Broj zaposlenih sa polovinom radnog vremena koji žele puno radno vrijeme povećan je u januaru na 10,1 odsto, što je najviši procenat otkad je agencija “Galup” započela ova mjerenja.

U decembru je ta stopa iznosila 9,8 odsto, dok je u januaru prošle godine 9,1 odsto zaposlenih sa pola radnog vremena tražilo puno radno vrijeme.

Podzaposlenost, odnosno nedovoljna zaposlenost, koju “Glaup” dobije odnosom procenta nezaposlenih radnika sa procentom onih koji rade pola radnog vremena u januaru je bila 18,7 odsto, u decembru 18,3 odsto, a u januaru prošle godine 19 odsto.

“Ukoliko realni sektor ne bude zainteresovan za zapošljavanje pripravnika donijećemo odluku kako i na koji način njih uposliti”, rekao je Džombić novinarima u Banjaluci.

On je ocijenio da je svako zapošljavanje pripravnika dobro kako bi oni nakon pripravničkog staža mogli da pronađu stalno zaposlenje.

Vlada RS dala je saglasnost na izmjene i dopune Projekta zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme “Znanjem do posla”, prema  kojima će umjesto 1 000 biti sufinansirano 1 500 pripravnika, a vrijednost projekta je oko 17 miliona KM.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić rekao je ranije da će za korisnike sredstava iz oblasti poljoprivrede, prerađivačke industrije, proizvodnih uslužnih djelatnosti, kao i korisnike sredstava iz razvijenih i izrazito nerazvijenih opština 70 odsto neto plate od 420 KM i stope doprinosa od 262 KM finansirati Vlada putem Zavoda za zapošljavanje, dok će preostali dio od 30 odsto neto plate finansirati poslodavci.

Đokić je rekao da će za ostale korisnike Vlada RS obezbijediti 50 odsto sredstava za neto plate, odnosno 300 KM i 197 KM za doprinose, dok će poslodavci obezbijediti oko 498 KM. Srna

“Od tog broja  1 350 je sa visokom i 150 pripravnika sa višom stručnom spremom. Za korisnike sredstava iz oblasti poljoprivrede, prerađivačke industrije, proizvodnih uslužnih djelatnosti, kao i korisnike sredstava iz razvijenih i izrazito nerazvijenih opština – 70 odsto neto plate od 420 KM i stope doprinosa od 262 KM finansiraće Vlada putem Zavoda za zapošljavanje, dok će preostali dio od 30 odsto neto plate finansirati poslodavci”, objasnio  Đokić.

Prema njegovim riječima, za ostale korisnike Vlada će obezbijediti 50 odsto sredstava za neto plate, odnosno 300 KM i 197 KM za doprinose, dok će poslodavci obezbijediti oko 498 KM.

On je naveo da je za višu stručnu spremu isti omjer finansiranja, s tim da su plate manje i iznose 500 KM.

“Na ovaj način omogućili smo da više mladih ljudi ove godine počne sa radom i stekne osnovne uslove kako bi mogli konkurisati za stalno zaposlenje. Za ovu godinu na javni poziv prijavila su se 832 poslodavca, a aplicirali su za 2491 pripravnika”, precizira  Đokić i napominje da je od toga u privredi 395 poslodavaca apliciralo za 862 pripravnika, a van privrede 238 poslodavaca za 1 006 pripravnika.

Đokić je naglasio da su za realizaciju navedenog projekta zaduženi  Zavod za zapošljavanje Srpske, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i Ministarstvo finansija.

“Ubrzaćemo dalje aktivnosti kako bi se što prije sklopili ugovori poslodavaca i budućih pripravnika. Poslodavac ne može angažovati više od 15 pripravnika, a prednost se mora dati oblasti privrede i uslužnih djelatnosti“, rekao je Đokić.

On je istakao da  u ministarstvima Vlade neće biti angažovani pripravnici obuhvaćeni navedenim projektom.

