Direktor Aerodroma Petar Glomazić rekao je da sve funkcioniše u najboljem redu od kada je u petak u 19.30 uspostavljen avio-saobraćaj.

“Letovi se odvijaju po redu vožnje, kiša ne pravi probleme, jer je vidljivost na zadovoljavajućem nivou, a po vremenskim prognozama nadamo se da će tako biti cijelog dana”, rekao je Glomazić.

Glomazić je izrazio nadu da najavljena hladnoća neće uticati na avionski saobraćaj, jer je, kako je naveo, to nebitno kada je pista suva. Srna

Nakon potpisivanja u Centru za kontrolu letenja na beogradskom aerodromu, ministri su rekli da Sporazum predstavlja krovni akt koji omogućava dalju saradnju između svih vazduhoplovnih organa dvije države i da će doprinijeti poboljšanju aviosaobraćaja u obje zemlje.

Sporazum podrazumijeva unapređenje saradnje aerodroma Srbije i Crne Gore, JAT-a i Montenegro erlajnsa, kao i Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore i Agencije za kontrolu letenja Crne Gore i Srbije.

Lompar je rekao da ovaj Sporazum reguliše i oblasti koje se tiču i vojnog vazduhoplovstva, odnosno predviđa fleksibilniji i bolji okvir za civilni i vojni aviosaobraćaj po pitanju bezbjednosti.

Na pitanje novinara da li bi ulazak Crne Gore u NATO mogao da ugrozi dosadašnju saradnju u oblasti vazduhoplavstva i ovaj sporazum, on je rekao da bi to moglo donijeti samo korist i bolju saradnju.

Lompar je izjavio da će do sredine godine biti raspisan tender za prodaju Luke Bar za koju su zainteresovani i privrednici iz Srbije.

Predsjednik Upravnog odbora Agencije za kontrolu letenja Srbije Nikola Stankov rekao je da Evropa predviđa da se sadašnjih 54 kontrole leta smanje na pet, šest ili sedam njihovim objedinjavanjem u posebne funkcionalne blokove vazdušnog prostora (FAB).

On je istakao da zajednička agencija Srbije i Crne Gore trenutno pokriva i 55 odsto vazdušnog prostora BiH i mali dio u Hrvatskoj i dodao da bi u narednom periodu mogao da se formira veći blok na nivou Balkana.

Sporazum o saradnji u vazdušnom saobraćaju, između ostalog, predviđa potpisivanje Memoranduma o razumjevanju koji se odnosi na inicijativu za formiranje budućeg FAB-a. Srna

“Upravo zbog toga je potrebno pojačati borbu protiv organizovanog kriminala u regionu”, rekao je Josipović novinarima nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH i predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.

Hrvatski predsjednik ukazao je na potrebu i značaj procesuiranja ratnih zločina, ističući da izvršioci ne smiju ostati netaknuti.

“Za tu vrstu borbe potrebna nam je još tješnja saradnja u regionu bez politizacije ovog pitanja”, rekao je Josipović.

On je potvrdio da Beograd i Zagreb ozbiljno razgovaraju o bilateralnom sporazumu kojim bi se riješilo pitanje nadležnosti sudova prema mjestu prebivališta osumnjičenih i o jačanju svih oblika saradnje.

“To je važno da bi se izbjeglo politizovanje suđenja za ratne zločine i da bi se lakše rješavala pitanja u vezi ratnih sukoba, kao što je rješavanja sudbine nestalih što je važno humanitarno i političko pitanje”, rekao je Josipović.

On je istakao da je na današnjem neformalnom trilateralnom sastanku razgovarano o evroatlanskim integracijama, naglašavajući da će Hrvatska podržati sve susjede na evropskom putu.

Josipović kaže da između dva neformalna trilateralna sastanka nije bilo spektakularnih rezultata, ali da su napravljeni mali koraci koji su veoma značajni.

“Za sudbinu 1 800 lica još se ne zna, ali ipak je načinjen pomak i neke sudbine su riješene”, rekao je Josipović.

Prema riječima Josipovića, granice nisu definisane, ali se došlo do nekih načela. On kaže da su razmatrane opcije poput postizanja kompromisa i da se ne isključuje ni mogućnost arbitraže, kao što je Hrvatska imala slučaj sa Slovenijom. Srna

Lompar je rekao novinarima da je Crna Gora izabrala konsultanta koji će utvrditi koja će ruta biti u pitanju od Podgorice do granice sa Srbijom i da li će biti građen autoput i ko će to finansirati.

On je dodao da će Crna Gora pokušati da dobije sredstva od Evropske investicione banke.

Mrkonjić je rekao da je izgradnja Koridora 11 prioritet za Srbiju, poslije putnog Koridora 10.

