- Sporazum se formalno ne može odmrznuti do rebalansa budžeta. Vlada će nastaviti da sprovodi sve dosadašnje dogovore sa MMF, a održaće, u narednom periodu, i neposrednu komunikaciju sa ovom institucijom.
* Očita su neslaganja između stavova Vlade i Misije MMF o strukturi budžeta za ovu godinu. Mislite li da ih je, na samo dan od kraja pregovora, moguće ubjediti u ispravnost poteza koje planirate?
- Ovoga puta se ne radi o pregovorima sa Misijom MMF, već o tehničkoj posjeti koja nema mandat da razgovara o nastavku aranžmana. Posjeta je usmjerena na prikupljanje podataka o realizaciji budžeta za prošlu godinu, analizi makroekonomskog okvira za 2012. godinu i uticaju koji će zaoštravanje krize u Evropi imati na ovogodišnji budžet. Takođe, u ovim razgovorima imamo priliku da razjasnimo poziciju Vlade po pitanju garancija za investicije koje nemaju materijalnog uticaja na budžet, javnu potrošnju i dogovoreni nivo deficita.
* Sporne su garancije koje daje budžet za neke buduće kredite javnih preduzeća?
- Predstavnici Fonda su prethodnih dana dobili uvjeravanja da će realizacija tih garancija, koje su inače projektovane na značajno nižem nivou nego prethodnih godina, biti u potpunosti u skladu sa dogovorenim nivoom i ni na koji način neće ugroziti fiskalno pravilo u vezi s visinom javnog duga.
* Problem je i u planu da država, budžetskim novcem, dokapitalizuje Komercijalnu banku. Šta je argument Fonda da Srbija mora od toga da odustane?
- MMF je ukazao na mogućnost da će, u slučaju da dođe do pada budžetskih prihoda, Vlada morati da se zaduži kako bi realizovala dokapitalizaciju najveće domaće banke. Smatramo da je za državu od strateškog značaja da održi većinsko vlasništvo u Komercijalnoj banci i nećemo odustati od tog plana. Istovremeno, podsjećam na to da će ta transakcija biti realizovana u posljednjem kvartalu ove godine i svakako neće uticati na realizaciju aranžmana do izrade rebalansa.
* Postoji li, posebno poslije najavljene promjene projekcije o održanju BDP na nultoj stopi, mogućnost da rupa od budžetu bude 300 miliona evra?
- To bi predstavljao najgori mogući scenario, za koji trenutno nema nagovještaja. Zaista je prerano da se prave takve prognoze.
* Hoće li, kako bi preduprijedila baš taj scenario, Vlada u skorije vrijeme nešto uraditi?
- Vlada pomno prati sva kretanja u privredi Srbije, regiona i Evrope i efikasno će donositi mjere usmjerene na održanje privredne aktivnosti i na smanjenje diskrecionih rashoda, što će biti od presudnog uticaja na održanje projektovanog budžetskog deficita.

Nema zamrzavanja plata i penzija
* Postoji li ideja da se, možda, zamrzavanjem plata i penzija spriječi stvaranje većeg minusa u budžetu?
- Ova vlada će obezbijediti redovnu isplatu plata i penzija i njihovo zakonsko povećanje u aprilu i oktobru ove godine i neće razmatriti preporuke o njihovom zamrzavanju. Ukoliko bude potrebno, smanjenje javne potrošnje, radi održanja usvojenog deficita, realizovaće se isključivo kroz smanjenje diskrecionih rashoda.  Novosti

To utiče na veću sigurnost investitora, povoljnije uslove zaduživanja, pad kamata i konkurentnost domaće privrede – poručuje u intervjuu za ”Novosti” Miloš Bugarin, predsjednik PKS.
* MMF je odložio prvu reviziju aranžmana sa Srbijom, jer nivo zaduživanja u budžetu za 2012. premašuje dogovorene granice?

