Novosadski “Dnevnik”, pozivajući se na izvore u Vladi Srbije, piše da je Evropska komisija Srbiji juče dala dozvolu za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.

Tom dozvolom potvrđeno je da je Srbija ispunila sve rigorozne uslove i standarede za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a posebno kajmaka i sireva na probirljivo tržište EU.

“Dnevnik” prenosi da, prema mišljenju srpskih farmera, dozvola EU kratkoročno neće imati većih efekata zbog trenutnih problema u mljekarstvu zemlje, ali je dugoročno njen pozitivna značaj nesaglediv.

Beogradska Kompanija “Imlek” obavezala se da će nastaviti sa smanjenjem izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda na tržišta država u okruženju Srbije dok se ne postigne stabilnost snabdijevanja tim proizvodima na domaćem tržištu.

“Imlek” je takvu odluku saopštio poslije jučerašnjih razgovora ministra poljoprivrede Srbije Saše Dragina sa čelnicima te velike mljekarske kompanije.

Pongrac je napomenuo da je u Sloveniji, pa i u pojedinim srpskim medijima, objavljena vijest o skorom stečaju te slovenačke kompanije koja posluje i u Srbiji i dodao da je bilo veoma važno tumačiti kontekst u kome je to rečeno.
- To bi se dogodilo u slučaju da banke ne prihvate već dogovoren način poravnanja obaveza, ali one su na prvom sastanku već dale saglasnost – rekao je Pongrac i dodao da će “Merkur” u ponedjeljak predstaviti finansijski program, u kom su planirane i određene strateške promjene u poslovanju.
On je naglasio da, bez podrške banaka, problem u poslovanju ne bi imao samo “Merkur”, nego i sve kompanije u Sloveniji i Srbiji, jer nijedna firma nije toliko finansijski jaka da bi sa obrtnim kapitalom mogla da prati svoje poslovanje.
Slovenačka kompanija “Merkur” planira da do kraja 2012. otpusti između 670 i 1.080 prekobrojnih radnika u Sloveniji.
Na pitanje da li se otpuštanja mogu očekivati i u Srbiji, Pongrac je odgovorio da će vjerovatno doći do strukturnih promjena, pošto na ovim prostorima u okviru Merkur grupe posluje pet preduzeća – “Merkur internacional”, “Mertil”, “Validus kapital”, “Mikros gradnja” i “Merkur čelik”.
- Unutar sanacijskog programa koji sam već pomenuo odlučeno je na osnovu čega i zašto će možda doći do smanjenja broja radnika, ali je sve to u racionalnim okvirima – objasnio je Pongrac i istakao da bi se djelatnosti u Srbiji mogle smanjiti ukoliko “Merkur” odluči da se u budućnosti na ovim prostorima ne bavi nekim od sadašnjih poslova, ali nije mogao da precizira u kojim oblastima i da li će se to zaista dogoditi.
Pongrac je naglasio da je promet robnih kuća te kompanije manji u Srbiji u odnosu na isti period lani, iako od kraja prošle godine posluju u tri tržna centra, u Beogradu i Novom Sadu, u kojima ima oko 320 zaposlenih.
- Realno gledano, otvaranjem tržnog centra na Karaburmi u Beogradu, koje je naša posljednja investicija u Srbiji do sad, povećan je promet, ali je ipak smanjen u odnosu na isti period prošle godine, što je posljedica krize – kazao je Pongrac i iznio podatak da je “Merkur” u prodajne objekte u Srbiji od 2005. godine investirao ukupno 60 miliona evra, kao i da ta slovenačka firma u Srbiji vidi strateški značajno tržište.
- Merkur planira još investicija, ali nam je potpuno jasno da tempo koji smo postavili prije tri godine u ovoj godini ne možemo da ispratimo, tako da do kraja 2010. u Srbiji neće biti novih investicija – istakao je on. Biznis