On je podsjetio da je juče potpisan sporazum na osnovu kojeg će Azerbejdžan učestvovati u gradnji autoputa na trasi Koridora 11 od Ljiga do Preljine.

Mrkonjić je rekao da je ranije neprecizno dao izjavu medijima da ovaj autoput neće proći kroz Sandžak, te dodao da će Srbija graditi taj autoput prema ranije utvrđenoj trasi Beograd-Čačak-Ivanjica-Boljare, na granici sa Crnom Gorom.

Mrkonjić i Lompar su danas na beogradskom aerodromu potpisali Sporazum o saradnji Srbije i Crne Gore u oblasti vazdušnog saobraćaja. Srna

Tadić je nakon neformalnog trilateralnog sastanka sa članovima Predsjedništva BiH i predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem istakao da je od velike važnosti da se da velika podrška evropskim kolegama kako bi  razriješili  ekonomske  probleme sa kojima se suočavaju.

On je naglasio da vlade treba da pronađu sve resurse za ekonomski razvoj, ne samo one koji se tiču regionalne saradnje, nego su u pitanju i mineralna nalazišta i kompanije koji bi zajedničkim nastupom mogli osvojiti treća tržišta.

“U dobrom i razvojnom ambijentu možemo lakše uspostavljati vladavinu prava i boriti se protiv organizovanog kriminala i osigurati građanima bezbjednost”,  rekao je Tadić.

Odgovarajući na pitanja novinara, Tadić je istakao da se u regionu svi bore za posao, visok je procenat nezaposlenosti, što prijeti stabilnosti država.

“Ako se ne pronađu rješenja i ukoliko EU ne pronađe rješenje, u dogledno vrijeme svi ćemo biti u teškom položaju, zbog čega vlade treba da preduzmu konkretne mjere”, rekao je predsjednik Srbije.

On je naglasio da su učesnici trilateralnog susreta razgovarali  i o tome da li postoje zajednički projekti koji se mogu zajednički finansirati. Srna

U Sloveniji je krajem 2011. godine registrovano 113 000 nezaposlenih lica, što predstavlja porast od 2,5 odsto u godini dana, dok su plate u javnom i privatnom sektoru stagnirale ili blago pale.

Najnoviji podaci ukazuju na usporavanje i stagnaciju slovenačke privrede čija je troškovna konkurentnost zbog krize kritično pala u odnosu na prosjek EU.

UMAR je prošle sedmice znatno snizio procjenu ovogodišnjeg privrednog rasta na samo 0,2 odsto, dok je procijenio da je rast u prošloj godini iznosio 0,5 odsto, što je dvostruko manje od ranijih predviđanja.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je u svojoj analizi očekivanja rasta za ovu godinu srednjoevropskih i istočno evropskih zemalja da će Slovenija imati pad BDP-a od 1,1 odsto, što je nešto bolje od Mađarske, kojoj se najavljuje pad od 1,5 odsto.

Smanjene mogućnosti kreditiranja u domaćem bankarskom sistemu slovenačka preduzeća su lani nadomiještala uzimanjem kredita na stranom tržištu, ali je u drugoj polovini godine i ta mogućnost umanjena zbog smanjivanja kreditnog rejtinga.

Bankama u Sloveniji pada i kvalitet aktive, pa je prošle godine opseg slabih potraživanja banaka iznosio 5,3 milijarde evra, više od desetine odobrenih kredita, a ove godine moraju osigurati četiri milijarde evra za dospjele obaveze, upozorava UMAR.

U UMAR-u su kao dobar podatak istakli da je Slovenija u 2011. uspjela mnogo bolje vući evropska sredstva, pa je neto suficit iznosio 812 miliona evra, što je 100 miliona evra više nego u 2010. godini.

On je istakao da je riječ o dijelu neophodnih sredstava, pošto je sanacija banjalučke tvrđave podijeljena u devet cjelina, od kojih svaka može biti zasebna investicija.

“To je samo dio neophodnih sredstava pošto je projekat sanacije zamišljen tako da ide dio po dio, u devet cjelina”, rekao je Davidović novinarima u Bijeljini, gdje je danas održana sjednica Predsjedništva Saveza opština i gradova Republike Srpske. Srna

Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić izjavio je danas da svi koji misle da Prijedlog zakona o PIO/MIO FBiH nije u skladu sa pravnim sistemom mogu da ga osporavaju pred nadležnim pravosudnim institucijama.

“Prijedlog zakona o PIO/MIO FBiH nije diskriminatorski i nije nam cilj donošenje takvih zakonskih rješenja”, rekao je Nikšić novinarima u Banjaluci.

