Ovakvi rezultati evropskih inspektora iz Dablina raspršili su nadu domaćim peradarima da bi BiH, ipak, od početka ove jeseni, kako je to ranije najavljivano, mogla da izvozi u EU.

“Novu evropsku kontrolu ovog tipa u optimalnim uslovima mogli bismo izdejstvovati tek za šest mjeseci, a presjek novog kontrolnog izvještaja pokazao je da je za izvoz u EU potrebno uraditi još mnogo posla”, rekao je Drago Nedić, direktor banjalučkog Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan”, nakon jučerašnjeg sastanka u Sarajevu na kojem su saopšteni preliminarni rezultati evropske Kancelarije za hranu i veterinarstvo.

Inspektori evropske Kancelarije za hranu i veterinarstvo posljednjih petnaest dana u BiH “prečešljali” su sistem funkcionisanja rada sektora peradarstva, počevši od klaonica peradi, pa sve do nadležnih ministarstava.

Nakon obavljenog posla ukazali su na značajne manjkavosti u poštovanju evropskih normi u tom sektoru.

“Da bi ispunila evropske uslove, BiH mora da stvori jasan komandni lanac, zatim kotrolno tijelo i situaciju u kojoj se tačno zna ko je nadležan za šta”, kazao je Nedić, dodajući da to znači da će ukupan kontrolni sistem BiH morati ojačati daleko više u odnosu na sadašnji.

On je istakao da postoji veliki problem u funkcionisanju kontrolnog lanca u oba entiteta i njihovim nadležnostima, te da je neophodno stvoriti pravi način funkcionisanja između inspekcija i resornih ministarstava, u čemu leži ključni problem.

“Svi predstavnici nagasili su da su odlučni da do naredne kontrole načine veliki iskorak u radu, te naprave zaokret. To je jedina opcija za izvoz na tržište EU kako bi naš sistem postao ekvivalentan evropskom”, rekao je Nedić.

Turska je jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera Srbije. Za 11 mjeseci prošle godine ukupna robna razmjena dvije zemlje dostigla je rekordnu vrijednost od 544,3 miliona dolara, što je za 31,8 odsto više nego u 2010.

- Poslije potpisivanja Memoranduma o razumijevanju u oblasti poljoprivrede, oktobra prošle godine u Ankari, povećana je trgovinska razmjena Srbije i Turske – rekao je u srijedu ministar Petrović. – Razgovaramo o svim aspektima saradnje. Trendovi su dobri i narednih godina možemo očekivati porast u razmjeni poljoprivrednih proizvoda.
Ministar Petrović je naglasio da postoje realne mogućnosti da se napravi veliki napredak u saradnji i unapređenju trgovinskih odnosa u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. Kako je istakao, izvoz iz Srbije u Tursku lani je povećan i za 90 odsto, pa je deficit na srpskoj strani smanjen.
- Poljoprivreda utiče na svakodnevni život čovjeka, a osnova je za razvoj trgovinskih i ekonomskih odnosa – rekao je Eker, ministar hrane, poljoprivrede i stočarstva Republike Turske. Zato se naša međusobna saradnja mora stalno unapređivati. U obje zemlje, gotovo 20 odsto stanovništva se bavi poljoprivredom, pa moramo više sarađivati u ovoj oblasti. Neophodno je povećavati učešće poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u našoj ukupnoj razmjeni, koje trenutno iznosi oko 10 odsto.

Slobodna trgovina
Srbija sa Turskom ima potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Prije godinu i po dana, na snagu je stupio i Sporazum o slobodnoj trgovini.
Među najvažnijim sporazumima dvije zemlje izdvajaju se i sporazumi o kooperaciji u oblasti infrastrukturnih projekata, o podsticanju i zaštiti investicija i o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja. Novosti

“Agrokor” je  zbog dugotrajnosti postupka odustao od svoje ponude od 221 evra za dionicu slovenačkog trgovinskog lanca.