Tokom prve polovine Mercatorov Dana karijera registrovana je predaja više od 500 biografija za novootvorena radna mjesta u području komercijale, prodaje i vođenja market jedinica.
Potencijalni kandidati su pored predaje biografija iskoristili priliku da se upoznaju i porazgovaraju sa osobljem Mercatora te da iz prve ruke dobiju informacije i pojedinosti vezano za novootvorena radna mjesta.
 ”Veoma mi se sviđa koncept, koji je inače poznat i praksa većih kompanija. Prvobitno sam se začudio da Mercator kao poželjan poslodavac nije i ranije krenuo sa na sličnom idejom. Predao sam svoju biografiju i aplikaciju koja zaista pruža sasvim dovoljno prostora kako bi obje strane bile informisane, zaista je sadržajna tako da čekujem da će moj kvalitet biti prepoznat i da ću biti pozvan na razgovor”, rekao je tokom posjete Danu karijera,  Mahmut Numić, po struci kuharski tehnolog.
U saopštenju je naglašeno, da je širenje na nova tržišta Mercator Grupacije uslovljeno  zapošljavanjem stručnih i kvalitetnih kadrova što je rezultovalo primjenom inovativnog pristupa potencijalnim kandidatima na bh. tržištu u vidu Prvog Mercatorovog Dana karijere.

Bugarin je naveo da je za prvih sedam mjeseci 2010. obim spoljnotrgovinske razmjene Srbije sa svijetom povećan za 7,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine i dodao da nivo spoljnotrgovinske razmjene u tom periodu iznosio 14,4 milijarde dolara.

“Uvoz je rastao stopom od tri odsto, a izvoz stopom od 16,5 odsto, a smanjen je deficit za 9,9 odsto i nivo pokrivenosti uvoza izvozom je veći za oko sedam odsto i iznosi 57,4 odsto”, rekao je Bugarin.

Ističući da je u 16 privrednih oblasti ostvaren rast, a u 13 oblasti pad, on je dodao da je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno povećanje industrijske proizvodnje za 4,8 odsto u odnosu na isti period 2009.

Bugarin je podsjetio da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu 2010. iznosio 1,6 odsto, iz čega se može zaključiti da je zaustavljen trend pada privredne aktivnosti u Srbiji. Procjena je da će se do kraja ove godine ostvariti projektovani rast BDP-a od 1,5 odsto.

Ključni izazovi sa kojima će se naša zemlja suočiti do kraja 2010. i 2011. godine su, prema njegovim riječima, strukturno prilagođavanje, povećanje investicija, reforma obrazovanja sistema, korišćenje savremenih tehnologija, kao i povećanje konkurentnosti privrede.

On je ukazao i na visok nivo tehnološke zaostalosti srpske privrede, kao i na neodgovarajuću privrednu strukturu i nizak nivo konkurentnosti srpske privrede, nepostojanje industrijske politike i na neophodnost ubrzanje reforme obrazovanja.
Broj zaposlenih manji za 60.000
Govoreći o 2009. godini, Bugarin je naveo da je broj zaposlenih smanjen za 60.000. Na to su najviše uticali promena strukture BDP-a, pad privredne aktivnosti, kao posledica krize, sporo sprovodjenje strukturnih reformi uključujući reforme javnog sektora, loše sprovedena privatizacija, smanjen obim stranih direktnih investicija za vrijeme ekonomske krize. Tanjug

