednostavno ne mogu da shvate zašto je iznajmljivanje skromne sobe za dvije osobe na Parosu ponekad skuplje od slične sobe u Toskani&#8221;.</p>
<p>Jedna grupa hotelijera na Kritu nedavno je podnijela studiju u kojoj se analiziraju koncepti za podsticanje turizma tokom cijele godine. Zbog blage klime, na Kritu bi turizam mogao da funkcioniše tokom cijele godine, kaže Jorgos Pelenakis, upravnik hotela u mjestu Agios Nikolaus i jedan od inicijatora ove studije. Ali, za to je potrebna pomoć države.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/spas-grcke-u-turizmu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Teheran plaća robu zlatom i naftom</title>
		<link>http://www.capital.ba/teheran-placa-robu-zlatom-i-naftom/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/teheran-placa-robu-zlatom-i-naftom/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 13:36:33 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[iran]]></category>
		<category><![CDATA[medjunarodno trziste]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[rahul kular]]></category>
		<category><![CDATA[sankcije]]></category>
		<category><![CDATA[teheran]]></category>
		<category><![CDATA[zlato]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217260</guid>
		<description><![CDATA[PARIZ, Iran pokušava da kupi žito na međunarodnom tržištu i plati ga zlatom i naftom, a veću količinu pšenice kupljene poslije uvođenja sankcija platio je japanskim jenom, izjavili su danas ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/12/zlato11.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-210167" title="zlato1" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2011/12/zlato11.jpg" alt="" width="251" height="200" /></a></a>PARIZ, Iran pokušava da kupi žito na međunarodnom tržištu i plati ga zlatom i naftom, a veću količinu pšenice kupljene poslije uvođenja sankcija platio je japanskim jenom, izjavili su danas evropski izvoznici žita.<span id="more-217260"></span></p>
<p>Iran je kupio najmanje 200 000 tona žita na svjetskim tržištima prošle sedmice, uglavnom od privatnih prodavaca iz Australije, ali neki trgovci kažu da su u tome možda učestvovale i SAD.</p>
<p>Zapadne zemlje uvele su finansijske sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa i ograničile sposobnost zemlje da kupuje i plaća ključnu robu na međunarodnim tržištima.</p>
<p>Sankcije su onemogućile Iran da novac drži u evrima ili dolarima, što je primoralo Teheran da traga za alternativnim načinima plaćanja.</p>
<p>Trgovci vjeruju da je iranska Vlada iskoristila kompanije sa sjedištem u Švajcarskoj, koje posluju u Aziji.</p>
<p>Iranski ministar trgovine Rahul Kular rekao je danas novinarima da je jedan privatni iranski kupac zainteresovan za uvoz &#8220;veoma velike količine&#8221; žita iz Indije.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/teheran-placa-robu-zlatom-i-naftom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Banka Engleske interveniše sa 50 milijardi funti</title>
		<link>http://www.capital.ba/banka-engleske-intervenise-sa-50-milijardi-funti/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/banka-engleske-intervenise-sa-50-milijardi-funti/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 12:40:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[FINANSIJE]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[banka engleske]]></category>
		<category><![CDATA[bankarski sistem]]></category>
		<category><![CDATA[podsticajne mjere]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217246</guid>
		<description><![CDATA[LONDON, Banka Engleske pristala je da produži podsticajne mjere za ekonomiju unošenjem dodatnih 50 milijardi funti u bankarski sistem. Kada program bude okončan, ukupan iznos stimulacionih sredstava dostići će 325 ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/banka-engleske.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-217247" title="banka engleske" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/banka-engleske.jpg" alt="" width="275" height="183" /></a></a>LONDON, Banka Engleske pristala je da produži podsticajne mjere za ekonomiju unošenjem dodatnih 50 milijardi funti u bankarski sistem. <span id="more-217246"></span></p>
<p>Kada program bude okončan, ukupan iznos stimulacionih sredstava dostići će 325 milijardi funti, prenio je Bi-Bi-Si.</p>
<p>Banka Engleske pokrenula je 2009. godine akciju otkupa državnih obveznica od drugih banaka, kako bi one mogle da ulože ta sredstva u davanje kredita.</p>
<p>Komisija za monetarnu politiku Banke Engleske saopštila je da će zadržati osnovnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,5 odsto. Ova kamatna stopa na snazi je još od marta 2009. godine.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/banka-engleske-intervenise-sa-50-milijardi-funti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prodaja automobila u Kini opala za 24 odsto</title>
		<link>http://www.capital.ba/prodaja-automobile-u-kini-opala-za-24-odsto/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/prodaja-automobile-u-kini-opala-za-24-odsto/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 11:56:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[automobili]]></category>
		<category><![CDATA[udruzenje proizvodjaca automobila]]></category>
		<category><![CDATA[zang sin]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=217234</guid>
		<description><![CDATA[ŠANGAJ, Prodaja novih automobila u Kini u januaru je oslabila za 24 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju danas objavljeni industrijski podaci. Kinesko Udruženje proizvođača automobila saopštilo ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p class="first"><a href="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/auto.jpg"><a href="#"><img class="alignleft size-full wp-image-217235" title="auto" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/02/auto.jpg" alt="" width="259" height="194" /></a></a>ŠANGAJ, Prodaja novih automobila u Kini u januaru je oslabila za 24 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju danas objavljeni industrijski podaci.<span id="more-217234"></span></p>
<p>Kinesko Udruženje proizvođača automobila saopštilo je da je u januaru prodato 1,16 miliona putničkih automobila, dok je u januaru 2011. godine prodato rekordnih 1,5 miliona automobila.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je ukupna prodaja vozila, uključujući kamione i autobuse, umanjena za 26 odsto u odnosu na godinu dana ranije, odnosno da je pala na 1,39 miliona vozila. U januaru prošle godine prodato je ukupno 1,89 miliona vozila.</p>
<p>Glavni razlog velikog pada prodaje je odmor povodom Lunarne nove godine, koja obično počinje u februaru, ali je ove godine počela sredinom januara.</p>
<p>Kinesko tržište automobila gubi nekadašnji zamah usljed usporenja kompletne privrede u posljednjih nekoliko mjeseci.</p>
<p>&#8220;Smatram da će u 2012. godini biti prodato otprilike isto automobila kao prošle godine, ili možda manje&#8221;, izjavio je Žang Sin, ekonomski analitičar iz Pekinga.</p>
<p>Gorivo je u Kini ove sedmice poskupjelo za tri procenta, što bi moglo da dodatno obeshrabri potencijalne kupce automobila u gradovima u provinciji, gdje je prodaja rasla najvećim tempom, smatra Sin.</p>
<p>On je napomenuo da su vlasti objavile mjere za smanjenje upotrebe službenih automobila, što će takođe da umanji potražnju za novim vozilima.</p>
<p>Ograničenja u saobraćaju koja su uvele gradske vlasti Pekinga radi smanjenja emisija štetnih gasova i zagađenja smogom dodatno je oborilo kupovinu novih automobila.</p>
<p>Strani proizvođači automobila osjećaju posljedice pada prodaje u Kini. &#8220;Dženeral motors&#8221; je saopštio da je u januaru prodao osam odsto automobila manje nego u istom mjesecu prošle godine – 246 654, dok je prodaja &#8220;Fordovih&#8221; vozila umanjena za čak 42 odsto, na nivo od 53 340 vozila.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/prodaja-automobile-u-kini-opala-za-24-odsto/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