“Prednost kod izbora pripravnika biće data  djeci iz porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Do sada je 51 odsto angažovanih pripravnika ostalo da radi kod istog ili drugog poslodavca”, naveo je Đokić.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske naglašava da Prijedlog zakona o doprinosima, koji će razmatrati Narodna skupština, ne obuhvata samo raspodjelu stope doprinosa u okviru fondova PIO i zdravstvenog osiguranja.

“Ovim zakonom rješavaju se pitanja kao što su doprinosi za nove osiguranike. Uvode se novi obveznici za osiguranje i doprinose, među kojima su poljoprivrednici i lica koja će raditi na povremenim i privremenim poslovima“, pojasnio je Đokić.

On je napomenuo da se stopa doprinosa neće promijeniti, nego da se za jedan odsto uvećava u korist Fonda PIO.

“Na ovaj način biće otkloljen nedostatak koji se pojavio ranije, kada se prelazilo sa modela neto stope doprinosa na bruto stopu, pa je  zbog toga bila potrebna korekcija stope doprinosa u korist Fonda PIO“, dodao je Đokić.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO Federacije BiH /FBiH/, kojim je penzionerima povratnicima iz Srpske  u Federaciju BiH, koji su stekli penziju do 30. aprila 1992. godine, omogućeno da podnesu zahtjev da penziju primaju u tom entitetu, Đokić je ocijenio kao  diskriminatorski.

“Oni i na taj način žele da izbjegnu obaveze koje imaju prema licima koja su na prostoru Federacije BiH stekla pravo na penziju. Federacija svjesno dovodi u neravnopravan položaj građane srpske nacionalnosti i jedini način je da u narednom periodu pokrenemo adekvatan sudski postupak“, podvukao je Đokić.

Đokić je podsjetio da je Srpska  zakinuta za 500 miliona KM od kada vrši isplate penzionerima koji su penzije ostvarili u Federaciji BiH.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske ocjenjuje da je proces revizije boračkih prava u  prošloj godini bio manje dinamičan zbog pripreme novog Zakona o pravima boraca, ali da je dao određene rezultate.

“U ovoj godini će se taj posao morati intenzivirati kako bi se svi borci  odvojili od onih koji su takav status stekli na nezaslužen način. Najvažniju ulogu u definisanju statusa borca ima Boračka organizacija Srpske  i očekujem da će biti u potpunosti spremna na saradnju sa resornim ministarstvom”, rekao je Đokić.

On je napomenuo da je za ovu godinu predviđeno pet miliona KM za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca.

“Ta sredstva nisu dovoljna da završimo program stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca. Moramo još stambeno zbrinuti 863 korisnika i 2 111 lica sa nepovratnom novčanom pomoći, a za ukupnu realizaciju programa potrebno je 42 miliona KM“, zaključio je Đokić.  Srna

Ćirić je, nakon sastanka sa predstavnicima “Panasonika”, rekao da je svako novootvoreno radno mjesto u uslovima ekonomske krize veliki uspjeh, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije Srbije.

“`Panasonik` ostaje u Svilajncu, što je odličan pokazatelj da Vlada Srbije vodi dobru politiku i šalje odličan signal i ostalim potencijalnim investitorima”, rekao je Ćirić nakon obilaska  proizvodne linije kompanije u Svilajncu.

On je naveo da se od prisustva “Panasonika” u Srbiji očekuje da privuče i druge kompanije koje se bave sličnom djelatnošću.

“Panasonik” trenutno u Srbiji zapošljava 50 stalno zaposlenih radnika, a 20 radnika je na privremenom radu.

Predstavnik “Panasonika” u Srbiji Dirk Bantel izrazio je zadovoljstvo poslovanjem u Srbiji i potvrdio da proizvodnja kompanije ostaje u Svilajncu i neće biti premještana u druge gradove.

U saopštenju se navodi da je “Panasonik”, nakon razmatranja više lokacija u Srbiji, odlučio da svoju proizvodnju realizuje u Svilajncu, a ukupna planirana investicija  iznosiće između 12 i 13 miliona evra. Srna

Radi ublažavanja problema sve većeg broja nezaposlenih mladih prije dva mjeseca u Livnu je otvoren Centar za informisanje, savjetovanje i obuku mladih od 15 do 30 godina, koji mladim ljudima pruža informacije o tržištu rada, mogućnostima studiranja i stipendiranja i obuku iz informatike i stranih jezika.