Predsjednik Grupacije prerađivača i distributera kafe BiH Marko Baban rekao je da je na bh. tržištu protekli mjesec došlo do poskupljenja kafe kod nekih proizvođača, koja mogu uputiti na linearna povećanja cijena kafe kod svih proizvođača.
- Do poskupljenja kafe moglo bi doći zato što je cijena sirove kafe u dolaru, koji je posljednjih mjeseci promjenjive vrijednosti, kao i zbog skuplje ulazne sirovine i lošeg roda kafe u Brazilu – kazao je Baban.
On je naglasio da je kafa poslije nafte druga tečnost po potrošnji, tako de se zna dogoditi da razni fondovi uđu na svjetsku berzu utičući na formiranje njene cijene, što je jedan od razloga za višu cijenu i značajan pad uvoza sirove kafe, koji je uslovljen generalnim padom potrošnje.
Rukovodilac poslova u “Ming kofiju” Borivoje Stefanović rekao je da kod proizvođača i prerađivača kilogram kafe košta od 11 do 12 maraka, dok su u maloprodaji cijene od 13 do 15 maraka po kilogramu.
- Nije primijećen veliki rast cijena kafe na tržištu BiH, ali nije isključeno da će te cijene skočiti – dodao je Stefanović.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić rekao je da bi u Srpskoj osim kafe mogli poskupjeti i razni slatkiši jer je cijena pšenice u RS, ali i na međunarodnom tržištu, “skočila” za oko 60 odsto.
- Svi proizvodi koji zavise od pšenice, odnosno koji se od nje prave, mogu da poskupe, ali se još ne zna za koliko – kazao je Vidić i dodao da bi poskupljenje slatkiša i kafe moglo da ima negativne efekte na tržište jer će doći do pada potrošnje tih namirnica.
Pokret potrošača
Predsjednik Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović rekao je da u Srpskoj ne bi trebalo doći do poskupljenja kafe i slatkiša jer za to nema realnog osnova.  Glas Srpske

Prema riječima Kaće Lazarević, suvlasnice agencije „Alka“ u Beogradu, čak ni duž autoputa više ne postoji interesovanje investitora. Lokacije kod autoputa, koje su se prije dvije godine prodavale po cijeni od 50 do 100 evra za kvadrat sada mogu da se pazare za 15 do 20 evra, a veće parcele i po znatno nižoj cijeni.
- U Inđiji, koja je zbog opremljenosti zemljišta, ažurnosti lokalne samouprave primamljiva za investitore sada parcele koje su potpuno osposobljene za izgradnju mogu da se pazare za 15 do 18 evra po kvadratu – ističe Lazarevićeva. – Mnogo je stranih investitora koji su dolazili kod nas, pa kada naprave računicu okrenu se i odu. Jer, kako tvrde za naknade za uređenje, konverziju i dozvole treba da izdvoje tri puta više novca nego recimo u Mađarskoj. I dok mi uz autoputeve imamo njive u EU su te parcele poslužile za unosan biznis i za investitore i za državu.
U centru Beograda zemljište ima svoju cijenu, a investitori do njega uglavnom dolaze uz kompenzaciju, jer vlasnici udžerica i malih porodičnih kuća za ustupljeno pravo gradnje dobijaju najčešće oko 30 odsto kvadrata. Naravno, sve zavisi od namjene lokacije i od kvadrature koja može da se gradi, pa vlasnici objekata koji se ruše mogu da dobiju i više.

Cijena ara u Srbiji
Beograd 1.500 – 10.000 e
Novi Sad 600 – 3.750 e
Kragujevac 1.000 e
Smederevo 778 e

Kvadratni metar zemlje ustupa se za 50 do 100 evra u centralnim beogradskim zonama. Najtraženije su parcele od četiri do deset ari. U najatraktivnijoj zoni na Dedinju, primjera radi, vlasnik manje kuće, koja se nalazi na parceli od deset ari prodaje svoju nekretninu za 700.000 evra, ali potencijalni kupci ne nude više od pola miliona. Cijena zemljišta je skočila u naselju Borča zbog novog mosta, koji će se graditi, pa ar staje oko 5.000 evra, ali niko ne kupuje.
Inače, po novom Zakonu o planiranju i izgradnji da bi gradio, investitor mora da bude ili vlasnik ili zakupac parcele, što dodatno komplikuje posao, jer je konverziju prava korišćenja u pravo svojine odradio veoma mali broj vlasnika objekata.
Poljoprivredno zemljište ima još nižu cijenu, ali ni za to ne postoji interesovanje. Sada u Vojvodini može da se kupi kuća i oko 20 do 30 ari placa pod voćem za 15.000 do 20.000 evra.
Barajevo
Trenutno u ponudi imamo oko 500 lokacija, ali kupaca nema – jada se Tiosav Jovanović, vlasnik agencije „Poslovnik“, koja prodaje parcele u beogradskom naselju Barajevo. – U centru je ar od 1.000 do 4.000 evra, a u okolini Barajeva najniža cijena je 200 evra. Poljoprivredno zemljište je još jeftinije od 30 do 50 evra po aru.  Novosti