Prijedlogom zakona o PIO/MIO FBiH predviđeno je da pravo na penziju u Federaciji mogu ostvariti povratnici Srbi koji su penzionisani do 30. aprila 1992. godine. Srna

Mrkonjić je rekao novinarima da je to otprilike polovina potrebnog novca, a da će država dati drugu polovinu i “neki dinar više”.

On kaže da će “sve što vrijedi” biti prenijeto u novu avio-kompaniju, koja će dobiti novu flotu naredne godine, dok će dugovi ostati državi.

“Ne znam šta znači riječ tajkun, pošto pripadam starijoj generaciji”, rekao je Mrkonjić koji je ponovio da će nova srpska avio-kompanija biti formirana do kraja mandata ove Vlade.

Mrkonjić je rekao da će JAT biti ponuđen onome ko ponudi više novca, navodeći da treba promovisati upliv privatnog kapitala, jer je to korisno.

Mrkonjić je dodao i da je prioritet Srbije da se završi Koridor 10, ali i auto-put na Koridoru 11, i to po trasi koja je ranije bila usvojena: Beograd-Čačak-Ivanjica-Boljare, na granici Crne Gore i Srbije.

Mrkonjić je danas na beogradskom aerodromu sa crnogorskim kolegom Andrijom Lomparom potpisao Sporazum o saradnji Srbije i Crne Gore u oblasti vazdušnog saobraćaja. Srna

“U okviru ovog programa, Ministarstvo nauke i tehnologije Srpske podržalo je 28 naučnoistraživačkih projekata iz sedam oblasti i to informaciono-komunikacione tehnologije, savremeni materijali, energija i energetska efikasnost, životna sredina, zdravlje, hrana i poljoprivreda i društveni i humanistički aspekti razvoja Srpske”, rekao je ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Jasmin Komić.

On je izrazio zadovoljstvo što je ovaj konkurs, objavljen prošle godine, izazvao veliko interesovanje. Komić je novinarima u Banjaluci rekao da je Republički savjet za nauku zajedno sa Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske prošle godine predložio sedam tematskih oblasti iz kojih će ovi projekti biti sufinansirani.

Ekonomski Institut Banjaluka u konzorcijumu sa Tehnološkim fakultetom iz Zvornika koji su prošli konkurs ponudili su interesantnu temu u vezi sa podrškom unapređenju konkurentnosti privrede Srpske.

“Pokušavamo da riješimo jedan problem koji je kontinuirano prisutan kada je u pitanju izlazna orijentacija našeg preduzeća na način da sagledamo sve aspekte konkuretnosti od onih koji se tiču funkcionisanja države,entiteta, državnih organa pa do problematike koja je konkretno u preduzećima”, rekao je direktor Ekonomskog Instituta Banjaluka Radovan Rodić.

Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo ulaže ogromne napore i energiju da se unaprijedi naučno-istraživački rad u Republici Srpskoj, a to se vidi kroz kriterijume koje je zahtijevalo ministarstvo u ovom konkursu.

Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske primilo je danas koordinatore tematskih naučno-istraživačkih projekata, koje je resorno ministarstvo sufinansiralo po Programu osnovnih, primjenjenih i razvojnih istraživanja.  Srna

“Situacija je veoma delikatna i zbog toga su mnogi letovi pomjereni i prebačeni na tivatski aerodrom”, rekao je crnogorskim medijima direktor Aerodroma Podgorica Petar Glomazić, dodajući da će “Montenegro erlajnz” većinu letova danas obavljati sa aerodroma u Tivtu.

Tako će iz Tivta polaziti letovi za Frankfurt i Rim, a isto je uradio i JAT, koji je letove prebacio na ovaj aerodrom.

Aerodrom u Podgorici je i juče, veći dio dana bio zatvoren, a svi letovi su bili otkazani.

Prema informacijama iz Hidrometeorološkog zavoda, visina snježnog pokrivača na Žabljaku jutros je 95 centimetara, a slijede Plav 60, Rožaje 53, Pljevlja 35, Šavnik 32, Podgorica 27 i Nikšić 16 centimetara. Srna

“Načelni sporazum jeste da se štrajk prekine, a meni da ostave 90 dana da u zajedničkim pregovorima nađemo rješenje. Njihov jedini uslov je da se promijeni kompletna uprava, a za sada je promijenjen samo direktor”, rekao je Mihić za banjalučki “Fokus”.

On je dodao da odluku da li će u preduzeću biti još smjena donosi Nadzorni odbor. “Radnici su to zahtijevali, a hoće li to biti tako vidjećemo u narednih desetak dana. Moram pripremiti neka dokumenta koja onda treba da razmotri Nadzorni odbor, koji na kraju o svemu odlučuje”, rekao je Mihić.