- Fond zamjera našoj Vladi to što je mimo dogovora planirala veće zaduživanje i traži da se dogovori poštuju. Vjerujem da će Vlada učiniti sve da otkloni eventualne nejasnoće i time omogući nastavak realizacije ovog aranžmana. Važno je da se učvrsti uvjerenje MMF i investitora da su javne finansije u Srbiji pod kontrolom.
* Argumenti Vlade su da je rashodna strana budžeta samo pratila aktuelnu ekonomsku situaciju…
- Slažem se da MMF u pregovorima treba da uvaži i složenu ekonomsku situaciju u zemlji, koja je dobrim dijelom posljedica dužničke krize u evrozoni. Nadam se da MMF neće tražiti od Vlade smanjenje planiranih sredstava za subvencije u privredi i ulaganja u infrastrukturne projekte, jer bi to moglo da ugrozi planiranu stopu BDP za 2012.
* Vlada je predvidjela i 45 milijardi dinara za garancije javnim preduzećima kad uzimaju kredite kod banaka, što je 15 milijardi više od dogovora sa MMF…
- Garancije države za zaduživanje za kapitalne projekte javnih preduzeća su opravdane, jer se radi o investicijama koje doprinose održanju privrednih aktivnosti i ostvarivanju planirane stope rasta BDP. Međutim, treba voditi računa da izdate garancije ne vode povećanju javnog duga. To može stvoriti pritisak za povećanje raznih taksi i naknada koje privreda plaća.
* Ponovo se čuju zahtjevi za dizanjem PDV. Da li bi to bila dobra mjera?
- Srbija ima problem sa inflacijom i povećanje PDV svakako bi se odrazilo na rast cijena i inflacionih očekivanja. Dok postoji prostor za poreski obuhvat sive ekonomije, a on nije zanemarljiv, nedopustivo je razmišljati o povećanju poreskih stopa.
* Koliko je opasan rast javnog duga?
- Javni dug Srbije je 14,5 milijardi evra i dostiže crvenu liniju od 45 odsto BDP. Prema nešto drugačijoj metodologiji NBS, ta granica je već premašena. Ranije očekivana stopa rasta BDP od tri odsto, smanjena je na 1,5, a sada se već dovodi u pitanje i održivost takve prognoze.
* Kakve mjere bi trebalo da Vlada hitno preduzme?
- Da sprovede dodatnu restrikciju javne potrošnje. Moguće mjere stabilizacije javnog duga uglavnom se svode na sprovođenje poreske reforme, kako bi se povećali prihodi i smanjili rashodi, kroz redukovanje državne administracije i reformisanje najvećih sektora potrošnje. Ekonomski neprihvatljivo bi bilo da se prilagođavanje vrši preko smanjenja kapitalnih investicija.
* Ove godine nas čekaju izbori. Kako spriječiti da oni ne dovedu do još većih budžetskih izdataka?
- To ne smije da se dogodi. Takođe, ne bi se smjelo dozvoliti da glavni teret uravnoteženja budžeta snosi privreda, kroz neopravdano visoko oporezivanje dohodaka od rada i smanjenje sredstava za razvojne projekte. Naprotiv, treba smanjiti poreze i doprinose na zarade zaposlenih.
* Ne nazire se kraj krize evrozone, kako će se to u narednim mjesecima odraziti na našu privredu i investicije?
- U slučaju daljeg usporavanja ekonomske aktivnosti, koju predviđa i MMF, doći će do smanjivanja javnih prihoda. Privreda se zalaže za hitno otpočinjanje strukturnih reformi javnog sektora. Potrebno je sprovođenje djelimične privatizacije javnih preduzeća i reformisanje sistema penzionog osiguranja. Nažalost, i tokom 2012. se može očekivati dalji rast javnog duga.
* Vlada je postala stopostotni vlasnik ”Telekoma”, otkupila je i smederevsku željezaru. Može li država tako spasiti privredu?
- Otkup smederevske željezare je iznuđen potez u periodu ekonomske krize, kada su sve čeličane na udaru. To nije najbolje rješenje, ali je u ovom trenutku najispravnije. Veoma je bitno da taj prelazni period do pronalaženja strateškog partnera traje što kraće, kao i da se pronađe dobar novi vlasnik koji će omogućiti održavanje i uvećanje proizvodnje. Što se ”Telekoma” tiče, to je dobar potez države koja kvalitetnim menadžmentom može da održi i unaprijedi poslovanje ove kompanije i da potraži strateškog partnera kada za to dođe vrijeme.
* Smatrate li da je dobro okupljanje privrednika u razna udruženja i ulazak u politiku?
- Nisam pristalica takvih ideja. Svako bi trebalo da radi svoj posao. Ali ono što je nesporno neophodno, u ovim kriznim vremenima više nego ikad, jeste kvalitetan i stalan dijalog vlasti i privrede.
Ne prodavati komercijalnu
 * Podržavate li zahtjeve da država odustane od dokapitalizacije Komercijalne banke?
- Planirana dokapitalizacija je u skladu sa dogovorom sa EBRD. Smatram da zbog globalne krize nije vrijeme za prodaju Komercijalne banke, jer uslovi za prodaju nisu povoljni, a ova banka ima značajnu ulogu u finansiranju privrede.
* Iznijeli ste niz zamjerki na prijedlog Zakona o razvojnoj banci. Hoće li Vaše primjedbe biti uvažene?
- Smatramo da nije realno očekivati da razvojna banka sa minimalnim osnovnim kapitalom od 400.000.000 evra zaista bude razvojna i da finansira velike projekte.

Jat da ostane srpski
 * Konzorcijum privrednika želi da kupi JAT. Da li je to dobro rješenje?
- Dobro je za državu da ima svoju nacionalnu avio-kompaniju i da je dokazani domaći privrednici podrže u tome svojim kapitalom i profesionalnim menadžmentom. Novosti

Ukoliko 1,2 milijarde dinara, koliko je predviđeno iz budžeta, ne bude dovoljno da svi zainteresovani građani do svog prvog stana dođu zahvaljujući subvencijama države, dodatni novac biće obezbjeđen rebalansom ili iz budžetske rezerve.
- Uprkos povoljnijim uslovima, naša je procjena da svega nekoliko hiljada podstanara u Srbiji ispunjava bankarske uslove za dobijanje zajma. Danas imamo ogromnu potrebu za stanovima, značajnu ponudu, a izuzetno malu tražnju. Srbiji je potrebno da tržište nekretnina živi. Ako se poslovni i stambeni kvadrati ne prodaju sve mjere države za pomoć neimarima neće dati efekat, jer će, ukoliko nema kupaca, građevina propasti.

