INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba » – OSTALO

Obrazovanje odraslih smanjiće nezaposlenost

capital.ba — Tue, 07 Sep 2010 06:35:37 +0000

BANJALUKA, Obrazovanje odraslih u Srpskoj, koje će početi ove godine, smanjiće nezaposlenost jer će biti omogućena prekvalifikacija i dokvalifikacija stanovnika koji se godinama nalaze na spiskovima Zavoda za zapošljavanje.

Rekla je ovo “Glasu Srpske” vršilac dužnosti direktora Zavoda za obrazovanje odraslih RS Mira Bera.
Ona je naglasila da su doneseni svi pravilnici predviđeni zakonom.
- Objavljeni su nastavni planovi i programi za osnovno obrazovanje odraslih, kao i za srednje stručno obrazovanje odraslih za zanimanja trećeg, odnosno četvrtog stepena, tako da bi se uskoro moglo početi sa ovim programima – istakla je Bera.
Prema njenim riječima, u toku je imenovanje komisija koje će davati odobrenja i provjeravati da li su ispunjeni svi uslovi za obrazovanje odraslih.
- Škole, odnosno organizatori obrazovanja koji dobiju odobrenje za rad, raspisaće konkurs za upis na određene programe – kazala je Bera.
Dodala je da pravo na školovanje imaju stanovnici koji nisu završili osnovnu školu a imaju 15 godina, ili navršenih 18 godina, a da pri tome nemaju status učenika ili studenata.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS ističu da je cilj da se osposobe stanovnici da sami kreiraju radna mjesta, čime će u značajnoj mjeri doprinijeti razvoju društva.
Statistika
Jedno od istraživanja UNDP-a pokazalo je da je u BiH 8,7 odsto stanovništva bez ikakve škole, dok je 34,9 odsto sa završenom osnovnom školom, a 49,70 odsto sa završenom srednjom školom.
Prema evidencijama Zavoda za zapošljavanje RS, krajem jula ove godine registrovano je 1.652 lica bez završene osnovne škole. Glas Srpske

Od oktobra nema straha od zaraza

capital.ba — Tue, 07 Sep 2010 06:25:02 +0000

MRKONJIĆ GRAD, Uređenje jednog od najvećih odlagališta smeća u jugozapadnom dijelu Srpske, deponije “Podovi” kod Mrkonjić Grada, biće završeno do početka oktobra.

Vrijednost radova je 45 hiljada maraka, od čega je Fond za zaštitu životne sredine RS obezbijedio 22 hiljade, a ostatak komunalno preduzeće “Park” i opština Mrkonjić Grad.
Ovo je najviše obradovalo mještane okolnih sela, čija je stoka svakodnevno dolazila na deponiju.
- S obzirom na to da deponija nije bila ograđena po njoj je svakodnevno tumarala stoka, koja je iz kesa jela bačenu hranu – rekao je mještanin Šehovaca Ratko Jarić.
Direktor “Parka” Dušan Janković kaže da će deponija biti ograđena do puta Mrkonjić Grad – Šehovci pletenom, a ostatak bodljikavom čeličnom žicom.
- Deponija je bila i ranije ograđena. U toku rata i poratnom periodu žica je skinuta i pokradena, tako da je prostor deponije bio pristupačan svakom – rekao je Janković.
On je naglasio da je planirana i gradnja protivpožarnih puteva, asfaltiranje ulazne saobraćajnice i postavljanje kontejnera za čuvarsku službu.
- Time ćemo deponiju staviti pod kontrolu i spriječiti da se tu baca i odlaže sve i svašta, kako bi izbjegli mogućnost izbijanja požara ili zaraze – istakao je Janković i dodao da je Mrkonjić Grad jedan od rijetkih gradova koji ima kvalitetno riješeno pitanje deponovanja smeća i otpada.
Regionalna deponija
Janković ističe da je lokacija gradske deponije na Podovima kod Mrkonjić Grada predviđena za regionalnu deponiju. Tu će biti odlagano smeće i otpad iz sedam opština jugozapadnog dijela Srpske, ali i susjednih opština u Federaciji BiH. Glas Srpske

ŽRS želi u željezničku alijansu

capital.ba — Tue, 07 Sep 2010 06:06:52 +0000

BANJALUKA, Željeznički sistem RS bi se uskoro mogao priključiti zajedničkom projektu stvaranja nove-stare mreže željezničkog sistema zemalja bivše Jugoslavije.

Naime, dvije decenije od početka raspada bivše Jugoslavije željeznička preduzeća regiona su se dogovorila i formirala novo zajedničko preduzeće.
Osnivači preduzeća, koje bi prema najavama zvanično trebalo da počne s radom sredinom septembra, su željeznice iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, a priključenje projektu najavile su željeznice Makedonije, Crne Gore i “Željeznce RS”.
Petko Stanojević, direktor “Željeznica RS”, potvrdio je ulazak željezničkog sistema RS u “željezničku alijansu”, ali još ne može da precizira vrijeme ovog povezivanja.
“Ovaj projekat je od velikog značaja, jer bi željeznički saobraćaj postigao visok stepen efikasnosti, pri čemu bismo svakome ko želi da transportuje robu za nekoliko minuta mogli tačno reći za koliko novca i kada će njegova roba biti prevezena sa jedne na drugu lokaciju, što do sada nije bio slučaj”, rekao je Stanojević.
Stanojević je rekao da bi stvaranje ovog željezničkog saveza značilo postojanje zajedničkog tijela u vidu borda direktora željezničkih preduzeća koja su u alijansi, koji bi u suštini bio organ koji bi rukovodio željeznicama.
Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu Srbije, ranije je objasnio da bi prvi voz zajedničkog preduzeća trebalo da počne da saobraća tokom septembra, te da bi, bez ikakvih dodatnih ulaganja u infrastrukturu, transport robe od Ljubljane do Istanbula time bio skraćen sa sadašnjih 65 na 40 do 45 sati.
“Danas koridorom 4 ide 7.000 vozova, a koridorom 10 oko 1.000 i ako bismo uspjeli da privučemo samo još 2.000 vozova na koridor 10, Srbija, Hrvatska i Slovenija bi značajno uvećale svoj devizni priliv”, rekao je Mrkonjić.
Cilj ovakvog stvaranja željezničkog preduzeća je stvaranje efikasnijeg, bržeg i rentabilnijeg zajedničkog željezničkog sistema čija je osnovna ideja formiranje mreže oko željezničkog koridora 10, koji seže od Ljubljane, preko Zagreba, Beograda i Niša ka Dimitrovgradu i Vranju, a koji će da preuzme dio transporta koji sada putuje koridorom 4, odnosno preko Mađarske, Rumunije i Bugarske, u daleko težim uslovima.
Najznačajnije pruge koje bi naš željeznički sistem povezale sa ovim eks-YU sistemom su one koje nas vezuju sa Srbijom, odnosno pruga koja ide preko Doboja i Šamca, te pruga koja povezuje RS sa Srbijom preko Zvornika.
Iz “Željeznica FBiH” nismo mogli da dobijemo odgovor da li su razmatrali mogućnost priključenja zajedničkom željezničkom sistemu zemalja bivše Jugoslavije. Kratko nam je rečeno da će o odluci blagovremeno obavijestiti javnost. Nezavisne novine