Mladi su pokazali veliku zainteresovanost za usluge i aktivnosti Centra, posebno oni koji su tek završili srednju školu ili fakultet, ali i oni koji imaju iskustva u traženju posla ili su već bili zaposleni, pa su se ponovo našli u evidenciji nezaposlenih.

Centru za informisanje, savjetovanje i obuku mladih u Livnu, koji u saradnji sa kantonalnim i federalnim zavodima za zapošljavanje provodi program zapošljavanja mladih i njihovog zadržavanja u BiH, uz finansijsku podršku Razvojnog programa UN  (UNDP), za dva mjeseca prijavilo se više od 250 mladih.

Prema podacima opštinskog Zavoda za zapošljavanje, najviše nezaposlenih u Livanjskom kantonu na kraju prošle godine imala je opština Livno – ukupno oko 3 800, od čega 1 480 ili oko 40 odsto mladih do 30 godina. Srna

Zbog preplavljanja domaćeg tržišta jeftinom i nekvalitetnom kineskom robom, čini se da ni za obućare neće biti posla.

Na području cijele opštine postoje samo dvije obućarske radnje. Obućari i jedne i druge su samouki i, kako kažu, bez prethodnika i bez sljedbenika.
- Teško je baviti se ovim poslom, a i mala je zarada. Nije problem konkurencija, jer danas niko nije zainteresovan da radi kao obućar, nema škole za ovaj zanat, niko ne bi da se obučava, svi bi brzo do velikih para, posebno omladina – opisuje svoj zanat obućar Milan Kovač i dodaje da obućarstvo nije “učio”, ali je za njega imao dara.
- Dugo sam radio u jednoj fočanskoj firmi, propala je. Prije šest mjeseci otvorio sam obućarsku radnju, ali veliki su nameti i dažbine – objašnjava Kovač i dodaje da je tajna dobrog obućara u preciznosti i kvalitetu, dok zanat guši nekvalitetna jeftina obuća koja je preplavila tržište.
- Zanatlija se zna po kvalitetu, inače vam mušterije odoše. Najbolja obuća za popravku je kožna, a najgora i neisplativa je kineska obuća od skaja, koju ne vrijedi popravljati jer se za kratko vrijeme potroši. Popravka ovakve obuće košta nešto manje nego nove cipele. Ali, vrijeme je teško, ljudi nemaju novca, pa su prinuđeni da kupuju jeftiniju obuću – priča Kovač.
On kaže da su obućari rijetke zanatlije kod kojih dolaze i traže usluge i bogati i siromašni.
- Oni bogatiji dolaze da bi estetski zaštitili svoju obuću, a oni manje imućni da bi je spasili od propadanja. Najviše posla ima kada je smjena godišnjih doba, a najkrupnija popravka ne prelazi deset maraka – ističe Kovač.
Nevenka Pljevaljčić, vlasnica druge obućarske radnje, kaže da po broju mušterija može ocijeniti stanje u društvu.
- Kada ima puno mušterija, znači da se malo kupuje, jer većina donosi stariju obuću na popravku – rekla je Pljevaljčićeva.
Fočak Milomir Mališ, kojeg smo zatekli kod obućara Milana, kaže da su cijene pristupačne, a isplati se više popraviti i zaštititi obuću nego svako malo kupovati novu.
Obućar zna najbolje
Obućar Milan Kovač preporučuje da se kupljena kožna obuća odmah donosi obućaru na leder, jer tako, tvrdi, mnogo duže traje i đonovi su zaštićeniji od propadanja, vlage i zime. Glas Srpske

Đokić je prilikom današnje posjete Palama rekao da bi, na prijedlog Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje  RS, na ovaj način program bio zaokružen na 1 500 pripravnika sa visokom i višom stručnom spremom, što je snažan podsticaj i doprinos aktivnim mjerama zapošljavanja.