* Za građane sa prosječnim platama stan je i dalje san. Kako država može da pomogne?
- Dugoročno, samo će povećanje plata u srpskoj privredi i sniženje kamatnih stopa omogućiti da i oni dođu do krova nad glavom. Nadamo se da će Razvojna banka Srbije, kada bude formirana, obezbjediti novac i za kreditiranje kupovine kvadrata po znatno povoljnijim uslovima nego što to nude poslovne banke. To će biti ”ledolomac” koji će natjerati i druge banke da spuste kamate.
* Vaš zahtjev NBS da se obavezno učešće za stambene kredite koje ne subvencioniše država smanji sa 20 na pet odsto nije ni razmatran…
- Mislim da sam u javnosti dovoljno rekao o mjerama NBS, a sve ostalo ću reći tamo gdje je to neophodno. Mislim da su u godinama krize neophodne nove fleksibilne mjere koje će pomoći onima čijim ekonomskim aktivnostima kriza može da se prevaziđe. U građevini su to kupci stanova, pa im treba olakšavati a ne otežavati uslove. Na guverneru je odluka da li će zahtjev nas, koji se bavimo realnim sektorima, prihvatiti ili ne.
* Sa jedne strane Ministarstvo predlaže propise kojima pomaže građevini, a sa druge im podiže rentu za mineralne sirovine, što je veliko opterećenje za građevinsku industriju?
- Rudna renta je do donošenja Zakona o rudarstvu bila najniža u Evropi, a sada je jednaka zemljama u regionu. Sve kompanije koje imaju primjedbe na visinu rudne rente rade i u drugim zemljama u Evropi i plaćaju je znatno skuplje, što ne utiče na cijenu kvadrata stana. Pozivam proizvođače da ne podižu cijene svojih proizvoda zbog povećanja rente nego da ih ostave na istom nivou, pošto su godinama unazad plaćali izuzetno nisku rentu, a eksloatisali su mineralna bogatsva Srbije. Tvrdim da je nemoguće da rudna renta značajno utiče na cijenu kvadrata stana i najbolji dokaz je da kvadrati neće poskupjeti u naseljima koja gradi država.
* Amerikanci na lokaciji bivše kasarne ”Bubanjski heroji” u Nišu grade stanove, ima li još zainteresovanih stranih investitora za masovniju stanogradnju?
- Pokretanjem projekta ”Stepa Stepanović” na Voždovcu, dali smo putokaz na koji način je moguća masovna stanogradnja koja je neophodna u Srbiji. Ima zainteresovanih stranih kompanija, koje bi, po sličnom modelu, kao što to trenutno radi država, zidale stanove u Beogradu i ostalim gradovima i uvjeravaju nas da bi cijene bile identične onima koje je za svoje projekte propisala Vlada Srbije.
* Kada ćete pokrenuti izgradnju socijalnih stanova?
- U narednih nekoliko nedjelja počinje realizacija i tog projekta, a riječ je o izgradnji 1.700 stanova u 12 gradova Srbije. Na tržištu će 1.100 stanova biti ponuđeno po veoma povoljnim cijenama, a ostatak je namijenjen socijalno najugroženijim kategorijama. Čitav projekat ćemo početi otvaranjem gradilišta, najvjerovatnije u Nišu.
* Pozvali ste investitore, koji imaju problema sa dobijanjem dozvola da se obrate Ministarstvu. Je li neko tražio pomoć?
- Nemam informacije da investitori u ovom trenutku imaju problem sa dobijanjem građevinskih dozvola. Dozvole nisu problem, već nedostatak tražnje za stambenim i poslovnim kvadratima. Malo se gradi, strah je veliki da se uđe u investicije i tako će biti dok traje kriza.
* Imate li podatke koliko se u Srbiji trenutno gradi i kako će izgledati predstojeća građevinska sezona?
- Građevinska sezona biće teška i toga smo svjesni. Mi smo učinili sve što je moguće da obezbjedimo posao neimarima. U ovom trenutku aktivno je 250 gradilišta, gdje radove finansira država sa lokalnim samoupravama. Ostalo je da se u te projekte, u kojima je već zaposleno oko 80.000 građevinara, investira još oko devet milijardi dinara. Ove godine država će u projekte pomoći građevini investirati oko 180 miliona evra.
* Bez konverzije prava korišćenja u pravo svojine nad gradskim građevinskim zemljištem nema dozvola za gradnju…
- Konverzije bez naknade se obavljaju u većini katastarskih službi rutinski, a uz naknadu se rade tamo gdje postoji interes investitora da se konverzija desi. Taj dio ide uz mnogo problema, jer je riječ o osjetljivoj materiji, a velike konverzije, poput ”Luke Beograd”, još nisu pokrenute.
* Da li je Beograd završio zoniranje, kako bi se utvrdila tržišna vrijednost zemljišta i olakšala konverzija uz naknadu?
- Nadam se da će grad uskoro završiti taj posao. To nije jednostavno, pošto mogu da nastanu ozbiljni problemi. Ali, kada se utvrde cijene po zonama, očekujemo da će veliki broj najkoplikovanijih konverzija biti završen.
* Imate li podatke o broju legalizovanih objekata?
- Zahvaljujući Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, za nekoliko mjeseci legalizovano je više objekata nego u proteklih deset godina po svim zakonima. Da legalizacija napreduje, najbolje govori primjer Beograda gdje je po starim zakonima legalizovano oko 2.000 objekata, a po novim izmjenama 21.000 zdanja na teritoriji svih 17 opština, što je deset puta više nego po ranijim propisima.
Rudarstvo glavna razvojna grana
* Usvojena je nova strategija o upravljanju mineralnim sirovinama, hoće li se u Srbiji otvarati novi rudnici?
- Rudarstvo polako postaje jedna od važnih razvojnih grana u Srbiji. Naš je cilj da do 2020. godine u radarstvu radi 35.000 ljudi, da doprinos rudarstva rastu BDP bude pet odsto i da se ostvare investicije od oko tri milijarde evra. Plan je da narednih godina otvorimo nova nalazišta bakra, zlata, srebra, litijuma, nikla, cinka, uljanih škriljaca.
Stiglo 80 prijava za korupciju
* Koji su rezultati akcije ”Prijavite korupciju”?
- Oko 80 prijava je stiglo na naš sajt, od kojih se polovina odnosi na lokalne samouprave. Trenutno se provjeravaju navodi iz tih prijava građana i u nekoliko slučajeva riječ je o ozbiljnim optužbama. Niko neće biti zaštićen. Svako mora da odgovara za pokušaj korupcije. Kada se navodi dokažu, biće o tome obavještena javnost i nadležne državne službe. Novosti