U funkciji novi most kod Rače

capital.ba — Mon, 06 Sep 2010 17:35:04 +0000

SREMSKA RAČA, Novi most na Savi kod Rače predstavljaće čvrstu sponu između Republike Srpske /RS/ i Srbije u komunikacijskom, ekonomskom, privrednom i svakom drugom pogledu, poručili su premijer RS Milorad Dodik i predsjednik Srbije Boris Tadić koji su danas novi most svečano pustili u funkciju.

Premijer RS, koji se sa predsjednikom Srbije simbolično susreo na sredini mosta dugog 400 metara, istakao je da se, pored ove kapitalne investicije, realizuje još jedan uspješan projekat koji će još čvršće i snažnije spajati narode s obje strane rijeke Save.

“Mostove poput ovog ostavljamo iza sebe kako bismo pokazali da političarima treba vjerovati jer iza sebe ostavljaju ne samo riječi nego i djela”, rekao je Dodik u obraćanju prisutnima.

On je napomenuo da je ovo jedan od kapitalno važnih objekata za RS u njenoj komunikaciji sa Srbijom i izrazio zahvalnost Vladi Vojvodine i Srbiji što se opredjelile da se izgradi most poslije višedecenijskog čekanja.

“Naša obaveza je bila da uredimo prilazne puteve i Vlada RS je u to uložila oko milion evra. Ovo je samo jedan od naših zajedničkih napora i upravo ovakvi projekti koje gradimo i ostavljamo najbolje svjedoče o našem partnerstvu koje je razvijeno do nivoa krajnje dobrih odnosa, potpunog razumjevanja i shvatanja”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da danas nije potrebno nikome posebno objašnjavati šta je sa specijalnim paralelnim vezama između RS i Srbije, jer je upravo ovo potvrda tih veza kao što je bila i škola `Srbija` na Palama, uskotračna pruga u Višegradu i mnogi drugi objekti.

“Upravo su to te specijalne veze koje želimo da razvijemo još više, da umanjimo značaj granica jer s obje strane rijeke živi jedan narod koji želi integraciju, istu identifikaciju, teži istim ciljevima”, rekao je Dodik podsjećajući da to ne bi bilo moguće da nije bilo zajedničke saradnje Srbije i RS.

On je posebno zahvalio Tadiću i predsjedniku vojvođanske Vlade Bojanu Pajtiću, kao i njihovim saradnicima što su omogućili realizaciju ovog projekta. Dodik je dodao da postoji i niz drugih zajednički planiranih projekata poput autoputa, mosta u Bratuncu i slično.

Tadić je istakao da su ukupna sredstva od 12 miliona evra za izgradnju ovog mosta obezbijeđena iz Nacionalnog investicionog plana Vojvodine.

“Ovaj most predstavlja krunu višegodišnjeg napora koji smo Milorad Dodik i ja dali kako bi se privredna i ekonomska saradnja bila materijalizovana, odnosno da ta veza ne bi ostala samo na dobrim namjerama već bila pretočena i u konkretna dijela”, rekao je Tadić.

Tadić je istakao da se samo poslije nekoliko dana od uspostavljanja uskotračne željeznice koja spaja Srbiju i prelijepi grad Višegrad u RS, već danas otvaraju i novi most koji spaja ljude s jedne i druge strane rijeke i ponovio da ovaj most doprinosi povezivanju ljudi ali i boljoj privrednoj saradnji Srbije i BiH.

“Nastavićemo dalje sa našim zajedničkim projektima, razgovaramo o mostu kod Bratunca, a prije nekoliko dana promovisali smo ideju koja je više nego realistična, a to je izgradnja autoputa koji ne može biti gotov u narednih pet godina, a koji će povezivati koridor 11″, rekao je Tadić.

On je dodao da se planira i još nekoliko infrastrukturnih i privrednih projekata koje bi povezivali Srbiju, RS i BiH.

Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović podsjetio je da RS ima 702 mosta u čiju je rekonstrukciju, dogradnju i izgradnju Vlada RS u posljednje vrijeme uložila velika sredstva.

Pajtić je rekao da je pokrajinska Vlada posredstvom Fonda za kapitalna ulaganja investirala 675 miliona dinara kako bi sagradila ovu saobraćajnicu dužine 400 metara i široku 11 metara.

“Ovaj most odgovara po svojim karakteristikama najvišim evropskim standardima i spajaće Srem sa Semberijom, Vojvodinu sa RS, a njegov privredni infrastrukturni i nacionalni značaj je neprocjenjiv”, rekao je Pajtić i dodao da je u ovaj most osim finansijskih sredstava i građevinskog materijala ugrađena i ljubav i nada – ljubav prema narodu RS i nada da preko Sremske Rače više nikada neće prolaziti izbjegličke kolone.