“Protiv prodaje Merkatora Agrokoru izjasnili su se mnogi političari, kao i dobavljači Merkatora, za razliku od hrvatskih udruženja potrošača i dobavljača. Naša strana bila je uvjerena da bi prodaja Merkatora hroničnom neplatiši bila loša”, piše “Dnevnik”.

Slovenačka državna televizija javila je da se “Agrokor” povukao nakon dugotrajnog procesa preuzimanja i  podsjetila na izjavu bivšeg ministra poljoprivrede Dejana Židana da “nije uvjeren da `Agrokor` ima dovoljno sredstava za kupovinu najvećeg slovenačkog trgovinskog lanca”.

I agencija za upravljanje državnom imovinom je protiv prodaje “Merkatora” hrvatskom konkurentu i razmišlja o vraćanju dijela dionica “Merkatora” u okvir državnih fondova.

“Postupak prodaje Merkatora bio je vođen s `figom u džepu` zbog neusklađenosti interesa njegovih vlasnika, koji su se zbog prodaje 52 odsto svojih dionica udružili u prodajni konzorcijum”, ocijenio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Bogomir Kovač.

On  kaže da “Agrokor” za operaciju preuzimanja “Merkatora” nije imao potpuno jasnu finansijsku konstrukciju i to je nosilo rizike za “Merkator” i dobavljače.

“Mada, potreba za svježim kapitalom kod Pivovarne Laško i Nove Ljubljanske banke je tako velika da oni odustajanjem `Agrokora` nikako ne mogu biti zadovoljni”, ocijenio je Kovač i izrazio uvjerenje da će zato vlasnici već za nekoliko mjeseci morati da ponove konkurs za prodaju “Merkatorovih” dionica.

“Ali, tako visoku cijenu kakvu je nudio `Agrokor` vjerovatno više neće dobiti”, rekao je Kovač.

Njemačka preduzeća su prošle godine izvezla robu vrijednu 1.006 milijardi evra, 11,4 odsto više nego 2010. Najviše robe je izvezeno u zemlje Evropske unije, za 627,3 milijardi evra.

Njemačka je 2011. završila sa spoljnotrgovinskim viškom od 158,1 milijardi evra.  Beta

Premijer Petr Nečas je zajedno sa ministrom industrije i trgovine Martinom Kubom predstavio novu izvoznu strategiju Češke do 2020. godine.
Nova izvozna strategija trebala bi da smanji zavisnost češkog izvoza na tržišta EU, proširi strukturu izvoznih proizvoda, uključi više malih i srednjih preduzeća da izvoz ne zavisi od nekoliko velikih firmi.
Strategija takođe definiše 12 prioritetnih zemalja za češki izvoz, kao što su Brazil, Kina, Indija, Irak, Ukrajina i SAD. Materijal obuhvata i 28 interesnih zemalja na koje bi trebalo da se obrati veća pažnja. A samostalno su navedene i zemlje članice EU.

Prioritetne zemlje su po pravilu velike ekonomije i tržišta na kojima su češke firme ranije bile prisutne, i na kojima zaostaju za konkurencijom iz drugih zemalja.

“Interesne zemlje se odlikuju visokom dinamikom rasta uvoza i u njima vidimo obećavajući potencijal za češke firme”, ukazao je Kuba, prema kome će zemlje EU i dalje biti najvažnije odredište za češke izvoznike.