Građani već mogu da podnose zahtjeve, a njihova realizacija očekuje se od marta. Budućim korisnicima ovih zajmova potrebno je oko mjesec dana da prikupe dokumentaciju. Očekujemo da ćemo sa 25 banaka potpisati ugovore o saradnji, a na adrese deset, koje do sada nisu poslovale sa nama, poslali smo ponudu za saradnju.
Ovo za „Novosti“ kaže Vesna Ćirić, direktor Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita. Ova institucija do sada je osigurala 61.500 stambenih zajmova u vrijednosti od 2,4 milijarde evra. Svaka peta pozajmica je subvencionisana.

* Očekujete li veće interesovanje za subvencionisane kredite, s obzirom na to da su sada uslovi povoljniji?
- Prednost subvencionisanih stambenih kredita je što imaju povoljnu kamatnu stopu i učešće države kroz dugoročno kreditiranje i sigurno da bi zahtjeva za njima i u ranijim godinama bilo više da nisu postojala ograničenja poput starosne granice ili limita zarade.
* Koliko je do sada evidentirano problematičnih stambenih pozajmica, a koliko je aktiviranih hipoteka?
- Banke su raskinule 271 ugovor o kreditiranju sa klijentima koji nisu u mogućnosti da otplate uzete stambene kredite. Od toga su donijeta 134 pravosnažna rješenja o hipotekarnoj prodaji, a 13 nekretnina je i prodato. Samo je u dva slučaja postojala mogućnost da se namiri cjelokupan iznos duga prema banci i Korporaciji, jer je vrijednost nekretnina pala. Iskustvo nam govori da se prodaja nepokretnosti realizuje u roku oko tri godine, bilo da je u pitanju sudska bilo vansudska prodaja. Banke ne aktiviraju hipoteke odmah po utvrđenom kašnjenju od 60 ili 90 dana, već sa klijentima pokušavaju da pronađu rješenje da se otplata nastavi. To traje. Kada se utvrdi da rješenja nema, banke aktiviraju postupak prodaje.
* Najveći broj stambenih kredita je osiguran kod NKOSK. Koga vi osiguravate, banke ili klijente?
- Osiguravaju se plasmani banaka. U Srbiji su dugoročni plasmani kakvi su stambeni krediti veoma rizični i banke do prije nekoliko godina skoro i da nisu nudile stambene kredite ili su ih nudile po vrlo nepovoljnim kamatama. Smisao osiguranja kod NKOSK je da se stimulišu banke da daju stambene kredite i po povoljnijim kamatama. Povoljnije kamate su korist za građane.
* Kakve su vaše obaveze kada građanin prestane da otplaćuje stambeni kredit?
- Kada se utvrdi da klijent ne može da servisira dalje obaveze za stambeni zajam i banka ga proglasi dospjelim u cjelosti, mi banci izmirujemo zaostale mjesečne obaveze i nastavljamo da otplaćujemo preostale rate dok se nekretnina ne proda. Iz prodajne cijene prvo se namiruje davanje Korporacije na ime zaostalih rata, a zatim kredit banke. Iz Osiguranja se namiruje 75 odsto neto gubitka banke za slučaj da je postignuta cijena na aukciji niža od dugovanog iznosa kredita. Naglašavam da korisnik kredita nije prodajom nepokretnosti amnestiran od obaveze izmirenja ostatka duga i da se on namiruje u parničnom sudskom postupku.

Uredna otplata
 * Da li očekujete da se u ovoj godini poveća broj problematičnih stambenih kredita?

- Građani veoma uredno otplaćuju svoje zajmove. Ne mislim da će drastično da se poveća broj kredita koji ne mogu da se vraćaju. Prije dvije godine broj dospjelih kredita je bio 119, lani 152, a u ovoj godini ne bi trebalo da bude veći od 150. S obzirom na 65.500 osiguranih kredita, to je neznatno. Novosti