Drumski most koji je danas otvoren kraj starog drumsko željezničkog mosta dužine je 400 metara i 11 metara širine. Ukupna vrijednost projekta je 13 miliona evra, od čega samo za most 11 miliona, a dvije pristupne saobraćajnice mosta koštaju po milion evra.

Izgradnjom ovog mosta biće rasterećen stari most, odnosno sam granični prelaz između Srbije i RS, jer je Rača u posljednjem periodu dobila veliki priliv teretnog saobraćaja, posebno nakon ukidanja graničnog prelaza za akciznu robu na Pavlovića mostu.

Izgradnjom ovog mosta biće omogućen brži protok putnika i autobuskog saobraćaja, jer svakog dana preko mosta pređe više od 2 000 vozila i skoro 5 000 putnika.

Granični prelaz Rača je najfrekventniji prelaz u RS i od početka godine preko Save je prešlo oko 40 000 autobusa i kamiona, oko 150 000 automobila i više od 650 000 putnika.Izgradnja je počela 2007. godine.

Sljedeće sedmice rekonstrukcija dijela obilaznice

capital.ba — Mon, 06 Sep 2010 15:24:22 +0000

BEOGRAD, U Čačku će sljedeće sedmice početi rekonstrukcija 1,8 kilometara saobraćajnice koja je dio sjeveroistočnog prstena oko Čačka – rekla je danas ministarka za Nacionalni investicioni plan Srbije Verica Kalanović.

Ona je nakon potpisivanja ugovora za realizaciju projekta rekonstrukcije rekla da vrijednost ovih radova iznosi 100 miliona dinara /oko 950.000 evra/.

Realizacija ovog infrastrukturnog projekta će doprinijeti rješavanju problema unutrašnjeg saobraćaja u Čačku, ali i rekonstrukciju ključne saobraćajne veze grada sa magistralnim putem M5 i biće veza grada sa budućim autoputevima Beograd – Južni Jadran i Pojate – Preljina.

Projekat je dio Programa “Gradimo zajedno” koji Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan Srbije realizuje u saradnji sa Evropskom investicionom bankom i lokalnim samoupravama, saopštilo je ovo ministarstvo.

“Izgradnja Koridora 11 je već započeta na dionici od 12,5 kilometara i ovih dana se pregovara sa tri velike turske kompanije koje su zainteresovane za izvođenje radova na preostalim dionicama. Uloga Ministarstva za za Nacionalni investicioni plan Srbije je da u ovim aranžmanima obezbijedi učeće domaće građevinske industrije u poslovima izgradnje”, rekla je Kalanović.

Ona je naglasila da država na taj način utiče na očuvanje radnih mjesta i povećanje zaposlenosti.

Za pola godine 11.000 putnika do Niša

capital.ba — Mon, 06 Sep 2010 15:10:55 +0000

PODGORICA, Crnogorska aviokompanija Montenegro Airlines je od februara ove godine prevezla 11.000 putnika na liniji za Niš, saopštilo je to preduzeće.
Popunjenost aviona prema Nišu do sada je, kako je saopšteno, iznosila do 40 odsto, a biće, prema očekivanjima, povećana na oko 60 odsto.
Grad Niš i Montenegro airlines su u februaru ove godine sklopili sporazum o međusobnoj saradnji.
Sumirajući polugodišnju saradnju sa Nišom iz te aviokompanije ističu da je ona bila na veoma zavidnom nivou a gradonačelnik Niša Miloš Simonović je u Podgorici najavio mogućnost da Montenegro airlines otvori nove linije iz tog grada prema evropskim destinacijama. Beta

Ključni svjedoci iz Hrvatske?

capital — Mon, 06 Sep 2010 14:14:58 +0000

ZAGREB, Hrvatska policija provodi kriminalističku istragu o poslovanju austrijske Hipo banke na području Hrvatske, ali trenutno ne raspolaže dokazima o mogućim nezakonitostima, potvrdio je direktor hrvatske policije Oliver Grbić.

Iako je hrvatska policija uporno demantovala ovakve radnje, Grbić je rekao novinarima da policiju prvenstveno zanima je li Hrvatska poslužila kao transfer za pranje novca, da li je novac uložen u nekretnine za koje je namijenjen ili je dio tog novca izdvojen i prebačen u treće zemlje.

“Iz dokumentacije kojom sada raspolažemo nemamo takva saznanja”, rekao je Grbić i potvrdio da su od austrijske policije još u proljeće dobili korisnu dokumentaciju o tom slučaju.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić prije desetak dana razgovarao je sa ključnim ljudima austrijske policije, koji su mu prenijeli da će “krunski svjedoci” u istrazi o Hipo banci biti iz Hrvatske.

Prema Dačićevim riječima, radi se o zahtjevnom poslu jer treba istražiti 20 miliona stranica dokumenata, a srpsku policiju prije svega zanima ima li šta sumnjivo u poslovanju Hipo banke u Srbiji.

Iz do sada prikupljene dokumentacije nema dokaza da je preko Hipo banke novac prao Darko Šarić, ali to ne znači da u daljnjoj istrazi to nećemo otkriti, rekao je Dačić, odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara povodom otvaranja “vruće linije” kojom će kriminalisti dvije zemlje imati direktnu videokonferencijsku vezu.

Prve ljude jedne i druge policije posebno zabrinjava što kriminalci s jedne i druge strane granice novac od kriminala peru u obema državama, a uspostavljanje bezbjedne komunikacijske veze jedna je od faza budućeg zajedničkog istražnog Centra.

Ništa od prijevremenih penzija za vojnike

capital — Mon, 06 Sep 2010 07:15:39 +0000

SARAJEVO, Posljednje izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama (OS) BiH koje bi trebalo da omoguće prijevremeno penzionisanje vojnika kojima ističe ugovor u OS moći će biti primijenjene tek kada budu izmijenjeni entitetski zakoni o penziono-invalidskom osiguranju.

Prema pisanju današnjeg “Dnevnog avaza”, u ovog godini do tih izmjena zasigurno neće doći.