“U EU namjeravamo da se usmjerimo na očuvanje postojećih pozicija i njihov dalji razvoj u interesu malih i srednjih preduzeća”, naglasio je Kuba.  Tanjug

Prodavci se žale da su im pazari od početka ove godine sve „tanji“, a da im s druge strane roba propada od hladnoće.
- Iznosim samo jednu kutiju banana – priča Marijan S., prodavac na Zelenom vencu. – Moram da je čuvam u kutijama, jer za nekoliko minuta pocrni na mrazu. Nije nam hladnoća najveći problem, već besparica. Ljudi nemaju para, pa kupuju pomorandže ili mandarine na komad.
Banane sada koštaju od 80 dinara u Subotici do 120 dinara u Beogradu. Za kilogram grejpa ili mandarina u Subotici valja odvojiti 80 dinara, dok je u Beogradu i Nišu potrebno čak 130 dinara. U Zaječaru, Vranju i Smederevu kilogram jabuka prosječno staje 40 dinara, a u prijestonici 30 dinara više.
Na pijacama ovih dana, inače, preovlađuje ponuda crvenog i bijelog krompira, crnog i bijelog luka, šargarepe, zeleni i cvekle. Krompir je trenutno najjeftiniji u Zaječaru, Vranju i Čačku, gdje za kilogram treba izdvojiti 30 dinara u prosjeku. Duplo više košta u Beogradu i Požarevcu. U glavnom gradu kilogram crnog luka staje 60 dinara, dok se u Sremskoj Mitrovici za isti novac mogu kupiti dva kilograma.
Na pojedinim tezgama nude se i uvozni paradajz, krastavac salatar, brokoli, karfiol, patlidžan i tikvice, koji najčešće stižu iz Turske, Grčke, Italije i Španije. Ipak, njihova izbor je više nego skroman, a cijene prilično visoke.
Veleprodaja
Između kvantaških i zelenih pijaca razlike u cijenama su trenutno prilično male. Za kupce na veliko kilogram banana je oko 90 dinara, a na tezgama se nude od 80 do 120 dinara. Za limun na veletržnicama valja izdvojiti 65 do 70 dinara, dok se na pijacama prodaje od 70 do 100 dinara.  Novosti

“Srpsko tržište je od strateške važnosti, što potvrđuju i planovi da ulažemo u razvoj postojećih proizvoda, kao i u proizvodnju Nestle brendova koji se trenutno uvoze u Srbiju”, kazao je Freks prilikom posjete Beogradu.

Kako se navodi u saopštenju Nestlea, Freks je u razgovoru sa premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem istakao da je kompanija Nestle prepoznala potencijal srpske privrede, naročito u prehrambenom sektoru.

Kako je dodao Freks, na to ukazuju i investicije u Srbiji, uključujući i nedavno preuzimanje Centroproizvoda iz Surčina.

“Početak izvoza sladoleda na tržište Evropske unije dokazuje konkurentnost Nestleovih fabrika u Srbiji, a isti model planiramo da primjenimo i na proizvode iz fabrike u Surčinu”, kazao je Freks i dodao da Nestle planira jačanje saradnje sa lokalnim dobavljačima.

Freks je obišao i Nestle fabriku sladoleda u Staroj Pazovi i pogone Centroproizvoda, koji je švajcarska prehrambena kompanija zvanično preuzela u decembru 2011.

Nestle je najveća svjetska prehrambena kompanija, koja ima oko 280.000 zaposlenih, od čega 950 ljudi zapošljava u jadranskom regionu, koji obuhvata i Srbiju.

Kompanija Nestle je u 2010. godini imala prihod od prodaje od 110 milijardi švajcarskih franaka. Beta

Leluš je, međutim, istakao da iako je ova cifra veća od prethodnog rekordnog deficita od 56,2 milijarde evra zabilježenih u 2008., ona je ipak “niža od očekivane,” prenijela je agencija AFP.

On je prethodnog mjeseca revidirao naniže prvobitnu procjenu od 75 milijardi evra trgovinskog deficita.

Uvoz Francuske je u u 2011. porastao za 11 odsto na 498 milijardi evra, dok je izvoz porastao za 8,6 odsto na 429 milijardi evra, stvarajući mogućnost otvaranja 90,000 novih radnih mjesta, rekao je on za Figaro.