Iz tih udruženja tvrde da je proteklih sedmica već bio primjetan rast cijena ulja i šećera u BiH i naglašavaju da će se isto desiti i s ostalim prehrambenim proizvodima.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, navodi da šećer u BiH sada po kilogramu košta i do 1,50 KM, te da je sa takvom cijenom među najskupljim u Evropi.
“Trend rasta cijena neće stati do početka 2011. godine. Svakog dana strepimo šta će sljedeće poskupjeti. Kad smo se navikli na novu cijenu brašna, najavljuju novo poskupljenje”, obrazložio je Lakota.
Lakota još kaže da poskupljenje brašna, mlijeka i šećera mora uticati i na rast cijena svih ostalih prehrambenih proizvoda. Kaže da će, stoga, kupci uskoro biti na udaru novih cjenovnika.
“Takvo stanje najlakše je pojasniti na primjeru kule od karata. Čim se poveća cijena jednog, odmah se odrazi i na druge proizvode. Sigurno ćemo za mjesec dana imati dramatičnu situaciju”, uvjerava Lakota.
I Murisa Marić, direktor Udruženja građana “Don” Prijedor, tvrdi da je proteklih dana poskupjelo više vrsta prehrambenih artikala.
“Nerealno je to što trgovci kažu da na našem tržištu ima još zaliha šećera, a što je cijena skočila. Poskupjelo je ulje, na redu su žitarice, a samim tim i meso”, kaže Marićeva i ocjenjuje da je “simptomatično i to što se u BiH prazne zalihe hrane po starim cijenama”.
Danijel Malić, izvršni direktor u Udruženju “Plava sfera” iz Banjaluke, pak, smatra da BiH kada su u pitanju brašno, šećer i ulje ne zavisi od uvoza.
“Problem je što u zemljama u okruženju imamo jako loš bilans u izvozu. Takođe, naši trgovci, pored toga što se bore međusobno, daju jako veliki prostor za konkurenciju”, navodi Malić.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da se građani moraju navići da je prošlo vrijeme kada se hrana mogla jeftino kupiti.
“Velika preduzeća, kad im se god pruži prilika da se monopolski ponašaju, koriste poziciju tržišta. Država istovremeno mora da usavrši svoje metode intervenisanja”, rekli su ekonomisti.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS ranije su naveli da će spriječiti divljanje cijena, dok u Ministarstvu trgovine FBiH priznaju da, kada su ulje i šećer u pitanju, nemamo dovoljno proizvođača, te bi poskupljenja u Srbiji trebalo da utiču na bh. tržište.
“Svake jeseni pšenica, brašno i ulje poskupljuju. Ipak, Vlada FBiH ima svoje mjere u slučaju velikog skoka cijena”, uvjerava Lejla Glibo, šef Odsjeka za analizu, cijene i razvoj tržišta u Ministarstvu trgovine FBiH.
RAST CIJENA PREHRAMBENIH ARTIKALA
(Podaci Agencije za statistiku BiH)
ARTIKAL               JANUAR 2010.           JULI 2010.
Pastrmka                     8,74 KM/kg              8,91 KM/kg
Sir                              10,21 KM/kg            11,20 KM/kg
Jabuke                       1,57 KM/kg              2,13 KM/kg
Crni luk                      1,22 KM/kg              1,53 KM/kg
Krompir                     0,77 KM/kg              0,97 KM/kg
Kafa                           11,99 KM/kg            12,27 KM/kg
Čokolada                   1,43 KM/100g          1,52 KM/100g
Nezavisne novine

Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), izvoz je veći za 6,8 odsto nego u istom periodu lane, dok je uvoz imao rast od 2,8 odsto.

Suficit u agraru je veći za 11,4 odsto nego u prvih sedam mjeseci lani, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 195,8 odsto.

Najvažniji proizvod u izvozu bio je žuti kukuruz koji je prodat u vrijednosti od oko 123 miliona dolara, izvezeni šećer donio je prihod od 84,3 miliona dolara, malina “rolend”, zamrznuta bez dodatka šećera, izvezena je za 52 miliona, a pivo od slada izvezeno je u vrijednosti od 29,6 miliona dolara, navodi se u saopštenju PKS.