Načelnik Zajedničkog štaba OS BiH general-pukovnik Miladin Milojčić izjavio je za “Avaz” da ne zna kako će izmjene zakona o prijevremenom penzionisanju vojnika biti provedene, a to ne znaju ni u parlamentu BiH, koji je prošle sedmice usvojio ove izmjene.

Isto je i u Ministarstvu finansija BiH, koje bi za prijevremeno prenzionisanje vojnika trebalo da obezbijedi sredstva iz budžeta.

U ovom ministarstvu ne znaju koliko vojnika bi trebalo imati pravo na penziju, ali ni o iznosu mjesečne penzije koja bi ih ubuduće trebala sljedovati.

Poslije vozova “jugoslovenski” i avioni?

admin — Sun, 05 Sep 2010 12:21:57 +0000

BEOGRAD, “Jat ervejz” i “Montenegro erlajnsa” od 31. oktobra zajednički koriste flote a pozvani da se pridruže i ostali eks-ju avio prevoznici.

Povezivanje srpske, hrvatske i slovenačke željeznice je pri kraju i njihova zajednička kompanija bi trebalo da krene u oktobru. Krajem tog mjeseca trebalo bi da se ostvari i povezivanje srpske i crnogorske avio kompanije.

Povezivanje te dvije kompanije je odličan poslovni potez i bilo bi dobro da se i prevoznici drugih bivših jugoslovenskih republika pridruže, izjavio je danas državni sekretar za vazdušni saobraćaj Miodrag Miljković.

“To je nešto što se trenutno svuda u svijetu dešava, s obzirom na globalnu ekonomsku krizu, koja se posebno odrazila na aviosaobraćaj”, rekao je Miljković za Tanjug.

On je naveo da su se zbog smanjivanja troškova i bolje organizacije letova udružile aviokompanije “Er Frans” i “KLM”, “Iberija i “Britiš ervejz”, kao i dva najveća američka avioprevoznika.
“Mi smo već imali kontakte i pokušaje da se tako nešto napravi u regionu”, rekao je Miljković i dodao da bi bilo dobro da se odluke o tome ne donose na osnovu političkog raspoloženja.

Državni sekretar je istakao da bi partnerski odnos trebalo da bude motivisan finansijskim razlozima i željom da putnici dobiju mnogo bolje uslove letenja uz niže cijene.

Miljković je kazao da bi srpskoj i crnogorskoj aviokompaniji prvenstveno odgovarali avioprevoznici Slovenije i Hrvatske, koji u sastavu svojih flota imaju “Erbasove” i “Kanadere”.

On je naglasio da bi pridruživanjem aviokompanija iz regiona mogao da se napravi “vazdušni most” o kome se dugo pričalo, od kojeg bi svi imali koristi, jer bi se tako uštedilo i stvorile mogućnosti za smanjivanje cijene karata.

“Onda bi nastupali i prema velikim aviokompanijama kao jedinstven sistem”, rekao je Miljković dodajući da, prije svega, misli na “Lufthanzu,” američke i prevoznike sa Dalekog Istoka.

“Ukoliko budemo jedni drugima pomagali kroz aerodromske i službe za odrzavanje aviona, ketering i drugo, neće morati svako od članova alijanse da ima svoju službu na svim aerodromima”, kazao je državni sekretar za vazdušni saobraćaj.

Miljković je na pitanje novinara da li su aerodromske takse u Srbiji visoke, rekao da nisu, u poređenju sa drugim evropskim aerodromima.

U svakom slučaju, istakao je on, dobar razgovor između prevoznika i aerodroma mogao bi da dovede do smanjenja cijene aerodromskih taksi.

“U Srbiji su takse mnogo niže (nego u Evropi), a da li bi mogle dodatno da se smanje – vjerovatno da. Na tu temu bilo bi dobro da se organizuje zajednički sastanak prevoznika i aerodromskih kompanija, da bi se cijena prilagodila platežnoj moći naših građana”, rekao je Miljković.

Generalni direktor “Jat ervejza” Srđan Radovanović je najavio 25. avgusta da će srpski avioprevoznik od 31. oktobra, kada počinje zimski red letenja, uspostaviti partnerski odnos i udružiti svoju flotu sa crnogorskom kompanijom “Montenegro erlajnz”, što će omogućiti da se poveća broj destinacija na koje će se letjeti iz Beograda, Niša, Podgorice i Tivta, kao i niže cijene avionskih karata.

Radovanović je na konferenciji za novinare izjavio da srpska i crnogorska kompanija ukupno imaju 22 aviona – od čega “Jat” 14, a “Montenegro erlajns” osam, kao i da su postigli dogovor da usaglašavaju red letenja, odnosno da se ne preklapaju na pojedinim destinacijama, kako bi imali veći broj aviona na raspolaganju za nove destinacije.

Planiran je, takođe, zajednički nastup ka inostranstvu, odnosno povećan broj letova ka evropskim i svjetskim aerodromima da bi se obe kompanije izborile sa veoma jakom konkurencijom na međunarodnom nivou. Tanjug

Krkobabić: Jednokratna pomoć penzionerima realna

admin — Sun, 05 Sep 2010 10:52:44 +0000

BEOGRAD, Potpredsjednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić izjavio je danas da je dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom o isplati jednokratne pomoći od 5.000 dinara, do sredine oktobra ove godine, kao i povećanje plata i penzija tri puta u toku naredne godine, u okviru realnih mogućnosti države.
On je u intervjuu Tanjugu rekao da je za penzionere bitno da je dogovorena indeksacija penzija bolje riješenje od jednokratne pomoći.

“Ako dogradite penziju i povećate je, na primjer, za pet odsto, onda ste vi trajno povećali osnov penzije za taj procenat i svako naredno povećanje nadograđuje se na taj iznos. S druge strane jednokratna pomoć nije ugradjena u penzionu osnovicu pa tako ne utiče dalje na rast, ili pad penzija”, objašnjava Krkobabić.

On je podsjetio i da je u novembru 2008. godine bio kritikovan što je izdejstvovao vanredno povećanje penzija za 10 odsto.