“Možemo biti zadovoljni dobrim rezultatima u pojedinim sektorima. Poljoprivredno-prehrambeni sektor zabilježio je istorijski suficit od 11,4 milijarde evra. Aeronautika je takođe zabilježila suficit od 17,7 milijardi, zahvaljujući prodaji 534 “erbus” aviona, rekao je Leluš.

Međutim, francuski izvoz je u prošloj godini porastao manje nego u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španiji, Italiji ili SAD.

Udio Francuske u globalnoj trgovini je naglo opao od 1990. sa 6,2 odsto na 3,6 odsto.  Tanjug

Privrednici obje zemlje će biti oslobođeni komplikovanih procedura, a pri tome bezbjednost hrane neće biti ugrožena.
To je rezultat sporazuma dviju država o fitosanitarnoj, veterinarskoj i saradnji u oblasti bezbjednosti hrane, a koji su, pred vikend, potpisali srpski ministar Dušan Petrović i njegov makedonski kolega Ljupče Dimovski. Slični dokumenti oslobodiće protok proizvoda i sa Bosnom, Crnom Gorom i Hrvatskom.

- Trgovina između dvije zemlje biće mnogo jednostavnija poslije potpisivanja sporazuma – kaže, ovim povodom, ministar Petrović. – U ovoj godini se očekuje povećanje trgovinske razmjene između Srbije i Makedonije. Slični sporazumi uskoro bi trebalo da budu potpisani i sa drugim zemljama CEFTA regiona.
Makedonski ministar Dimovski smatra da spoljnotrgovinska razmjena Makedonije i Srbije u ovoj godini može da se poveća za 10 odsto i da iznosi milijardu dolara.
- Mnogobrojne procedure dosad su opterećivale izvoz i usporavale uvoz – rekao je Miroljub Aleksić, generalni direktor „Pionira“ i predsjednik grupacije konditora Srbije. -“Pionir“ je imao izvoz od šest miliona u Makedoniju, a uvozili smo oko 200 tona pirinča. Ovaj sporazum će sada omogućiti slobodan protok robe, bez zadržavanja. To nisu značajna finansijska sredstva, ali sada se otvara prostor za jednostavniju saradnju sa makedonskim privrednicima.
I Miroslav Miletić, generalni direktor kompanije „Bambi – Banat“, kao jedan od velikih izvoznika na makedonsko tržište, smatra da će sporazum olakšati saradnju privrednika dviju zemalja. Većina privrednika očekuje da će sporazum pospješiti razmjenu između Srbije i Makedonije, povećati efikasnost i konkurentnost, a s druge strane smanjiti troškove poslovanja.

Zaštita
Sporazum je zaključen na pet godina. Zaštitiće teritorije obje zemlje od unošenja štetnih organizama preko bilja i biljnih proizvoda i ograničavaće gubitke koji nastaju kao posljedica njihovog djelovanja. Na pet godina zaključen je i Sporazum u oblasti veterinarstva i bezbjednosti hrane, a ima za cilj lakši promet životinja i proizvoda životinjskog porijekla, hrane i hrane za životinje bez ograničavanja međusobne trgovine.
Brojke
180 miliona dolara srpski izvoz u Makedoniju
669 miliona dolara trgovinska saradnja dvije zemlje
100 miliona dolara makedonski izvoz u Srbiju
Novosti

- Prioriteti u biznisu biće razvoj agrara i nekretnina u koje će biti i najviše uloženo, a ukupne „Deltine“ investicije u 2012. godini iznosiće više od 50 miliona evra. Trenutno zapošljavamo 7.200 ljudi, a moguće je da uđemo i u neke nove poslove. Novosti

On je potvrdio da nema prekida u snabdijevanju robom samostalnih trgovinskih radnji i dodao da su se u proteklim danima povećali pazari malih trgovačkih radnji, jer građani ne mogu lako da odu do velikih trgovačkih centara.

“Ono što trenutno nedostaje je pijačna roba koja se nabavlja iz Hercegovine, jer je taj teren neprohodan”, rekao je Marjanović.  Srna

Komentari su nastavak obećanja koja je Wen dao njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u četvrtak za njezina posjeta Kini.