“Za to je potrebno izdvojiti dodatnih oko 4.500.0000 KM, koja bi najvećim dijelom obezbjedila Vlada i Zavod za zapošljavanje, a sa druge strane bi adekvatno u tome učestvovali i poslodavci koji su se već prijavili na konkurs”, rekao je Đokić u pauzi zasjedanja Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje.

On je objasnio  da bi se  dodatnih 500 pripravnika biralo iz pristiglih zahtjeva poslodavaca.

Đokić je istakao da na današnjoj sjednici razmatraju dodjelu sredstava poslodavcima za zapošljavanje 1000 pripravnika sa visokom i višom stručnom spremom.

On je naglasio da se na konkurs prijavilo 852 poslodavca sa zahtjevom za angažovanje 2 323 sa visokom stručnom spremom i 169 sa višom stručnom spremom, dok je programom bilo planirano zapošljavanje 850 pripravnika sa visokom i 150 sa višom stručnom spremom.

Đokić je podsjetio da je vrijednost projekta “Znanjem do posla” oko 11 miliona KM, od čega će Vlada i Zavod za zapošljavanje izdvojiti oko sedam miliona maraka, a razliku će uplatiti poslodavci.

“Cilj ovog programa je da podstakne zapošljavanje na cijelom prostoru Srpske, a prednost će se dati poslodavcima iz prerađivačke industrije i uslužnih djelatnosti”, rekao je ministar.

Đokić je naglasio da prednost imaju mladi koji duže vrijeme čekaju na posao, te da oko 50 odsto pripravnika nakon završenog pripravničkog staža ostaje na poslu kod istog poslodavca ili nađe posao kod drugog.

Predsjednik Upravnog odbora Zavoda Milan Andžić naglasio je da bi na današnjoj sjednici trebali donijeti odluku o finansiranju poslodavaca koji će zaposliti 1 000 pripravnika.

Andžić je naglasio da je ovaj projekat zapošljavanja pripravnika sa visokom i višom stručnom spremom sačinjen u skladu sa Strategijom zapošljavanja Republike Srpske za period 2011. – 2015. godina i Akcionim planom Vlade za realizaciju strategije zapošljavanja.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Milko Čolaković istakao je da je ove godine bila velika zainteresovanost poslodavaca za diplomiranim pravnicima, ekonomistima, inženjerima elektrotehnike i građevine.

Čolaković je naglasio da bi Vlada Republike Srpske trebala donijeti odluku o povećanju sredstava i broju pripravnika za ovu godinu, kao i nove kriterijume kako bi se odvojila privreda od vanprivrede. Srna

Riječ je o radnicima koji su se nakon prekida radnog odnosa prijavili u evidenciju opštinskih službi za zapošljavanje kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje, a neki i pravo na novčanu naknadu na teret kantonalnog zavoda za zapošljavanje u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica u FBiH.

Najviše radnika u prošloj godini bez posla je ostalo u decembru – 45 i oktobru – 29, a najmanje u junu – osam i novembru – 11 radnika, dok su u 2010. godini prekid radnog odnosa dobila 192 radnika, od čega najviše u novembru – 35 i martu – 27, a najmanje u maju – samo sedam radnika.

Kad je riječ o zapošljavanju lica iz evidencije opštinskih službi za zapošljavanje, u 2011. godini na području šest opština Livanjskog kantona u privatnom i javnom sektoru zaposleno je ukupno 912 radnika, što je za 85 radnika ili 6,3 odsto manje u odnosu na 2010. godinu, kada je zaposleno 997 lica.

Najviše lica iz evidencije nezaposlenih posredstvom opštinskih službi za zapošljavanje tokom prošle godine u ovom kantonu zaposleno je u septembru – 183, a najmanje u decembru 31 lice.  Srna