“U Srbiji se ništa nije strašno desilo zbog toga. Naprotiv, to je uticalo pozitivno na ekonomsku stabilnost, jer smo očuvali socijalni mir u zemlji i ekonomsku ravnotežu u periodu globalne ekonomske krize”, ocijenio je on.

Prema njegovim riječima, ni ovo najavljeno povećanje penzija neće poremetiti makroekonomsku ravnotežu u zemlji.

Krkobabić je podsjetio da su pregovori sa MMF-om o penzionoj reformi završeni, nakon dogovora o usklađivanju penzija sa zaradama u Srbiji. Tanjug

Imovina pod lupom

admin — Sun, 05 Sep 2010 09:04:02 +0000

BANJALUKA Niko u Republici Srpskoj još ne zna pouzdano koja je imovina naših preduzeća, ustanova i građana ostala u Hrvatskoj i kolika je njena realna vrijednost – ranije su čak i neki zvaničnici iz Srpske tvrdili da je vrijednija od dvije milijarde maraka, dok je u isto vrijeme Hrvatska potraživala od BiH imovinu vrijednu gotovo 500 miliona maraka.

To su naravno samo pretpostavke. Izvjesno je, međutim, da će sve biti jasnije kada se u potpunosti riješe imovinsko pravni sporovi između Republike Srpske i Hrvatske.

Na to se po svoj prilici neće još dugo čekati. Hrvatskoj se žuri jer joj je rješavanje svih spornih pitanja sa susjednim državama uslov za ulazak u Evropsku uniju, a iste obaveze očekuju i BiH s obzirom da je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

Poznato je da Hrvati nikako nisu mogli da dogovore sa Slovencima o granici u Piranskom zalivu, pa je to sada predmet međunarodne arbitraže.

Još je neizvjesno kako će da teku razgovori između BiH i Hrvatske. Prvi koraci su već učinjeni. Predstavnici dvije države dogovorile su da dva ministarstva pravde razmijene podatke o imovinskim potraživanjima. Već je urađen i prijedlog ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske koji je ovih dana bio na analizi stručnjaka. Oni bi u taj dokument trebalo da ugrade najvažnije detalje kako bi se zadovoljili interesi svih strana.

U posljednjih nekoliko mjeseci o tom izuzetno značajnom međunarodnom ugovoru mnogo riječi bilo je i u Republici Srpskoj. Vlada Republike Srpske je na sjednici 24. marta ove godine imenovala radnu grupu za analizu prijedloga ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske kako bi se došlo do najpovoljnijih rješenja za zaštitu imovinsko pravnih interesa Srpske u Hrvatskoj.

Predsjednik te radne grupe je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović, a tu su i predstavnici pet ministarstava i to: pravde, privrede, finansija, izbjeglih i raseljenih lica i lokalne uprave te dva predstavnika Investiciono-razvojne banke.

Toj radnoj grupi Vlada je povjerila zadatak da analizira prijedlog ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske i da u roku od 60 dana predloži Vladi najpovoljnija rješenja za zaštitu imovinsko pravnih interesa Republike Srpske koja bi obavezno morala da se nađu u tom međunarodnom dokumentu.

“Mi smo završili taj posao i dostavili smo Vladi Republike Srpske svoj izvještaj sa jasnim primjedbama na ponuđeni tekst ugovora. Bavili smo se isključivo imovinom Republike Srpske. Vjerujem da će uskoro o tim našim primjedbama i sugestijama Vlada Republike Srpske da zauzme svoj stav koji će biti obavezujući za sve predstavnike Republike Srpske u zajedničkim institucijama koji na bilo koji način budu učestvovali u razgovorima sa Hrvatskom”, rekao je za Srnu profesor Vitomir Popović.

Taj sporazum sa Hrvatskom, prema njegovim riječima, treba da reguliše sve imovinsko-pravne odnose između Republike Srpske i Hrvatske.

“To znači da će se tim dokumentom regulisati vlasnička prava, stanarska prava, obligaciono pravna potraživanja. Moraće da se riješe sva sporna pitanja oko brojnih srpskih vikendica na moru, odmarališta naših preduzeća, naftovoda kroz Hrvatsku i druge imovine koja je vezana za taj naftovod. Trebalo bi da tim dokumentom budu regulisana i ulaganja Republike Srpske u izgradnju hidro elektrane Dubrovnik, i ulaganja Hrvatske u izgradnju termo elektrane Gacko i nekih drugih objekata.

U skladu sa sporazumom o sukcesiji stanje ove imovine mora da se utvrdi sa danom 31. decembrom 1990. godine. Ovim dokumentom urediće se i pitanja kojim se regulišu odnosi između dijelova preduzeća koja su osnovale druge države, npr. između dijelova preduzeća koja se nalaze kod nas u Republici Srpskoj a njihov osnivač je preduzeće koje ima sjedište u Hrvatskoj i obrnuto” – objasnio je Popović.

Riječ je o veoma kompleksnom i teškom sporazumu, kaže on, i naglašava da je Republika Srpska veoma zainteresovana da tim međunarodnim dokumentom zaštiti svoje interese i interese svojih stanovnika.

“Ako sam dobro informisan, Federacija BiH na sjednici svoje vlade nije imala nikakvih primjedbi na prijedlog tog dokumenta. To nas, naravno, ni u čemu ne obavezuje”, rekao je Popović.

Sigurno je da će se sada u cijeloj ovoj priči aktuelizovati i ubrzati i razgovori o granici između Hrvatske i Srpske, odnosno BiH.

“Ova radna grupa se sada time nije bavila. Smatramo da je, ukoliko bi se prihvatale avnojske granice, u tom slučaju granica sredinom rijeke Une a nikako u Kostajnici koja je na teritoriji Republike Srpske. Taj sporazum trebalo bi sveobuhvatno da riješi sva sporna pitanja sa Hrvatskom pa tako i pitanje granice”, rekao je Popović.

Tim sporazumom trebala bi da bude obuhvaćena i imovina Srba koji su u akcijama hrvatske vojske i policije “Bljesak” i “Oluja” protjerani iz Hrvatske. Jer, kao što je poznato, u Hrvatskoj su ljudima oduzimali zemlju i druge nekretnine samo zbog toga što nisu platili porez.