Rekla je to u intervjuu “Glasu Srpske” šef kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu.
- Ako se i dalje ne bude servisirao dug prema Svjetskoj banci, to će rezultovati suspenzijom isplata u okviru razvojnih projekata koji se trenutno finansiraju iz kredita, grantova i zajmova Svjetske banke – istakla je Abreu.
* Kako komentarišete činjenicu da BiH od 1. januara ne servisira svoj spoljni dug i da li zbog toga prijeti blokada kredita Svjetske banke?
ABREU: Konstantno pratimo situaciju i nadamo se da će vlasti BiH uskoro postići neophodni dogovor da bi zemlja mogla nastaviti servisirati svoje međunarodne obaveze. Posljedice prolongiranog zastoja u servisiranju spoljnog duga su nemjerljive i potrebno je hitno djelovanje. Postoji potencijalni rizik od blokade kredita Svjetske banke. Da bi se izbjegle sankcije od strane Svjetske banke, uključujući i suspenziju prezentovanja novih projekata na odobrenje, BiH mora do 14. februara 2012. obezbijediti punu otplatu dospjelih iznosa. Ako se i dalje ne bude servisirao dug prema Svjetskoj banci to će rezultovati suspenzijom isplata u okviru razvojnih projekata koji se trenutno finansiraju iz kredita, grantova i zajmova Svjetske banke.
* Koliko se trenutno realizuje projekata koje kreditira Svjetska banaka i kolika je njihova vrijednost?
ABREU: Svjetska banka trenutno pruža podršku za 12 projekata u BiH. Ukupna vrijednost tih projekata, koji su u različitim stadijumima implementacije, je 302,3 miliona američkih dolara. U prethodne dvije godine došlo je do ubrzanja implementacije projekata, uz dobru stopu povlačenja sredstava, koja spada među najbolje u regiji Evrope i Centralne Azije. Ti projekti imaju pozitivan uticaj u smislu poboljšanja života ljudi u nekoliko bitnih oblasti kao što su primarna zdravstvena zaštita, energetika, putna infrastruktura, poljoprivreda, zaštita okoline i razvoj malih i srednjih preduzeća.
* Smatrate li da je neodgovorno što Ministarstvo finansija i trezora BiH blokira otplatu spoljnog duga, iako novac za te svrhe stoji na računima?
ABREU: Ministarstvo finansija i trezora BiH nas je obavijestilo da su obezbijeđena sredstva za punu otplatu, ali i da postoje neophodne parlamentarne procedure koje se moraju sprovesti prije uplate. Nadamo se da će se te procedure što prije okončati.
* Kako ocjenjujete odluku vlasti Republike Srpske da zbog blokade na nivou BiH svoje obaveze isplati direktno putem Trezora RS?
ABREU: Možemo potvrditi da je Svjetska banka primila uplatu od RS. Svjetska banka trenutno drži sredstva koja je dobila od RS, ali ih ne zavodi formalno kao otplatu i neće ih zavesti dok ne dobije instrukcije od vlasti BiH.
* Da li su u ovoj godini planirani novi krediti i koji projekti bi trebalo da budu realizovani?
ABREU: U partnerstvu sa vlastima u BiH trenutno pripremamo nove investicione projekte u oblasti navodnjavanja u vrijednosti od 40 miliona dolara, zemljišne administracije u vrijednosti 30 miliona dolara i dodatno finansiranje od 100 miliona dolara za olakšanje pristupa finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća. Pored toga, Svjetska banka će biti spremna da pruži podršku za druge reformske prioritete vlada u BiH, a naročito za mjere politike, koje mogu biti potrebne kao odgovor na usporen ekonomski rast u cijeloj regiji.
Ekonomska kriza
* Gotovo je jedinstveno mišljenje da će ova godina u ekonomskom smislu biti mnogo teža nego prošla. Kakve su procjene Svjetske banke?
ABREU: Naše su projekcije da će ekonomski rast u 2012. biti manji nego u 2011. godini. Za BiH smo predvidjeli ekonomski rast od dva odsto u 2011. i jedan procenat u 2012. godini. Međutim, taj scenario zavisi od urednog rješavanja krize evra. Efekti daljeg globalnog usporavanja i produženih neizvjesnosti u evrozoni mogu uticati na ekonomiju BiH putem smanjenja izvoza u zemlje evrozone, prolongiranja i stagnacije direktnih stranih investicija, otežanog dobijanja kredita od banaka i smanjenja doznaka od dijaspore. Da bi budućnost bila bolja, moraće se ostvariti istinski napredak na političkom frontu. Entitetske i vlasti BiH će morati doći do trajnog kompromisa o raspodjeli prihoda i nadležnosti, a sve vođe, uključujući i lidere socijalnih partnera, treba da smognu hrabrosti da otvoreno iznesu svojim članovima potrebu sprovođenja značajnih reformi i svođenja kolektivnih zahtjeva u okvire koji se uklapaju u fiskalnu realnost. Glas Srpske

* Kako je moguće da se održi proizvodnja, a da se ne proizvode dnevni gubici zbog kojih Amerikanci i napuštaju Smederevo?
- Jasno je da država ne može tu firmu da vodi bolje nego privatni vlasnik, bar ne trenutno. Ali, u ovom slučaju, motiv države nije ekonomske, već socijalne prirode. Jednostavno, mora se omogućiti da zaposleni u ovoj kompaniji nastave da žive od svog rada. Pritom, vjerujem da bilo kakvo angažovanje države u smederevskoj želejzari mora biti privremeno, odnosno da se vrlo brzo nađe drugi strateški partner.

* Slovački pogon ”Ju-Es stila” nastavlja da radi u punom kapacitetu zahvaljujući porudžbinama njihove auto-industrije. Zar ”Fijat” ne može, svojim narudžbinama, da pomogne?
- Da bi se u smederevskoj željezari proizvodio lim potreban za proizvodnju automobila, neophodna je investicija od 80 miliona evra. Teško da je to danas isplativo. Nažalost, tu vrstu limova, potrebnu auto-industriji, željezara u Smederevu nikada nije proizvodila.