U Hrvatskoj je 38 odsto poslodavaca, a u Srbiji čak 43 odsto dodijelilo otkaze svojim zaposlenima.
Pokazalo je ovo istraživanje koje je sproveo sajt “poslovi.infostud.com” iz Srbije sa portalima za oglašavanje poslova u Hrvatskoj “MojPosao.net” i “Posao.ba” u BiH.
- Polovina ispitanih u BiH, Srbiji i Hrvatskoj strahuje za posao, dok su najskloniji promjeni poslova radnici u Srbiji, njih 70 odsto. Radnici u BiH nalaze se u “zlatnoj sredini” sa 55 odsto ispitanika, dok polovina Hrvata trenutno ne želi ili nije uopšte spremno da promijeni svoj posao – navodi se u ovom istraživanju.
Većina nezaposlenih u BiH, odnosno njih 59 odsto, reklo je da bi radilo bilo kakav posao, dok isto važi i za Srbiju i Hrvatsku, gdje se 65 odsto ispitanika izjavilo da ne bira posao.
- Stavovi ispitanika o tome šta je važno za pronalazak posla ne razlikuju se bez obzira na zemlju. Tako 71 odsto ispitanika iz BiH, 73 odsto iz Srbije i 70 odsto iz Hrvatske misli da je veza najbitnija za dobijanje posla – navodi se u istraživanju.
Kada bi mogli da rade za idealnog poslodavca, gotovo trećina ispitanika iz sve tri zemlje izabrala bi privatnog stranog vlasnika.
- Oko 30 odsto studenata u BiH, ali i Srbiji i Hrvatskoj vjeruje da posao može pronaći u periodu od jednog do tri mjeseca. Skoro polovina anketiranih iz Hrvatske smatra da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme školovanja, dok oko 50 odsto studenata u BiH i Srbiji ima stav da je idealan trenutak za pronalazak posla odmah po dobijanju diplome, navedeno je u istraživanju.
Najviše optimista nalazi se u Srbiji, gdje svaki treći ispitanik očekuje povišicu na poslu, dok je u BiH ovaj procenat znatno manji, odnosno njih 20 odsto, a u Hrvatskoj se samo 15 odsto nada povećanju plate.
Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić rekla je da podaci da je najmanje otkaza lani bilo u BiH jesu utješni, ali da ipak ne govore da je situacija na domaćem tržištu rada na zavidnom nivou.
- Treba imati na umu da je Srpska imala određene prednosti u odnosu na zemlje u okruženju, odnosno da je u kriznim trenucima imala određenu količinu novca koja je bila na raspolaganju privrednicima kroz razne kredite i reprograme – rekla je Mišićeva i dodala da većina radnika u RS mnogo radi, a za to ne dobija adekvatnu naknadu, ali se ne žale kako bi sačuvali svoja radna mjesta.
Društvene mreže
Zaposleni u BiH, Srbiji i Hrvatskoj najčešće koriste društvene mreže za pronalazak i ostajanje u kontaktu sa prijateljima. Ipak, u poslovne svrhe koriste ih u 55 odsto slučajeva, i to najviše za pronalazak poslovnih partnera, kontakt sa kolegama i praćenje stručnih informacija. Glas Srpske

Ćuk je na Forumu odgovornosti, koji je u ovom gradu organizovao Centar civilnih inicijativa /CCI/ u saradnji sa opštinom, rekao da to znači da je godišnje zapošljavano 521 lice.

“Opština Trebinje nije imala sposobniju vlast od aktuelne, jer da je imala uradili bi nešto prije nas, a da je ostalo onako kao što je bilo do 2004. godine, opština bi doživjela sudbinu Novoteksa, Agrokopa i sličnih preduzeća”, ocijenio je načelnik opštine Trebinje.

Brojne građane na ovom skupu, koji su došli da razgovaraju sa načelnikom, posebno je interesovala situacija i mogućnost opstanka u nekadašnjim nosiocima privrede Trebinja – “Novoteksu”, “Neimarstvu”, “Industriji alata Trebinje” i “Agrokopu”.

Ističući da je Opština u granicama svojih mogućnosti izlazila u susret radnicima svih tih preduzeća, Ćuk je napomenuo da je ovih dana telefonski razgovarao sa većinskim vlasnikom “Agrokopa” Aleksom Kostovićem koji mu je, kako je rekao, obećao da će u narednih sedam dana stanje u ovom preduzeću normalizovati.