Oduzeta su im i stanarska prava. Zbog toga će, prema Popovićevim riječima, Republika Srpska insistirati da se tim sporazumom Srbima protjerani iz Hrvatske vrati dostojanstvo i imovina koju su prije rata stekli mukotrpnim radom..

“U prijedlog teksta tog ugovora stavili smo zahtjev da se raspravlja o imovinsko-pravnim odnosima nastalim iz takozvanih obligacionih ugovora. Na primjer o našim ulaganjima u HE Dubrovnik čija vrijednost prelazi 700 miliona maraka. Mi, naravno, ne sporimo ni Hrvatskoj da im pripadne sve što je njihovo u Republici Srpskoj. To je prije svega imovina preduzeća INA, bivšeg “Borova”, Splitske trgovine i nekih drugih preduzeća.

Na drugoj strani Republika Srpska će sigurno potraživati izuzetno vrijednu imovinu naših preduzeća koja je ostala u Hrvatskoj. Riječ je uglavnom o brojnim odmaralištima. Poznato je da je u Hrvatskoj bio u proceduri zakon po kojem je imovina tih bivših društvenih preduzeća koja se nalazila na takozvanom pasivnom podbilansu jednostavno oduzeta tim preduzećima”, naveo je Popović i zaključuio:

“Ta imovina mora da dobije svoj titular u Republici Srpskoj. Tu se prije svega misli na imovinu bivšeg `Čajaveca incela`, `Elektroprivrede Republike Srpske`, MUP-a i imovinu još mnogih preduzeća i ustanova sa ovog područja koja je prije rata bila u njihovom vlasništvu”. Srna

Jeftini letovi na krilima bez viza

admin — Sun, 05 Sep 2010 08:16:34 +0000

BEOGRAD, Ukidanje viza za države Evropske unije i mogućnost da se za svega 60-tak evra u oba pravca prevezu avionom neke od niskotarifnih kompanija do neke od destinacija na Starom kontinentu povećao je broj putnika. Samo u avgustu ove godine bilo je 58 odsto više turista iz Beograda za Beč, nego što je bilo prošle godine u istom mjesecu.
Katarina Andrić-Milosavljević, savjetnik za odnose s javnošću Direktorata civilnog vazduhoplovstva, kaže da dozvolu direktorata u ovom trenutku ima pet stranih jeftinih, loukost avio-kompanija. To su avio-kompanije koje su se i do sada interesovale za letove iz Srbije. Ona bi voljela da ih ima više i očekuje da će ih sigurno biti više u narednim sezonama.
– Iz Beograda leti niskotarifne avio-kompanije: „Flaj Niki”, „Viz er”, „Džermani ving” i „Norvižn eršatl”. Iz Niša leti samo jedna italijanska niskotarifna avio-kompanija – „Vind džet”.
Na dolazak niskotarifnih avio-kompanija u Srbiju uticalo je najviše ukidanje viza za građane Srbije za zemlje EU kao i to što je Srbija počela da privremeno primjenjuje Multilateralni sporazum o zajedničkom vazdušnom prostoru Evrope, takozvano otvoreno nebo – kaže Katarina Andrić-Milosavljević.

Ona dodaje da ovih pet avio-kompanija iz Beograda leti za London, Dortmund, Beč, Rigu, Oslo, Stokholm, a iz Niša za Bolonju.
Na pitanje da li su poznati njihovi planovi i planiraju li da povećaju broj letova i destinacija iz Beograda, Andrić-Milosavljević kaže da postoje usmene najave da će „Viz er” proširiti poslovanje, odnosno da želi da svojoj listi letova iz Srbije doda i još nekoliko evropskih gradova.
– Koliko znam, i direktori u „Flaj Nikiju” slično razmišljaju. Međutim, zvanično nijedna od ovih avio-kompanija nije podnjela nove zahtjeve za dodatne letove. S obzirom da zimski red letenja počinje 31. oktobra vjerujemo da će u septembru i oktobru stići i novi zahtevi za letove iz Srbije – rekla je Andrić-Milosavljević.
Naša sagovornici kaže da su početkom ove godine u Direktoratu civilnog vazduhoplovstva bili predstavnici još jedne izuzetno uspješne niskobudžetne avio-kompanije i da su se interesovali za letove iz Srbije. Zanimalo ih je šta to sve može Srbija da pruži turistima koje bi oni dovezli u Srbiju, kao što su hoteli i turistička ponuda, kao i to koje aerodrome im možemo ponuditi i kuda naši građani najčešće putuju.
– Svaka avio-kompanija detaljno razmatra novo tržište prije nego poleti – naglasila je Andrić – Milosavljević.
Niskotarifne kompanije ne koriste klasična predstavništva, već je avionsku kartu moguće kupiti uglavnom preko Interneta. Postoje i brojne uštede prilikom prihvata i otpreme putnika i aviona, kao što je nekorišćenje usluge čišćenja putničke kabine, avio-mostova, manipulacija kargoteretom i slično. Ove kompanije putnicima posebno naplaćuju obroke i napitke tokom leta, predati prtljag na aerodromu a u posljednje vrijeme čak i čekiranje na samom aerodromu – ukoliko ga putnici prethodno besplatno ne obave preko svog računara. Profit ovih avio-kompanija zasniva se na velikom broju dnevnih letova i maksimalnom iskorišćenju flote, avioni u vazduhu provode više od 12 sati dnevno, koriste praktično nove avione što maksimalno smanjuje troškove tehničkog održavanja.
Pripremajući se za očekivani povećani obim saobraćaja i moguće zahtjeve novih avio-kompanija koje bi letele iz Beograda, Aerodrom „Nikola Tesla” je u potpunosti pregledao i provjerio cjelokupnu infrastrukturu i uređaje u Terminalu jedan, koji jedno vrijeme nije bio u upotrebi. Kapacitet tog terminala u prihvatu je oko milion odlazećih putnika što će zadovoljiti potrebe čarter i niskotarifnih prevoznika u narednom periodu. Putnički servis u Terminalu jedan naplaćuje se po nešto nižoj ceni od 15,3 evra u odnosu na Terminal dva gdje je ukupna cijena takse 19,8 evra. U Terminalu jedan je riječ o nešto skromnijoj infrastrukturi, gdje je manuelni prijem putnika, a prtljag odlazi samo na jednu krajnju destinaciju, što su potrebe i niskotarifnih i čarter avio kompanija.
–Beogradski aerodrom ima izuzetan potencijal jer pokriva teritoriju s velikim brojem stanovnika i tehnički je opremljen na svjetskom nivou.Međutim, naša procjena je da će putnici moći u potpunosti da iskoriste naše mogućnosti tek kroz masovnu ponudu niskotarifnih letova. Moramo, nažalost, konstatovati da je kupovna moć našeg stanovništva mala. Neko ko do sada nije putovao avionom ili je koristio druga prevozna sredstva, odlučiće se za avio-prevoz samo ukoliko je putovanje dvostruko ili trostruko jeftinije – ističe Velimir Radosavljević, generalni direktor Aerodroma „Nikola Tesla”.
Osim pripreme Terminala jedan, Aerodrom „Nikola Tesla” uslužno prodaje avio-karate za tri niskotarifne avio-kompanije „Viz er”, „Džermani ving” i „Norvižn eršatl”, dok „Flaj Niki” ima svoju kancelariju na aerodromu.
Dragan Bugarinović, direktor Aerodroma „Konstantin Veliki” u Nišu, kaže da je za sada primjetno da su loukost kompanije zainteresovane za letove iz Beograda.
– Trenutno sa aerodroma u Nišu leti samo jedna loukost kompanija, „Vind džet” iz Italije, koja dva puta nedjeljno prevozi putnike za Bolonju. Povratna karta je 39 evra. Postoje kontakti s drugim loukost kompanijama koje su zainteresovane da prevoze putnike iz Niša i činimo sve da im omogućimo da lete i s juga Srbije – kaže Bugarinović. Politika