* Predstavili ste nedavno Prijedlog zakona o ograničenju rokova plaćanja. Mnogi privrednici veruju da ćemo imati još jedan zakon koji se neće primjenjivati…
- U pripremi tog zakona bili smo vođeni idejom da on u potpunosti bude primjenljiv u praksi. Namjera nam je da se spriječi generisanje novih dugova, ubrzaju tokovi novca i poveća likvidnost. Računamo da bi, tokom naredne nedjelje, o Prijedlogu zakona trebalo da raspravlja Vlada, a zatim i da se nađe u skupštinskoj proceduri. Rok za primjenu zakona je dva mjeseca, što praktično znači da bi Zakon o ograničenju rokova plaćanja mogao biti u primjeni tokom proljeća.

* Već je usvojena Uredba koja je trebalo, bar djelimično, da utiče na skraćenje rokova plaćanja. Kakve je ona rezultate dala?
- Ona je imala polovične rezultate. Opet se pokazalo da, čim se nešto reguliše uredbom, nema ni pun efekat. Pored toga, tim aktom nisu bila obuhvaćena javna preduzeća koja su krupni igrači u privrednom životu. Zakonom će biti obuhvaćeni svi, od državnih institucija, preko javnih preduzeća, pa do privatnih privrednih subjekata.

* Prema važećim zakonima, država ne može da bude prekršajno gonjena. Znači li to da će državne institucije biti amnestirane od kazni?
- Prema Zakonu o prekršajima, država ne može da bude prekršajno gonjena. Ali, zato smo uveli novčanu kaznu za odgovorna lica od 50.000 do 150.000 dinara, koja će važiti za sve, bez izuzetaka. Nju će morati da plate i svi ministri, predsjednici opština, gradonačelnici, odnosno i svi odgovorni u institucijama države.

* I postojeći zakoni predviđaju da onaj koji duguje, dug mora i da plati. Ali, ništa od toga…
- Ovaj zakon bi upravo trebalo da spriječi takve scenarije. Ubuduće će sud morati da donese izvršno rješenje u roku od pet dana na osnovu validne dokumentacije i dokaza. Provjerava se koliko je vremena prošlo od zakonskog roka za plaćanje obaveza, a koji je maksimalno 60 dana i odmah se ide na izvršenje i skidanje novca sa računa dužnika. On ima pravo na prigovor, ali ta žalba ne odlaže izvršenje.

* U predstavljanju Prijedloga zakona o ograničenju rokova plaćanja čulo se da su primjenjena rješenja koja važe u EU. Zašto onda i rokovi nisu ograničeni na maksimalnih 30 dana, što primjenjuje EU, a ne na 60 dana?
- Zbog specifičnosti situacije u kojoj se nalazi srpska privreda, taj rok kod nas je 60 dana. Isto rješenje koje primjenjujemo mi, primjenjuju i Hrvati i Slovenci. Važno je da zakon što prije uđe u primjenu, jer imamo, kada je u pitanju poštovanje rokova plaćanja, veliki problem. Da podsjetim, prosječan rok naplate potraživanja je 129 dana. U građevinskom sektoru prosječan rok naplate je 227 dana, u prehrambenoj industriji 164, a u tekstilnoj industriji 163 dana.

* Ranije je bilo dosta govora o kreiranju registra nesavjesnih direktora i vlasnika firmi. Sa tim se zastalo?
- Jasno je da i Srbija mora da ima jedan takav registar, kako bi se privrednicima skrenula pažnja na one koji nesavjesno posluju. Trenutno analiziramo rješenja koja je primjenila Velika Britanija. U pitanju je osjetljiva oblast, podložna mogućim zloupotrebama, pa valja biti oprezan.

* Prema analizama Svjetske banke, neophodno je da se u Srbiji zapošljava oko 75.000 ljudi godišnje kako bismo dostigli evropski prosjek. Da li je to plan ove Vlade?
- Stopa nezaposlenosti u Srbiji je izuzetno visoka. U uslovima krize i očitih novih ekonomskih problema koji nam se prelivaju iz svijeta, najvažniji cilj nam je da zadržimo postojeća radna mjesta. Pored toga, kao efekat paketa pomoći privredi od gotovo sedam milijardi dinara, očekujemo održavanje i unapređenje postojećih kapaciteta privrede. Povećali smo sredstva za podsticanje domaćih i stranih investicija u proizvodne djelatnosti za više od milijardu dinara, što bi trebalo da otvori mogućnost i novih zapošljavanja. Prošle godine su mjere koje je Ministarstvo ekonomije sprovelo, dovele do očuvanja oko 40.000 radnih mjesta. Sličan efekat očekujemo i u ovoj godini.

* Srbija mnogo više daje za socijalno zbrinjavanje nezaposlenih nego za njihovo osposobljavanje za tržište radne snage…
- Budžet Nacionalne službe za zapošljavanje je smanjen u ovoj godini, jer jednostavno nema više sredstava. Ali, i dalje se sprovode programi koji bi mogli da pomognu nezaposlenima da postanu konkurentniji na tržištu radne snage.

”Fijat” neće napustiti Srbiju
* Oko ”Fijata” gotovo na nedjeljnom nivou imamo oprečne informacije. Ostaju u Kragujevcu, odlaze…
- Kada je u pitanju investicija ”Fijata” u Srbiji, sve ide prema dogovorenoj dinamici. Već u martu će svjetska javnost, na sajmu u Ženevi, vidjeti prvi model automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu.