Izvoz voća i povrća dostigao je 253,3 miliona dolara, i njegov udio u ukupnom izvozu je 4,8 odsto. Isti toliki udio u izvozu imaju i žitarice i proizvodi na bazi žitarica, sa izvozom vrijednim 252,1 milion dolara. Beta

Prema njegovim riječima, metar kvadratni stambenog prostora u centru Sarajeva kreće se od 2.500 KM do 3.000 KM dok se u ostalim dijelovima grada mogu naći stanovi i po 1.400 KM po metru kvadratnom, prenosi portal ‘’sarajevo iks”.

Pad cijena stambenog prostora Vražalica obrazlaže činjenicom da nema srednjeg staleža koji bi kupovao stanove, a i banke još nisu učinile dovoljno da stambeni krediti budu pristupačniji.

Za razliku od njega, izvršni direktor agencije za nekretnine “Prostor” Samir Mujagić istakao je da od marta do septembra nije bilo novog pada cijena stanova, te da on očekuje da do kraja godine neće biti pojeftinjenja većeg od pet odsto.

“Na sastanku sa nadležnim iz Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH zatražili smo da za robu iz Makedonije pod tarifnim oznakama 1.601 i 1.602 obezbijede provjeru dokaza o porijeklu, uz obavezno polaganje bankovne garancije za pokriće eventualnog carinskog duga u punom iznosu”, rekao je Zirojević.

On je naveo da je analizom trgovinske razmjene između BiH i Makedonije, konkretno mesa i mesnih prerađevina pod tim tarifnim oznakama, uočeno je da je 2008. godine iz Makedonije uvezeno 265 tona, a da bi u 2009. godini uvoz narastao na 1.120 tona, kao i da u ovoj godini postoji tendencija rasta uvoza mesa iz Makedonije.

Zirojević je dodao da je na zahtjev domaćih stočara poslao više dopisa Makedoncima tražeći da ovlašćena komisija iz BiH obavi nadzor nad sprovođenjem odredbi na utvrđivanju porijekla robe radi otklanjanja nedoumica i nelogičnosti u vezi sa uvozom mesa.

On smatra da je u obostranom interesu da se ova situacija razriješi međusobnom saradnjom i konsultacijama. Pres.RS

U dva prodajna salona Simpa radi desetak radnika, a većina su Albanci.
Direktor Simpove firme na Kosovu SIMKOM, Lazo Petrušeski, rekao je da je prvi prodajni centar otvoren u Čaglavici, nedaleko od Prištine, na oko 1.500 kvadrata.
- U ovom salonu zapošljavamo pet ljudi. Svi su iz Prištine. U početku su njihove plate bile fiksne, a danas, nakon godinu dana od otvaranja salona, njihove plate su zavisne od prodaje. U salonu smo izložili sav asortiman Simpa, kao onaj koji plasiramo u inostranstvu – naveo je Petrušeski.
Otvaranje firme u Prištini nije predstavljalo problem jer, kako Petrušeski tvrdi, Simpo je firma koja je ostavila odličan utisak na sve kupce u bivšoj Jugoslaviji.
- Tako je i na Kosovu. Oni koji su kupili naš namještaj ranije, dolaze kod nas i sada – objasnio je Petrušeski.
Simpo je od nedavno otvorio i svoj prodajni salon u Gnjilanu, i to na oko 650 kvadrata. U tom dijelu Kosova zapošljava četiri radnika, tri Albanca i jednog Srbina. U kosovskoj firmi Simpa su zadovoljni ulaskom na ovdašnje tržište.
Normalno je da je svaki početak težak. Ali kako vrijeme odmiče mi smo sve zadovoljniji , rekao je Petrušeski i dodao da će Simpo uskoro otvoriti salone u Uroševcu i u zapadnom dijelu Kosova Peći ili Prizrenu. Biznis

