Milanović je istakao da Hrvatska izdvaja značajna sredstva za  podsticaje, ali da se to slabo kontroliše zbog čega se proizvodi sve manje hrane. On je dodao da ne vidi razlog za nezadovoljstvo poljoprivrednika, te da će za razgovore sa njima biti zadužen resorni ministar.

Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je da su protesti poljoprivrednika bespredmetni, jer će se o budžetu raspravljati u ponedjeljak, te da su njihovi zahtjevi u vezi sa rokom isplate nerealni, javili su hrvatski mediji.

On je istakao da bi se htio sastati s poljoprivrednicima, ali da oni nisu tražili sastanak u Ministarstvu.

Poljoprivrednici koji su od 12.00 časova protestovali zbog neisplaćenih podsticaja i najave smanjenja budžetskih sredstva za poljoprivredu, oko 14.00 časova počeli su napuštati protestne punktove uz napomenu da od svojih zahtjeva ne odustaju.

Glavni zahtjev poljoprivrednika jeste isplata podsticaja do 29. februara.

Predsjednik Udruženja “Brazda” Matija Brlošić rekao je će izglasavanje budžeta pokazati odnos hrvatskih poslanika  prema problemu sela i hrvatskog agrara. Srna

Sajam, koji će trajati do 12. februara, otvorio je ministar poljoprivrede Dušan Petrović, koji je istakao da Srbija može da ostvari dobru saradnju u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije sa afričkim i zemljama Bliskog istoka sa kojima ima veliko istorijsko prijateljstvo.

“Ovaj sajam je prilika da Srbija profesionalnim kupcima svijeta pokaže kako ima dobru hranu i piće”, naveo je on, dodajući da Srbija trenutno većinu svog agrarnog izvoza plasira u zemlje EU i da je neophodno osvajati i nova tržišta.

Prema njegovim riječima, veliki broj poljoprivrednika u Srbiji teško radi i proizvodi dobre sirovine, a sposobni i preduzimljivi ljudi ih prerađuju u vrhunske prehrambene proizvode.

Posebna pažnja sajamskog predstavljanja biće posvećena tržištima na kojima srpski proizvođači nisu značajno zastupljeni, prije svega tržištima Afrike i Bliskog istoka,  ali i tržištu EU.

Sajam će posjetiti gosti iz Alžira, Tunisa, Egipta, Sudana, Nigerije, Konga, Angole, Libana, Iraka, Kuvajta, Irana, Turske, Grčke, Bugarske, Italije, Španije, Francuske, Austrije, Češke i Njemačke.

Internacionalni sajam hrane i pića “Fudreks” organizovan je uz institucionalnu podršku Ministarstva poljoprivrede i trgovine i Ministarstva spoljnih poslova Srbije.  Srna

“Nije došlo do pada proizvodnje ni mlijeka ni mesa, već imamo blaga povećanja ili održavanje kontinuiteta proizvodnje u svim oblastima. To je uspjeh i pored ekonomske krize”, istakao je Kovačević.

On je naglasio da Vlada Srpske, kroz mjere unutar podsticaja, daje podršku zainteresovanim preduzetnicima iz Srpske za odlazak na sajam, bilo da je lokalnog ili međunarodnog karaktera.

Kovačević je ocijenio da postoji zainteresovanost poljoprivrednih proizvođača iz Republike Srpske za odlazak na sajmove iz oblasti agrara, te dodao da je to dobra prilika da se na jednom mjestu vide i izlagači i najnovija dostignuća.

“Na taj način proizvođači mogu da vide na kojem su oni nivou proizvodnje i kakvi su uslovi privređivanja u okruženju”, rekao je Kovačević tokom prezentacije plana novosadskog 79. Međunarodnog poljoprivrednog sajma.

Generalni direktor novosadskog sajma Goran Vasić rekao je da će na ovogodišnjem poljoprivrednom sajmu biti zastupljene dvije teme za koje postoje ogromni potencijali u Republici Srpskoj – organska proizvodnja i novi i obnovljivi izvori energije.