Rade na veresiju

capital.ba — Sun, 05 Sep 2010 06:10:11 +0000

BEOGRAD, Mjesecima se pravila strategija i gradila pregovaračka pozicija sa MMF ne bi li se izdejstvovalo odmrzavanje zarada u javnom sektoru. Prvo stiže u januaru 2011. Ovakva bitka nije, međutim, vođena za zaposlene u privatnom sektoru, za njihove „koverte“ i standard niko se nije borio niti – izborio. Stotinama hiljada ljudi koji rade kod privatnih poslodavaca, sve ovo krizno vrijeme, zarade su takođe tapkale u mjestu ili su – smanjene. Danas niko ne može ni da nagovijesti kada će koverte da im se „udebljaju“ i hoće li uopšte u doglednoj budućnosti uspjeti da sustignu narasle troškove života.
Privreda, koja bi trebalo da vuče standard, u Srbiji tradicionalno zaostaje sa platama. U oktobru 2008, kada je počela ekonomska kriza, u njoj je prosječna plata, bez poreza i doprinosa, iznosila – 32.206 dinara, 2.105 dinara manje nego u javnom sektoru i institucijama. Nepune dvije godine kasnije, u julu ove godine, prosjek u privredi je – 32.837 dinara, svega 631 dinar „jači“.
- Da li neko razmišlja o tome da su sve ovo vrijeme zamrznute plate i u realnom sektoru!? Jesu, na isti način – kaže Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca. – U proizvodnji su zaposleni u još težoj situaciji. Firme se lakše zatvaraju, radnici lakše otpuštaju. Sindikati su mnogo manje funkcionalni, manje mogu da učine za zaposlene. Kada govorimo o javnom sektoru, ne mislim samo na zaposlene u državnoj upravi. A ako govorimo o javnim preduzećima, tamo su plate ionako veće nego u privredi.
Gledano očima zvanične statistike, razlike u dva pola srpske ekonomije nisu drastične. Sindikati, međutim, poručuju da je realna slika drugačija.
- Podaci koje ja imam gori su nego zvanična statistika – kaže Ranka Savić, predsjednica Asocijalcije nezavisnih i samostalnih sindikata. – Plata u privredi, prosječna, iznosi 27.000 dinara. Najveći broj radnika dobija minimalac, a prosjek diže menadžment. Minimalac od 15.500 dinara prima 360.000 radnika, a oko 400.000 radnika ne prima redovno platu. Tako, oko 700.000 radnika u Srbiji ili ne prima zaradu ili živi na minimalcu. Rade samo državna i lokalna samouprava i komunalne djelatnosti. Za skoro dvije godine minimalna plata je porasla za 200 dinara, što su tri-četiri vekne hljeba. Nisam za bilo kakvo zamrzavanje plata. Ali, da li je trebalo insistirati na odmrzavanju plata u javnom sektoru kad su kod drugog dijela privrede one prinudno zamrznute?
Logika privatnog sektora lišena je socijalne osjetljivosti i čuvanja mira. Radnicima ide koliko preostane, a prije plata namiruju se obaveze prema državi, troškovi proizvodnje i profit gazde.
- Kod nas su plate posljednje u nizu – kaže Atanacković. – A Rusi su, recimo, primjenili sistem da se preduzeće koje tri mjeseca ne isplati plate silom gasi…
Očekivalo bi se da zastupnici prava zaposlenih ne vjeruju „suzama“ privrednika. U ovom trenutku, međutim, oni su svjesni ekonomske krize, loših poslovnih rezultata i krivca traže na drugoj strani. I poslodavci i sindikati vjeruju da jedino država može nešto da promjeni.
- Privreda je u izuzetno teškoj situaciji. Jesam sindikalac, ali moram da priznam da je poslodavac opterećen sa svih strana – kaže Ranka Savić. – Plaća porez na dodatu vrijednost unaprijed, ima velike poreze i doprinose, skuplje plaća vodu i struju. S druge strane, država bezobrazno svoj dio socijalne odgovornosti prenosi na poslodavce. Mislim na uvođenje zakonske obaveze zapošljavanja invalida i plaćanja ako se to ne učini. Država od svih nas naplaćuje poreze da bi izpunjavala svoju socijalnu funkciju. Zato ni plate u privatnom sektoru u Srbiji ne mogu da budu veće. Državna ekonomska politika treba da utiče da svi srazmjerno podnesemo teret tranzicije i da vuče konce kako bi izbalansirala položaj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
Poslodavci u međuvremenu, kako bi održali zaposlenost, traže izmjene Zakona o radu. Žele da plata do iznosa minimalca bude neoporezovana, da se uvedu fleksibilni oblici rada, ukinu regres i topli obrok. A vjerovatnoća da će to „udebljati“ platu je – minimalna.