Predstavnici Opštine Trebinje nastojali su građanima što konkretnije da odgovore na mnogobrojna postavljena pitanja uglavnom u vezi sa razvojem privrede i otvaranjem novih radnih mjesta. Srna

Stopa nezaposlenosti u 17 zemalja, koje koriste jedinstvenu valutu, bila je 10,4 odsto u decembru, što je isti nivo kao u novembru, prenio je Bi-Bi-Si.

Oko 16,5 miliona ljudi bilo je bez posla u  zemljama evrozone u decembru, što je za 751.000 više u odnosu na prošlu godinu.

Najviša stopa nezaposlenosti ostaje u Španiji gdje iznosi 22,9 odsto, a najniža u Austriji 4,1 odsto.

Kako je navedeno, 2.203 kandidata konkurisalo je istovremeno za više radnih mjesta, a 438 osoba se samo registrovalo i nije se prijavilo ni za jedno od oglašenih radnih mjesta.
“Do zaključenja konkursa, u ponoć 15. januara, pristiglo je tačno 19.155 prijava od 2.641 kandidata”, piše list “Kilovat čas”.
EPS je 30. decembra 2011. godine u tri dnevna lista objavio oglas za prijem 110 mladih pripravnika sa visokom stručnom spremom.

Konkurs je bio otvoren za radna mjesta u matičnom preduzeću i privrednim društvima: Hidroelektrana “Đerdap”, “Drinsko-Limske” HE, Termoelektrana “Nikola Tesla”, Rudarskom basenu Kolubara, TE-KO “Kostolac”, “Panonskim TE-TO”, “Elektrovojvodini, “Elektrodistribuciji Beograd”, “Elektrosrbiji”, “Jugoistoku” i “Centru”.

Prijave su se podnosile isključivo elektronskim putem, a uslov za učešće je bila diploma završenog fakulteta predviđena za konkretno radno mjesto, znanje engleskog jezika i znanje rada na računaru.

EPS je i 2010. godine raspisao konkurs na koji je pristiglo čak 8.000 prijava, od kojih je 6.000 bilo ispravno, a 157 najboljih nakon prakse od godinu dana na ljeto 2011. je zaposleno u tom javnom preduzeću.  Beta

Iz Zavoda je potvrđeno da se na konkurs, koji je kantonalni Zavod za zapošljavanje u Livnu objavio u septembru, prijavio veći broj poslodavaca koji su izrazili spremnost da prime oko 60 pripravnika, nezaposlenih mladih lica iz evidencije opštinskih službi za zapošljavanje.

Vlada Livanjskog kantona u tehničkom mandatu u decembru je usvojila zaključak kojim se obavezala da će finansijski pomoći zapošljavanje pripravnika, a za ovu svrhu u kantonalnom budžetu predviđeno je 396.000 KM za njihove plate i doprinose u periodu od 12 mjeseci.

Kantonalni Zavod za zapošljavanje u 2008., 2009. i 2010. godine pozitivno je riješio sve zahtjeve poslodavaca koji su podnijeli zahtjev za primanje pripravnika radi sticanja radnog staža, bez čega ne mogu polagati državni ispit, a što bi im omogućilo bolju poziciju na tržištu rada i eventualno lakše zapošljavanje.  Srna

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Čelinac je u 2010. godini dobio novih 54 građana sa visokom stručnom spremom što je najveći broj u istoriji ove opštine.

U 2009. godini diplomiralo je 38 čelinačkih studenata, u 2008. godine 36, 2007. godine 26, a 2006. samo jedan manje.

Radi se samo o studentima koji diplomiraju na nekom od fakulteta u Republici Srpskoj jer se u ovoj instituciji ne evidentiraju studenti koji pohađaju fakultete u inostranstvu, a poznato je da nekoliko desetina mladih Čelinčana studira u inostranstvu, najviše u Srbiji i Gracu u Austriji.

Na posljednji konkurs za zapošljavanje pripravnika kako bi ispunili uslove za polaganje pripravničkog staža konkurisalo je samo 10 poslodavaca iz Čelinca koji su iskazali namjeru da zaposle tek 11 nezaposlenih sa visokom i višom spremom, uprkos subvencijama koje za tu namjenu daju Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i opština.  Srna