Ulje je u pojedinim trgovinama već dostiglo cijenu i do 2,60 KM po litru, nakon što su se u prethodnih više od godinu stabilizovale na cijeni od oko 2,00 do 2,30 KM, zavisno od proizvođača.
Poskupljenju ulja prethodile su akcijske ponude proizvođača i dobavljača, koji su, očigledno u očekivanju najavljene promjene cijena, nastojali da se riješe zaliha.
“Ako poredimo sadašnje cijene ulja s onima od prije dva-tri mjeseca, onda je povećanje otprilike 15 posto. Međutim, proizvođači i dobavljači najavili su novo poskupljenje, ali u nešto manjem procentu”, kaže Almin Hamzić, marketing menadžer trgovačkog lanca “Drvopromet” Sarajevo.
Milan Borota, direktor “Delta Maxija” za BiH, najavio je da bi već od sutra u njihovim tržnim centrima moglo doći do blagog poskupljenja cijena ulja nekih dobavljača za oko četiri odsto.
“Do ovog blagog poskupljenja doći će zbog povećanja cijena ulja od strane naših dobavljača”, objašnjava Borota, dodajući da informacije o poskupljenju ulja u iznosu od čak 50 odsto nemaju realnu osnovu, jer na tržištu postoje sasvim dovoljne količine ulja.
U jedinom bh. proizvođaču ulja, brčanskom “Bimalu”, najavljuju da će tokom jeseni doći do poskupljenja njihovog ulja, a očekivani rast cijena je najmanje 10 posto.
“S novom žetvom roda suncokreta cijene sirovine u odnosu na prošlogodišnje porasle su i do 100 posto. Ovaj rast uzrokovan je manjim površinama pod uljaricama, lošijim prinosom zbog suša i poplava i evidentno višom otkupnom cijenom. Posljedično tome cijena ulja će ići naviše”, kaže Nataša Pucar, portparol “Bimala” i dodaje da će ova kompanija domaćem tržištu dati primat u snabdijevanju po što nižim cijenama.
S obzirom na to da je naša zemlja dobrim dijelom oslonjena na uvoz ulja, uglavnom iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, podložni smo kretanjima na tom tržištu na kojem su, takođe, prisutni poremećaji.
Između ostalog, vodeće uljare u Srbiji, među kojima su i “Dijamant” i “Viktorija Group” (robna marka iskon), koje su sa svojim uljem prisutne u BiH, posljednjih dana najavile su poskupljenje svojih proizvoda uz obrazloženje da je otkupna cijena suncokreta ove godine gotovo dvostruko veća nego lani i iznosi i do 420 evra po toni.
S tim u vezi, predstavnici uljara i Ministarstva privrede Srbije pregovaraju ovih dana u vezi s utvrđivanjem cijene ulja.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača BiH, kaže da se nova kriza s uljem može očekivati, ali ne onakva kakva nas je zadesila 2007. godine, kada je cijena po litru ovog osnovnog prehrambenog artikla, premašila tri marke.
Lakota problem vidi u lobijima iz BiH i zemalja regije koji uređuju tržište u skladu sa svojim interesima.
“Oni drže monopol na strateškim proizvodima kao što su brašno, ulje i šećer i to se reflektuje na cijene. Na drugoj strani, država ne interveniše putem robnih rezervi niti pokušava da tržište dovede u stanje zdrave konkurencije”, ističe Lakota.
S obzirom na to da ulje učestvuje u proizvodnji drugih proizvoda, može se očekivati lančano poskupljenje i mnogih drugih artikala.
Dragovan Petrović, generalni sekretar Pokreta potrošača RS, smatra da kada se situacija s poskupljenjem ulja počne odvijati u ovom smjeru uvijek postoji bojazan da bi cijena ulja mogla da počne dosezati nekadašnje cifre od gotovo četiri KM.
On je naglasio da bi u ovakvim situacijama poskupljenja trebalo da se uključi sa aspekta kontrole cijena ili mehanizmom korištenja robnih rezervi.  Nezavisne novine

Dinkić je pozvao sve koji govore o kartelima proizvođača prehrambene robe da “prestanu sa praznom pričom i podnesu krivične prijave”.

Istovremeno, ministar trgovine Slobodan Milosavljević sastao se danas sa proizvođačima ulja, a tema razgovora je cijena tog proizvoda.