Preduzetnici
Preduzetnici su prošlu godinu završili „u plusu“, ali su im ukupni rezultati skoro prepolovljeni u odnosu na 2008, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja koje je obradila Agencija za privredne registre. Prošle godine imali su pozitivan finansijski rezultat od skoro dvije milijarde dinara, ali je to za 39 odsto manje nego godinu ranije.

Uslov za veće plate i penzije
Unija poslodavaca Srbije (UPS) zalaže se za uspostavljanje veze između povećanja plata i povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) i ne smatra da će rast primanja dati podsticaj proizvodnji i privredi, izjavio je član Upravnog odbora UPS-a Stevan Vrebalov. – Kada BDP poraste, a mi smatramo da može da poraste nakon što se otklone neka ograničenja, onda je prirodno da tek iz toga proistekne povećanje plata i penzija – rekao je Vrebalov. Novosti

Dekolte nije za šalter

capital.ba — Sun, 05 Sep 2010 06:00:37 +0000

BEOGRAD, Nacionalna služba za zapošljavanje uskoro će donijeti zvanični kodeks oblačenja. Da iz njenih filijala i zvanično nestanu mini suknje, šarene bermude, papuče i sandale vjerovatno se “pobrinuo” prošlonedjeljni slučaj Piroćanca Dragana Jocića, koji je na redovno javljanje došao u – šortsu. Ali, za slično obučene već godinama su vrata sudova, opština, ministarstava i Skupštine – zatvorena.
Jocić je tvrdio da je izbrisan iz evidencije nezaposlenih samo zato što je bio neprikladno obučen, ali u NZS kažu da se on nije javio ni tri dana pošto ga čuvar na ulazu nije pustio unutra. Iz popisa nezaposlenih, kažu u NSZ, nikada nisu izbrisali nekoga samo zato što nije bio propisno obučen.
- Kako su nam rekle kolege iz filijale u Pirotu, nezaposleni gospodin nije nosio ni nivo prosječnog sportskog šortsa – kažu u NSZ. – Njemu su i radnici Službe, ali i druge stranke, rekli da je nepristojno obučen. On je poslije toga imao još tri dana da se javi na našu evidenciju. Nije to učinio.
Kako kažu, niko iz evidencije ne bude sistemski izbrisan odmah po isteku roka, već ima nekoliko dana da se javi.
- Nemamo propisana pravila oblačenja za nezaposlene, ali tražimo minimum poštovanja kao prema državnoj instituciji – kažu u NSZ. – I mi ćemo u najskorije vrijeme donijeti taj kodeks.
I sudovi, banke, VMA, ministarstva, insistiraju na odmerenom izgledu i pristojnom ponašanju.
- Vratio sam ljetos bar njih dvadeset sa ulaza – priča jedan od čuvara u opštinskom sudu u Beogradu.
- Jednom, dođe djevojka u majici malo većoj od brushaltera. Pokazao sam joj samo znak na vratima, pa je i sama shvatila da ne može tako obučena u sudnicu. Poslije deset minuta vratila se u “pristojnoj” majici. Lakše joj je bilo da kupi komad odjeće u obližnjoj prodavnici nego da propusti ročište.
Slična situacije ne bi mogla da se dogodi, na primjer, u velikoj stranoj kompaniji kao što je “Telenor”. Jer, za klijente ne postoji “dres kod”, dok zaposleni dobijaju preporuke šta je podobno za posao, a šta nije.
- Preduboki dekoltei, odjeća pripijena uz tijelo, veoma kratke suknje, previše nakita, providna garderoba, otkriven stomak sa pirsingom ili bez njega, veoma visoke potpetice mogu da pošalju poruke koje nisu primjerene za radno mjesto – objašnjavaju u ovoj kompaniji. – Imamo kratak dokument koji nudi opšte savjete o oblačenju, a polazimo od pretpostavke da zaposleni od kuće donose osjećaj za pristojnost i mjeru.
Kako kažu, ako zaposleni ostaju u kancelariji, nemaju sastanke sa klijentima, konferencije i zvanična okupljanja van zgrade, mogu biti obučeni ležerno i odmjereno. Na sastancima sa klijentima i na zvaničnim događajima očekuje se formalan i poslovni stil.

Prekovremeno
Njemački policajac Martin Šauder (44) dobio je prošlog mjeseca na sudu dodatnih nedjelju dana odmora zbog vremena koje dnevno potroši na – oblačenje uniforme.
Prema pisanju britanskog “Telegrafa”, on je izračunao da mu je 15 minuta potrebno svakog jutra kako bi obukao svoju propisanu uniformu, donji veš, pantalone, čizme, stavio lisice, oružje, opasač, kapu, rukavice i štitnike. Toliko vremena treba mu i da se skine. A sud u Minsteru odlučio je da je to – prekovremeni posao.
On se mjesecima prije toga gložio sa nadređenima, jer je na ime oblačenja tražio veću platu ili duži odmor.
Šanse i tijesna majica
Istraživanja su pokazala da kandidatkinje koje na intervju za posao dođu obučene u tijesne majice ili sa prevelikim dekolteom imaju veće šanse da – ne budu primljene. U skoro 65 odsto slučajeva odjeća može biti presudna za dobijanje posla, pokazalo je istraživanje. Poslodavci steknu utisak o kandidatu za samo minut i po, pa je najbolje obući opeglanu garderobu neutralnih boja. Odjelo na muškarcu često odaje utisak efikasnosti u poslu i dobre organizacije. Novosti