Skeptične kineske građane Wen želi uvjeriti da je u njihovu interesu pomoći Evropi koja je “sada suočena s dužničkom krizom te moramo razmotriti naše odnose s Evropom kako bismo zaštitili naše nacionalne interese”.

“Evropa je najveće izvozno tržište” za Kinu no “Evropa je i najveći izvor uvozne tehnologije”, rekao je Wen.

Na zajedničkom sastanku s Merkel u Pekingu Wen je rekao da Kina razmatra načine kako odobriti više zajmova Evropi. Kina bi čak mogla pomoći Evropskom fondu za spašavanje evra (EFSF) i Evropskom stabilizacionom mehanizmu (ESM).

Kina raspolaže s 3,2 biliona deviznih rezervi i potencijalni je zajmodavac za neke evropske vlade.

Prema neslužbenim podacima, Kina je već sada vlasnik više od 550 milijardi dolara vrijednih državnih obveznica evropskih država. Hina

Pušači u Srbiji konzumiraju skoro najjeftinije cigarete u Evropi. Kako se Srbija bude približavala Evropskoj uniji svaka pakla će tanjiti sve veći dio novčanika. Tako će i krijumčarenje srpskog duvana biti sve manje isplativo.

Potrošačima koji uživaju u ovom poroku i trenutni cjenovnici djeluju precijenjeno. Istina je da su oni u susjednoj Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj skoro trostruko “teži”. Makar u tome se kupcima isplati neusklađenost sa Evropom. U Srbiji je trenutno 1.000 cigareta opterećeno sa 30 evra akciza, a u Evropi će od 2014. opterećenje biti 90 evra na istu količinu.

Mlađe članice EU imaju rok do 2018. godine da se prilagode ovom iznosu, a Srbija bi ga mogla dostići 2020. kada bi svake godine podizala opterećenje za 10 odsto. Stručnjaci, pritom, upozoravaju da ako se tome teži, akcize moraju da podižu postepeno. U suprotnom, mogli bi da dožive rumunski scenario, kada je zbog naglog skoka cijena cigareta buknulo “crno” tržište.

Druga strana medalje je i nizak standard potrošača u Srbiji. Jer, da znaju da neće izgubiti kupce proizvođači bi digli cijene svojih brendova. Kupovna moć je, međutim, sve manja, pa su pojedine fabrike poslije povećanja akciza i poskupljenja cijene pojedinih paklica vratile “u rikverc”.

- Kompanija “Filip Moris” je snizila cijene pojedinih cigareta marke “marlboro” i “filip moris” za 10 dinara po paklici, kao i “bond strit” i “best eksport” za pet dinara po paklici. Nove cijene stupile su na snagu 31. januara 2011. godine. Odlukom da snizi cijene “Filip Moris” nastavlja da se prilagođava složenim tržišnim prilikama – izjavila je Jelena Pavlović, direktor sektora korporativnih poslova kompanije.

Rast akciza na cigarete svakako je ključna determinanta za formiranje cijene cigareta na tržištu. Trenutno, kako ističu u “Filip Morisu”, od maloprodajne cijene cigareta od 100 dinara, koje se proizvode u Nišu, čak 88 dinara odlazi na akcize i porez na dodatu vrijednost.

- Na srpskom tržištu cigareta na cijene utiču dvije suprotne tendencije – stalni rast poreza i oštra tržišna utakmica, u uslovima oslabljene kupovne moći potrošača – kaže Jelena Pavlović.
Na duži rok, dodaje ona, ovakva situacija neodrživa je, jer ugrožava zaposlenost i prihode čitavog proizvodno prometnog lanca duvanske industrije, koji je do sada bio stabilan sektor privrede.