Ministar trgovine Slobodan Milosavljević kaže da će iz robnih rezervi trgovinama uskoro biti isporučeno oko 5.000 tona ulja po cijeni od 120 do 125 dinara po litru.

Na tržištu Srbije neće biti nestašice ulja, a cijene će biti za bar 20 do 30 dinara niže u odnosu na cijenu od 145 dinara, “koja je bila u opticaju proteklih dana”, rekao je on.

Vodeće uljare u Srbiji posljednjih dana najavljuju poskupljenja svojih proizvoda, uz obrazloženje da je otkupna cijena suncokreta ove godine gotovo duplo veća nego lani i iznosi i do 420 evra po toni.

On je ranije rekao da će oboriti cijenu ulja, uvozom iz Robnih rezervi. U međuvremenu inspekcije provjeravaju da li se ulje namjerno drži u zalihama dok se ne primjene novi cjenovnici.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Dragin izjavio je da nema govora o nestašici jestivog ulja u Srbiji i istakao da će odgovorni za stvaranje vještačke nestašice snositi sankcije. On je rekao da na srpskom tržištu trenutno ima oko 40.000 tona ulja viška.

Dragin je, povodom nestašice jestivog ulja u trgovinama, naglasio da “ne postoji ni jedan razlog za nestašicu” kao i da će tržišna inspekcija utvrditi o čemu se radi, a odgovorni snositi sankcije zbog vještačke nestašice.

“Odgovorno tvrdim ispred Ministarstva poljoprivrede da će ovogodišnji rod suncokreta biti između 300 i 320 hiljada tona, što je dovoljno za oko 130.000 tona jestivog ulja. Godišnje potrebe Srbije su oko 100.000 tona, od čega 80.000 tona za domaćinstva i 20.000 tona za industriju”, precizirao je Dragin.

Direktorka Poslovne zajednice za industrijsko bilje Olga Čurović ranije je izjavila da za najave o poskupljenju ulja u maloprodaji nije potrebno drugo obrazloženje osim toga što će “cijena sirovina biti duplo veća nego prošle godine”.

Kompanija “Viktorija grup” saopštila je da će odluku o eventualnoj promjeni cijene tog proizvoda donijeti “onog momenta kada bude poznata konačna otkupna cijena suncokreta, koja je ove godine značajno veća od prošlogodišnje”. Ovaj proizvođač je ocijenio da je “u ovom trenutku svaka korekcija cijene veća od 15 odsto ekonomske.

“Trenutno je u Srbiji u toku žetva suncokreta koja će dati oko 300.000 tona suncokreta, ili oko 120.000 tona ulja”, navela je u saopštenju “Viktorija grup”, koja ističe da je “očigledno da ulja ima ne samo za domaću potrošnju, nego da je oko 20 odsto tržišni višak, odnosno ulje koje će biti izvezeno”.

“Viktorija oil iz Šida je svojim kapacitetima, kao i kupljenom količinom sirovine, u mogućnosti da gotovo cjelokupno tržište Srbije uredno snabdijeva uljem i to po cijenama koje su u rangu sa okruženjem, kao i cijenama sirovog ulja na svjetskim berzama”, naglašava se u saopštenju koje je potpisao generalni direktor “Viktorija grup” Nikola Vujačić.

Direktor marketinga zrenjaninskog “Dijamanta” Vladimir Milović izjavio je da ova uljara, koja je najveća u našoj zemlji i na Balkanu, još pravi kalkulacije, ali da je izvjesno da će jestivo ulje uskoro poskupiti.

“Pratimo kretanja na tržištu, rod i cijenu suncokreta, cijenu energenata i kurs dinara, i na osnovu toga ćemo odrediti novu proizvodnu cijenu jestivog suncokretovog ulja, koja je sada u Dijamantu 103,50 dinara”, rekao je Milović.

Ostale uljare, takođe, najavljuju poskupljenja, pa očekuje da će ulja “sunce” i “vital”, koja proizvodi kompanija “Invej” u Somboru i Vrbasu, naredne nedjelje u maloprodaji poskupjeti na 145 dinara po litru. Beta, Tanjug