“Austrija u toj oblasti ima mnogo pozitivnog iskustva, jer oni oko 40 odsto svojih energetskih potreba zadovoljavaju iz novih i obnovljivih izvora resursa. Srpska sa svojim prostranstvima, koja su pod šumom i pod ostalim biološkim gorivima, svakako predstavlja poslovni izazov”, naveo je Vasić.

Prema njegovim riječima, biće zastupljene i teme u vezi sa stočarskom proizvodnjom, savremenim odgojem i proizvodnjom svinja, a koje će predstavnici Austrije, kao partnera u organizovanju sajma, prezentovati prisutnima.

“Sajam više nije samo mjesto gdje ljudi izlažu svoje proizvode, nego i mjesto edukacije, razmjene projekata i informacija”, rekao je Vasić.

On je istakao da investitori shvataju da je ulaganje u hranu siguran posao i da bez obzira na to što marže i obrt kapitala nije veliki, za stabilne i strpljive investitore to je velika šansa.

Vasić je najavio da će 79. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu biti održan od 12. do 18. maja, a da će se, osim zemalja u regionu, predstaviti i Alžir, Indija, Turska, Brazil i Indonezija.

Promocija ovog sajma u Banjaluci održava se već petu godinu za redom. Srna

Poljoprivrednici su organizovali protest na 50 mjesta, ali neće blokirati puteve. Najviše protestnih mjesta je u Osječko-baranjskoj i u Brodsko-posavskoj županiji, javljaju hrvatski mediji.

Poljoprivrednici od Vlade traže poštivanje zakona o državnoj pomoći poljoprivredi i isplatu podsticaja u punom iznosu do kraja februara.

Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je da je cijela situacija neozbiljna, jer prijedlog budžeta još nije gotov. Dio poljoprivrednika ogradio se od protesta i poziva na strpljenje dok se ne vidi kakav će biti budžet.

Predsjednik Štaba za odbranu poljoprivrede Stjepan Kunovec zatražio je hitan prijem kod predsjednika Vlade.

Predsjednik poljoprivredne komore Darko Grivičić istakao je da seljaci ne traže ništa od poreskih obveznika jer poljoprivreda u značajnoj mjeri puni budžet.

Nezadovoljni su i mljekari, jer još nije dogovorena cijena mlijeka. Oni najavljuju proteste za sljedeći utorak.

Iz Hrvatskog saveza udruženja proizvođača mlijeka najavljeno je da se neće pristati na ponuđenu cijenu. Kada bi otkupljivači pristali na zahtjeve mljekara, cijena bi bila iznad 2,32 KM.  Srna

Tokom posjete očekuje se potpisivanje nekoliko važnih bilateralnih ekonomskih sporazuma i Sporazum o saradnji Privredne komore Srbije /PKS/ sa Nacionalnom poljoprivrednom komorom Alžira, saopšteno je iz PKS.

Ova posjeta, kako očekuju u PKS, trebalo bi da bude prelomni momenat u saradnji dvije zemlje, koje vezuje tradicionalno višedecenijsko prijateljstvo i da omogući veće prisustvo srpskih kompanija na tržištu ove sjevernoafričke zemlje u usponu.

U privrednoj delegaciji, koju organizuje PKS, zastupljeni su brojni privredni sektori od značaja za uspostavljanje dugoročne saradnje dvije zemlje – finansijski, bankarski, građevinarstvo, vodoprivreda, elektroenergetika, prehrambena  i metalna industrija, poljomehanizacija i rezervni dijelovi, saobraćaj, zaštita čovjekove okoline, šumarstvo, informacione tehnologije, poljoprivreda, nafta i gas.