Besplatne akcije
* Već neko vrijeme se licitira sa datumom podjele besplatnih akcija ”Telekoma Srbije”. Sada se pominje april?
- Završetak transakcije ”Telekom Srbija” sa grčkim OTE-om apsolutno otvara prostor za pripremu raspodjele besplatnih akcija, pa se taj proces može očekivati vrlo brzo. Novosti

Kako za “Novosti” objašnjava Zvonko Obradović, direktor Agencije za privredne registre, registar će omogućiti da se otklone poremećaji u privredi tako što će se privremeno ograničiti pravo ovih osoba da osnivaju nove firme.
- Makedonsko iskustvo nam pokazuje da je u prva dva mjeseca od osnivanja ovakvog registra, čak 32.000 osoba dobilo privremeno ograničenje da osniva ili rukovodi drugom firmom, najviše zbog toga što su postojeća preduzeća pod njihovim rukovodstvom namjerno otjerana u blokade računa – ističe Obradović.

* Dok se iščekuje taj zakon, od 1. februara treba da se prilagodi novom Zakonu o privrednim društvima.
- Sa novim zakonom društva sa ograničenom odgovornošću svoja akta treba da usaglase do 30. aprila, a akcionarska društva do 15. jula. Neke stvari će sama Agencija da uradi, bez naplaćivanja naknade, poput usaglašavanja kapitala sa dinarskom vrijednošću i usklađivanja poslovnog naziva. Na nivou privrede, riječ je o više od 500 miliona dinara uštede.

* Za osnivanje preduzeća biće dovoljno svega sto dinara.
- Više od 90 odsto svih preduzeća u Srbiji čine društva sa ograničenom odgovornošću. Do sada je za njih bio propisan osnivački kapital od 500 evra, a od sljedećeg mjeseca će im uslovi za otpočinjanje poslovanja biti dodatno pojednostavljeni.

* Često se kaže da to pojednostavljenje povećava broj fantomskih firmi.
- Firma ne postaje fantomska svojim osnivanjem, već svojim poslovanjem. Onog momenta kada preduzeće koje legalno posluje počne da izdaje lažne fakture, ono postaje fantomska firma, i to nema veze sa osnivačkim kapitalom.

* Da li je brzina registracije osnivanja i gašenja preduzeća jedna od prepreka za naplatu poreza, kao što kažu u Poreskoj upravi?
- Za proceduru osnivanja firme u Srbiji potrebno je 13 dana, prema podacima Svjetske banke. Od toga Poreska uprava i jedinice lokalne poreske administracije učestvuju čak osam dana u tom procesu. Takođe, poznato je da preduzeće ne može tek tako da se ugasi. Gašenju prethodi stečaj ili pokretanje likvidacionog postupka, gdje postoji rok od 60 dana za prijavu potraživanja, što se objavljuje na našem sajtu.

Važna ukupna imovina
* Privrednici kažu da će, zbog niskog osnivačkog kapitala, još teže moći da naplate svoje dugove, jer vlasnici ne odgovaraju ličnom imovinom.
- Kada ulazite u poslovni odnos ne gledate visinu osnivačkog kapitala, već ukupnu imovinu poslovnog partnera, njegov bonitet i poslovanje. Takođe, postoje brojni načini obezbjeđenja potraživanja: bankarske i druge garancije, stavljanje pod zalogu mašina, opreme, zemljišta, vozila… Samo u ovom trenutku, u Registru zaloge je upisano 40 milijardi evra obezbjeđenih potraživanja. Među založnim povjeriocima najviše je banaka, 74 odsto, Republika Srbija je sa zalogama uspostavljenim u poreskom postupku zastupljena sa osam odsto, a preduzeća sa 16 odsto.  Novosti

Ipak, kako za „Novosti“ najavljuje Miodrag Đidić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, javnost bi, uskoro, mogla da vidi i mnogo dužu listu onih nesavjesnih kada je riječ o njihovim obavezama prema državi.
- Poreska uprava može, ali ne mora, da objavi na svom sajtu spisak dužnika kvartalno. To znači da ćemo svakako objaviti po isteku kvartala, ako ne i prije, novi spisak sa većim brojem dužnika od sadašnjih sto – kaže Đidić.
* Od objave spiskova dužnika ne prestaje da se priča o njima, ali kakav je konkretan efekat ove mjere? Da li je iko od njih požurio da plati porez?
- Imajući u vidu da su prošla samo tri radna dana od kada je spisak objavljen, ne može se u tako kratkom roku sagledati efekat. Ali efekta će sigurno biti, dijelom što će mnogi uplatiti, a dijelom što će se raščistiti dug ukoliko ima nekih grešaka, kao što je bio slučaj sa Gradom Beogradom.
* Grad Beograd je dokazao da Poreska uprava nije bila u pravu. Kako da budemo sigurni u tačnost ostalih podataka?
- Onaj ko smatra da dug nije tačan, mora da se obrati Poreskoj upravi sa dokazima za tu tvrdnju. Direktor Poreske uprave je izjavio da za Grad Beograd i dva javna preduzeća, poslovne prostore Vračar i Stari grad, postoji presuda suda iz 2007. godine, po kojima nije storniran dug. Niko se od objavljenih dužnika više nije obratio pismeno Poreskoj upravi sa dokazima da osporava dug. To što izjavljuju po medijima je jedna stvar, a druga je stvarno stanje. Svako ko radi može i da pogriješi. Ali, zasada nema zvaničnih zahtjeva za dokazivanje netačnosti duga.
* Ako poreznici godinama nisu uspijevali da naplate toliko obaveza, kako će to sada uspjeti?
- Kod preduzeća u stečaju i restrukturiranju neće se preduzimati mjere naplate, jer Poreskoj upravi to ne dozvoljavaju Zakon o stečaju i Zakon o privatizaciji. Kod mnogih preduzeća su započeti postupci prinudne naplate iz nepokretne ili pokretne imovine, kod nekih blokadom računa. Koriste se sve zakonom dozvoljene mjere.
Socijalni mir
 * Čuva li država socijalni mir tolerišući određenim firmama neizmirivanje obaveza?
- Logično je da država čuva socijalni mir. Blokadom, na primjer, GSP-a, stao bi prevoz u cijelom Beogradu. Blokada preduzeća sa 10.000 zaposlenih, znači, nema plate, ni hljeba za 10.000 porodica. Zar bi Srbija bila jedina država koja ne čuva socijalni mir? Novosti