Zato je, ističu dalje u ovoj kompaniji, u vođenju akcizne politike, pored utvrđivanja optimalne visine poreskog opterećenja, ključno pitanje uspostavljanje adekvatne strukture akciza. Posljednja decembarska izmjena zakona predstavlja korak u dobrom pravcu: povećanje značaja specifične akcize i poboljšanje djelotvornosti minimalne akcize.

U Srbiji još “cvjeta” šverc cigareta. Za razliku od devedesetih godina, kada su tajnim putevima stizale u zemlju, sada uglavnom idu van granica. Paklice koje je tokom 2011. zaplijenjene vrijedile su milion evra. Boksovi najčešće samo prolaze kroz Srbiju, a stižu preko Kosmeta, iz ilegalnih fabrika u Crnoj Gori i Albaniji. Dio tih paklica ostane i u Srbiji i prodaje se po povoljnijim cijenama na gradskim pijacama. Tako se na novobeogradskom buvljaku paklica “marlbora” bez akcizne markice može kupiti i za 110 dinara, dok je na kioscima 170 dinara.

Kada se sve ukalkuliše – akcize, standard i zarada proizvođača – evropska statistika pokazuje da na Starom kontinentu najjeftinije prolaze pušači u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Paklu plaćaju manje od trećine evropskog prosjeka. Tek za koji procenat su skuplje cigarete u BiH i Albaniji.
Pušač iz Srbije bi nagrabusio kada bi bez cigareta ostao u Norveškoj ili Irskoj, jer tamo svaka pakla košta barem duplo više nego što je evropski prosjek. O zdravlju svojih stanovnika brinu i Britanci, pa kod njih ovaj artikal za 66 odsto prevazilazi prosjek Starog kontinenta.

850 radnika
Srbija ima četiri proizvođača cigareta, koji zapošljavaju ukupno oko 850 radnika, najviše (320) radi u “Filip Morisu”. U septembru 2003. godine niška fabrika duvana imala je 2.470 zaposlenih. Srbija ima gotovo duplo više uvoznika nego izvoznika cigareta. Spoljnotrgovinski deficit u razmjeni duvana i duvanskih proizvoda prošle godine u odnosu na 2010. porastao je za 19,1 odsto – iznosi 36,7 odsto.  Novosti

Istovremeno, gotovo za isti postotak pojeftinili su i slatkiši domaćih konditorskih kuća.
Ove nedjelje tako je snižena cijena bombona, čokolada, slatkih štangli, medenjaka iz „Pionira“ i „Svislajona“ od tri do 20 odsto.
- Razlozi za sniženje cijena su višestruki. Na takvu odluku prvenstveno je uticao pad cijena sirovina koje se koriste u proizvodnji, ali i pada kupovne moći građana, ali i pad u proizvodnji cjelokupne branše – kaže Miroljub Aleksić, generalni direktor „Pionira“.

Narednih dana mogu se očekivati i nove cijene proizvoda na bazi žitarica, nekih konditora, sredstava za ličnu higijenu, koje će biti veće za osam odsto. Kao razlog za najavljena poskupljenja dobavljači navode skuplje sirovine i rast kursa dinara.
- Za oko pet odsto će, od sljedeće nedjelje, biti skuplji pirinač, tjestenine, med, ali i pojedine vrste slatkiša „na mjeru“, kao i razne grickalice – kažu u jednom beogradskom supermarketu. – Krajem mjeseca nove „teže“ cjenovnike za tri do pet odsto dobijaju pojedine napolitanke i keks, ali i razne vrste muslija.
Miruju cijene za osnovno
Miruju jedino cijene osnovnih životnih namirnica – brašna, hljeba, mlijeka, svježeg mesa, ulja, stabilne su ili nešto niže zbog ograničenja trgovačke marže na 10 odsto. Nakon početka primjene uredbe o ograničenju marže trgovci su snizili cijene tih osnovnih životnih namirnici od nekoliko do čak stotinu dinara za pojedine proizvode, a najviše su snižene cijene mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Novosti