“Osim toga, naši poslovni ljudi imaće priliku da učestvuju u razgovorima sa brojnim alžirskim ministrima i direktorima velikih javnih preduzeća”, kažu u PKS-u, ističući da su “stvorene objektivne pretpostavke i pokazan obostrani interes za prevazilaženje višegodišnjeg zastoja u bilateralnim ekonomskim odnosima”.

Alžir spada u značajne proizvođače i izvoznike prvenstveno gasa i nafte i ima realne izvore za finansiranje ambicioznih planova i programa investicione izgradnje i proširenje infrastrukture, što je polje na kome su bivše jugoslovenske firme stekle odlične reference, poslovnu reputaciju i povjerenje.

Alžir je proteklih godina dostigao značajan privredni rast, a Vlada ove države planira do 2014. godine investicije u vrijednosti od 150 milijardi dolara u skoro svim privrednim granama.

Srpski privrednici su pokazali veliki interes za učešće u brojnim infrastrukturnim projektima i to kroz model osnivanja grupacija sa alžirskim preduzećima.

U privrednoj delegaciji Srbije su, između ostalih, i menadžeri iz “Jubmes banke”, “Jugoimporta SDPR”, “Hidotehnike – Hidroenergetike”, Instituta za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, “Naftne industrije Srbije”, “Puteva Užice”, “Energoprojekta”, “Galenike” i kompanije “ITN” iz Zemuna.  Srna

Roboti su dovezeni iz Italije, dijelom ih je proizveo japanski “Panasonik”, a biće angažovani na svim proizvodnim procesima.

Nova robotizovana linija predstavljena je u jednoj od novoizgrađenih fabrika u industrijskoj zoni “Grošnica”, u PMC.

“Do kraja godine će biti završen i kompletan autoput koji vodi od Kragujevca do Koridora 10. Ključni cilj Vlade je da se ne uruši privredni sistem zbog sveopšte krize. Željezara u Smederevu je bila iznuđen potez, jer ne smije da se zaustavi proizvodnja čelika, pa i limova za fabrike koje su bitne za Srbiju, poput `Fijata`”, rekla je potpredsjednica Vlade Srbije Verica Kalanović.

U fabriku PMC, koja ima 14.000 kvadratnih metara zatvorenog prostora, uloženo je 60 miliona evra, a planirano je da se proširi na ukupno 18.000 kvadrata.

“Posao će samo u našoj fabrici naći 300 radnika iz metalske struke, i već smo dobili polovinu najsavremenije opreme, koja se ispituje, šteluje, i već radi. Do kraja nedjelje dobijamo sve potrebne mašine”, rekao je Dejan Dragutinović, glavni mendžer PMC kompanije.

Prema riječima Aleksandra Ljubića, savjetnika u Ministarstvu ekonomije, “sedam fabrika vitalnih dijelova za ‘Fijatova’ vozila se nalaze u Kragujevcu”, ali u cijeloj Srbiji ima ukupno 120 firmi koje proizvode automobilske dijelove.

“To je dokaz da se Srbija vraća na mapu velikih zemalja koje imaju moćnu automobilsku industriju. U `Fijatovoj` fabrici je završena poizvodnja prototipova, počela je probna proizvodnja novog modela `500 L`, a krajem maja će početi i serijska. Sve osim motora i mjenjača će se proizvoditi u Srbiji, a to je 80 odsto dijelova, što znači da će novi automobil biti pravi srpski proizvod”, rekao je Ljubić.

Predsjednik Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić izjavio je da će naredne godine prihod od izvoza automobila u Srbiji biti 1,3 milijarde evra, što je šestina ukupnog izvoza koji sada vrijedi osam milijardi evra.

Posao će samo u “Fijatu” dobiti 2.500 radnika, dok će u prvi mah samo u fabrikama koje prave vitalne dijelove, u Grošnici i na matičnoj lokaciji “Fijata”, dobiti još 1.300 radnika.  Srna

Lokalne samouprave mogu da računaju na budžet od ukupno 30 miliona dinara, mala i srednja preduzeća, preduzetnici i zadruge na 50 miliona dinara, male firme sa tendencijom brzog rasta, takozvane gazele, na raspolaganju će imati 30 miliona dinara i na kraju još deset miliona preko opština i gradova će stići do akreditovanih regionalnih razvojnih agencija.