Na pitanje zašto Aerodrom “Banjaluka”, kome, prema procjenama, gravitira veliki broj putnika i koji ima povoljan geografski položaj nikako da ostvari jednu smislenu liniji, Mihić je napomenuo da je za sada jedini vidljiv razlog to što su ranije uprave tvrdile da nije njihov posao da nalaze poslove.

“Ja sada moram pročitati poslovne papire, da bih došao do objašnjenja, ali znam da je 2000. godine sa ovog aerodroma putovalo 60 000 putnika. Prošle godine broj putnika bio je oko osam hiljada. Ogromna je razlika. Tada smo imali vizni režim, ali smo 2000. godine imali šest kompanija, koje su letjele sa našeg aerodroma. To su konkretne činjenice. Ti putnici nisu nigdje isparili, oni su tu negdje, čak ih ima više”, rekao je Mihić.

Govoreći o prioritetima u radu, Mihić je najavio da će jedna od stvari koju će odmah pokušati da organizuje biti let Beograd – Banjaluka.

“To neće biti u naredna tri mjeseca, ali recimo do ljeta nije nerealno da se to desi. Ništa ne mogu garantovati. Moja prva i jedina želja jeste linija Banjaluka – Beč. Po meni, ta linija jedino je moguća, isplativa i održiva, ako je leti ‘Austrija erlajns”, naglasio je Mihić.

Računa se da će tako domaća privreda da uštedi sedam miliona evra godišnje. Muzički dinar će biti ukinut zanatlijama koje u radionicama koriste radio ili drugi uređaj za slušanje muzike – frizerima, obućarima, auto-mehaničarima, kozmetičkim salonima, kao i uvoznicima i proizvođačima računara i multifunkcionalnih uređaja.

Usvajanjem izmjena zakona, naknada za muzički dinar biće tri puta niža, odnosno maksimalan iznos tarife na mjesečnom nivou za lokale površine do 50 kvadrata neće biti veći od 1/12 minimalne zarade u Srbiji, bez poreza i doprinosa, dok će za veće lokale maksimalni iznos biti 1/9 minimalne zarade.
Naknada koju plaćaju uvoznici i proizvođači muzičkih uređaja, diskova, video-traka, USB fleš drajvova i DVD/blurej uređaja je smanjena sa tri na 0,3 odsto nabavne cijene i taj iznos je maksimalana naknada za sve organizacije koje imaju prava na naplatu.
Visina muzičkog dinara će biti utvrđena prema regionalnoj kategorizaciji i gradskim zonama u zavisnosti od nivoa razvijenosti određenog regiona ili grada, odnosno pozicije unutar grada. Novosti

Lista prioriteta je promijenjena, pa će tako barska pruga i beogradski željeznički čvor morati da „propuste“ rekonstrukciju šest dionica željezničkog Koridora 10 u ukupnoj dužini od 110 kilometara.

Projekti modernizacije srpskih željeznica iz ruskog kredita podijeljeni su u tri grupe, a ugovaraće se i realizovati po fazama.

- U prvoj grupi projekata, o čijoj realizaciji se pregovara, nalaze se rekonstrukcija željezničke pruge Beograd -Pančevo u dužini od 15 kilometara, uključujući i izgradnju drugog kolosjeka, i nabavka novih ruskih dizel-motornih vozova u vrijednosti od 100 miliona dolara – rekao je Marković. – Drugu grupu projekata o kojima se pregovara čine izgradnja 68 kilometara pruge Valjevo – Loznica, za brzine vozova od 120 kilometara na čas, i rekonstrukcija pruge na šest dionica Koridora 10. U treću grupu projekata, čije usaglašavanje tek predstoji, spadaju rekonstrukcija i modernizacija pruge Beograd – Bar kroz Srbiju, kao i nastavak modernizacije beogradskog željezničkog čvora, odnosno izgradnja nove željezničke stanice Beograd-Centar u Prokopu i nove tehničko-putničke stanice u Zemunu.
Projekat Beograd – Pančevo obuhvata i rekonstrukciju kolosjeka i infrastrukture u stanicama Krnjača, Ovča, Pančevo-Glavna, Pančevački most, Krnjača most i Sebeš. Projektna dokumentacija za rekonstrukciju srpske dionice pruge Beograd – Bar, u dužini od 277 kilometara, treba da bude dostavljena ruskoj strani sredinom ove godine.

Prokop
Kada je riječ o Prokopu, predviđen je nastavak izgradnje nove stanice koja će kao veliko saobraćajno čvorište integrisati željeznicu, metro i drum, uz objekte saobraćajne, poslovne i komercijalne namjene. Planirana je izgradnja deset kolosjeka i šest perona za 40.000 putnika dnevno i oko 250 vozova. Novosti