Uredba o mjerama podrške tek je usvojena u Vladi, a javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstva trebalo bi da se raspiše krajem februara.
- Ministarstvo će lokalnim samoupravama sufinansirati do 50 odsto troškova izrade prijavne dokumentacije – stoji u uredbi. – Najviše, do 300.000 dinara, moći će da dobiju devastirane, a do 160.000 lokalne samouprave iz prve grupe i to bez poreza na dodatu vrijednost. Sufinansiranje izrade projektno-tehničke dokumentacije je predviđeno do tri miliona dinara, takođe bez poreza na dodatu vrijednost. Nivo sufinansiranja zavisi od razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Polovina troškova će se sufinansirati u devastiranim samoupravama, a najviše četvrtina u samoupravama iz prve grupe.
Preduzeća rješena da ove godine ulažu u inovativnost, mogu da računaju da će polovinu dobiti od države. Drugu polovinu moraju da ulože sami. Od države mogu da dobiju najmanje 100.000 dinara, a najviše 1,5 miliona. Maksimalan iznos, međutim, zavisi od namjene ulaganja.
I preduzeća koja ispunjavaju uslove da se zovu gazelama mogu da obezbjede do polovine troškova za inovativna ulaganja. Minimalna subvencija je 100.000 dinara, a najveća 1,5 miliona.
Rokovi
Mala i srednja preduzeća, preduzetnici, zadruge i „gazele“ projekte kojima su konkurisali moći će da počnu da ostvaruju tek poslije potpisivanja ugovara. Moraće, međutim, da ih završe najkasnije do 30. juna sljedeće godine. Novosti

Nad preduzećem, koje je do 1994. godine, kada je prešlo u vlasništvo ZDK, bilo sastavni dio Rudnika mrkog uglja Zenica, početkom 2011. otvoren je stečaj, a radnici još od 2009. traže da ih vrate pod okrilje “Elektroprivrede BiH”.
“Vlada ZDK je preuzela osnivačka prava nad preduzećem i treba da riješi našu agoniju. Posla nemamo, plate nemamo već pet mjeseci, doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje ne uplaćuju nam od kraja 2010. Imali smo čvrsta obećanja vlada FBiH i ZDK i ‘Elektroprivrede BiH’ da će riješiti naš radno-pravni status, kao i status preduzeća, a evo već treću godinu ništa se ne dešava”, kaže Zijad Kovač, predsjednik Sindikata UTTD “21. decembar”.
Preduzeće broji 40 radnika, koji su proteste najavili i za naredne dane.
“Bez obzira na vremenske neprilike, do 17. februara svakodnevno ćemo po sat vremena protestovati ispred zgrade Vlade ZDK. Ako se ništa ne promijeni, idemo u Sarajevo, pred sjedičte Vlade FBiH. Planiramo se i zatvoriti u hotel ‘Rudar’, u kojem trenutno radimo, i tu čekati nadležne da se smiluju i privedu ovu agoniju kraju”, poručuje Indijad Bajramović, predsjednik Štrajkačkog odbora.
Fikret Plevljak, premijer ZDK, ranije je radnike ovog preduzeća uputio na resorno kantonalno ministarstvo, odakle su dobili odgovor da ne treba da izlaze na proteste i uzalud se smrzavaju jer je proces rješavanja njihovog radno-pravnog statusa za duži period neizvjestan. Nezavisne novine

U Odjeljenju za privredu i društvene djelatnosti kažu da je cilj da se postigne stabilan rast i razvoj poljoprivrede, povećanje produktivnosti i stvaranje sirovinske osnove za prehrambenu industriju.
- Najviše novca biće usmjereno u razvoj stočarstva 55.000 maraka, zatim  voćarstva i  povrtlarstva po 40.000 maraka, a toliko će biti izdvojeno i za mehanizaciju, podršku  projektima ruralnog ravoja  i osnivanje  i unapređenje  seoskog preduzetništva – istakli su u Odjeljenju i dodali da će za podršku mladim ratarima i edukaciju biti izdvojeno  po 10.000 maraka
Program korištenja novca za unapređenje poljoprivredne proizvodnje podrazumijeva jednokratne ili dvokratne isplate za podizanje dugogodišnjih zasada voća, stimulisanje biljne proizvodnje putem plaćanja po zasijanim površinama.
Osim toga planirano je izdvajanje novce za ispitivanje kvaliteta zemljišta, podrška razvoju sela i radu Udruženja poljoprivrednika, mladih poljoprivrednika i ostalo.
Pravo na dobijanje podsticaja ostvaruju sva poljoprivredna domaćinstva upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, koja blagovremeno podnesu i ispune predviđene kriterijume.
Kriterijumi
Da bi, na primjer, dobili novac kao podsticaj za podizanje novih  zasada voća, podnosioci zahtjeva, između ostalog, moraju da raspolažu sa voćnjakom minimalne površine 0,1 hektar na kojoj  se podiže zasad samo jedne vrste voća. Ako žele podsticaj za podizanje plastenika i staklenika,  zainteresovani moraju da raspolažu sa minimalnom površinom plastenika ili staklenika od 100 kvadrata. Glas Srpske

On je nakon javne rasprave o Nacrtu zakona o rudarstvu, koja je danas održana u Prijedoru, rekao novinarima da ovim zakonom treba da budu ukinuta neka rješenja i formalnosti koje će preciznije biti definisane Zakonom o koncesijama  koji je, takođe, u proceduri donošenja.

“Takav je slučaj sa odobrenjem za eksploataciju, koje će se rješavati isključivo prema Zakonu o koncesijama” rekao je Adamović.

On je dodao da u Prijedoru, kao i na do sada održanim javnim rasprava o nacrtu ovog zakona, nije bilo suštinskih primjedbi na ovaj nacrt zakona.

“Uglavnom smo morali da objasnimo da se zakon o rudarstvu mora uskladiti sa zakonom o koncesijama, kao i sa zakonima o zaštiti na radu i o privrednim društvima, te zakonom o poljoprivrednom zemljištu”, rekao je Adamović.

On je dodao da su novim zakonskim rješenjima predviđene bankarske garancije za rekultivaciju zemljišta tako da se neće moći desiti da poslije eksploatacije zemljište ne bude rekultivisano ili privedeno prvobitnoj namjeni.

Rukovodilac službe zaštite na radu u kompaniji “Arcelor Mital” Prijedor Milan Šicar je istakao da novi zakon o rudarstvu mora da bude usaglašen sa zakonima EU, da bude efikasan i da ne sputava investiranje.

“Očekujemo da će zakon biti bolji i efikasniji nego prethodni, te da rudarstvo dobije svoj puni zamah privređivanja, zapošljavanja i dobiti”, rekao je Šicar.

Javne rasprave o Nacrtu zakona o rudarstvu do sada su održane u Gackom i Ugljeviku, a pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske trebao bi se naći krajem aprila ili početkom maja.  Srna

Sindikati ovih preduzeće nakon zajedničkog sastanka održanog u Zvorniku uputili su dopis predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru  Aleksandru Džombiću i Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva, u kojem su ih upoznali o veoma teškom stanju u ova dva kolektiva.

“Novonastala situacija na svjetskom tržištu metala i nezapamćen, rekordan  skok cijena ulaznih imputa, naročito energenata, doveli su Fabriku glinice u kritično stanje, ali i u velike teškoće kompaniju iz Milića kao glavnog poslovnog partnera”, navodi se u dopisu.

Sindikati i radnici ova dva privredna subjekta jedini spas za Fabriku glinice vide u zamjeni energenata, odnosno realizaciju projekta koji podrazumijeva investiciju od 25 miliona KM, kako bi se prešlo sa tečno-gasnog na čvrsto gorivo-ugalj.

“Apelujemo i molimo u ime radnika Fabrike glinice i kompanije iz Milića da se podrži ovaj projekat i realizacija kreditnih sredstava”, navodi se u dopisu  i dodaje da bi se kroz smanjenje troškova i ušteda vratila uložena sredstva u ovu investiciju i sačuvao rad ova dva privredna subjekta.

Sindikati smatraju da bi, ukoliko ne bi došlo do realizacije ove investicije, bez posla ostalo više od dvije hiljade radnika zaposlenih u grupaciji “Birač”, kompaniji “Boksit” i Rudniku boksita Srebrenica, dok bi ekonomski bilo ugroženo na desetine hiljada porodica regije Birač koja se direktno oslanja na poslovanje ovih preduzeća.   Srna

Milovanović je istakao da poljoprivredni proizvođači u zimskom periodu nemaju velikih aktivnosti na otvorenom prostoru, što je olakšavajuća okolnost.

”Zbog velikog snijega, aktivnosti u Republici Srpskoj odvijaju se u otežanim okolnostima, a slično je i u poljoprivredi”, rekao je Milovanović novinarima u Istočnom Sarajevu.

On je naglasio da su farmeri bili dužni u prethodnom periodu da pribave velike količine kabaste hrane, tako da ne bi trebalo da imaju problema sa ishranom stoke u zimskim uslovima.

“To, međutim, nije slučaj tamo gdje je hrana dislocirana od objekata, kao što je bilo na jednoj farmi u Nevesinju”, rekao je ministar poljoprivrede Srpske.

Kada je riječ o štetama nastalim u šumama usljed snježnih padavina, Milovanović je rekao da je u ovom trenutku teško dati bilo kakve procjene.

“Teško je i nakon zime dati procjene kolike su štete nastale u šumama. Imaćemo podatke, ali ćemo morati sačekati na njih”, istakao je Milovanović.  Srna

Direktor “Famosa” Risto Dabić rekao je da se radnici ovog preduzeća već četiri dana bore sa snijegom koji je prekrio 16 000 metara kvadratnih krovova.

“Premijer Džombić prvi put je posjetio naš proizvodni pogon i odao priznanje radnicima na očuvanju fabričke imovine u ovim najtežim uslovima”, naveo je Dabić.

Premijer je upoznat da je “Famos” proglasio vanrednu situaciju i da je formirao krizni štab, te obustavio proizvodnju zbog opasnosti od urušavanja krova.

Tokom današnjeg susreta za narednu sedmicu dogovoren je sastanak u Vladi Republike Srpske na kome će biti riječi o situaciji u “Famosu”.

“I ranije sam tražio da naše pitanje bude stavljeno na dnevni red sjednice Vlade s obzirom na program restrukturisanja koji je usvojen, a zaključci se još nisu počeli provoditi. U tom smislu smo dogovorili sastanak iduće sedmice”, rekao je Dabić. Srna

Vlasnik ove mljekare Nenad Vukoje rekao je da se od ukupno 10 000 litara mlijeka, koliko je mljekara dnevno prerađivala, ovih dana prerađuje 2 000 litara, a, zbog neprohodnih puteva, i isporuka proizvoda ograničena je samo na opštine Trebinje, Bileća i Gacko.

“Zbog nedostatka sirovine, mljekara ovih dana proizvodi samo slatko mlijeko, jogurt i pavlaku, da dostupno tržište ne bi ostalo bez ovih osnovnih proizvoda od mlijeka, jer snježna blokada onemogućava distribuciju mlijeka drugih proizvođača”, istakao je Vukoje.

Druga hercegovačka mljekara “Glogovac” nalazi se u snijegom zametenom Nevesinju.  Srna