On upozorava da će najveći izazov u 2012. godini biti kako sačuvati radna mjesta i smanjiti stopu nezaposlenosti koja je dostigla 22 odsto.

- To je daleko više nego u zemljama u okruženju gdje je od 10 do 15 odsto. Taj negativan trend moramo da zaustavimo kroz mjere podsticaja novih investicija kakve smo imali i do sada, jer da ih nije bilo, u prethodne dvije-tri godine taj broj bi bio daleko veći – kaže Ćirić.

Kako planirate da pomognete privredi?

- I dalje mislim da treba smanjiti obavezne rezerve i o tome se razgovara. Treba vidjeti da li mogu da se reprogramiraju krediti, ne uz direktnu, već indirektnu garanciju države. Treba riješiti i problem kada banka priznaje kolaterale, odnosno imovinu ili akcije firme kao garanciju za kredit, a onda se dešava da ih NBS ne prihvata. To su moji prijedlozi koje sam predočio radnoj grupi.

Rekorderi smo u rokovima plaćanja od preko 120 dana, što je jedan od glavnih generatora nelikvidnosti. Kada ćete stati tome na put?

- Nacrt zakona o redovnosti plaćanja i izmirivanju obaveza koji će važiti i za državna i za privatna preduzeća je već gotov. Očekujem da ćemo ga predstaviti već u prvim danima januara. Nacrt zakona predviđa ograničenje rokova plaćanja na 60 dana, kao i novčane kazne. Čekamo odgovor Ministarstva pravde da vidimo koliko će to moći da bude. To neće biti mala kazna već vrlo značajan iznos, moguće i određen procenat od prihoda. Suštinski najvažniji je ograničeni rok plaćanja od dva mjeseca, jer ćemo tako ubrzati tokove novca i plaćanje.

Kakvi su rezultati nedavno donijete uredbe kojom su ograničeni rokovi plaćanja državnih preduzeća?

- Još nemamo povratne informacije jer je uredba na snazi tek mjesec dana.

Privreda i dalje grca u dugovima, i traži pomoć, a vi ukidate subvencije. Zašto?

- Pomoć državnim i društvenim preduzećima će i dalje biti aktuelna kroz sredstva kreditne podrške koja smo imali i 2011. godine. Nastavićemo podršku proizvodnje određenih sektora industrije. Tu prije svega mislim na subvencionisanje proizvodnje vagona, traktora, kamiona, građevinskih mašina. Ova preduzeća zapošljavaju veliki broj radnika, i isto tako vuku sa sobom dobavljače iz privatnog sektora. Što se podsticaja tiče, izdvojen je veći novac za ove namjene, jer ova sredstva imaju povrat za 11 do 17 mjeseci. Skoro sve kompanije koje su koristile podsticaje su izvozno orijentisane. To je jedan od ključnih razloga zašto smo mi u posljednje dvije-tri godine stopu pokrivenosti uvoza izvozom povećali sa 40 na 60 odsto. Isto tako na jedno otvoreno mjesto dobija se dva, tri pet novih koje otvaraju firme dobavljači. Kroz ovaj program efekat je mnogo širi.

Šta je sa prijedlogom da se firmama odloži prinudna naplata dugova po tužbama za neisplaćene zarade na godinu dana?

- Na inicijativu sindikata postoji pozitivno mišljenje Ministarstva pravde, ali se traži da se prema tome odredi Vrhovni apelacioni sud.

Nije li to pritisak na sudstvo?

- Moja namjera nije bila da utičem na sud već samo da pokušamo da nađemo neko rješenje. Imamo primjer Industrije motora Rakovica koja je našla kupca u Etiopiji, gdje treba da izvezu oko 6.000 traktora. Sav novac koji dođe kroz realizaciju ovog ugovora, međutim, biva prinudno naplaćen kroz tužbe radnika. I oni ne mogu da se pomjere sa mrtve tačke. Oni su spremni da dio para iskoriste za plaćanje dugova, ali im treba novac da plate radnike, repromaterijal da bi opstali. Preporučili smo im da se obrate Ministarstvu pravde, jer je to pravno, a ne ekonomsko pitanje.

Postoji li zakonska osnova za to?

- U Zakonu o obezbjeđenju i izvršenju postoji mogućnost zastoja u postupku ako sudija procjeni da je to opravdano.

Da li bi to važilo za sve?

- Ne. Ovdje je riječ samo o firmama u restrukturiranju i društvenim i državnim.

Porezi na plate moraju da se smanje

Vaš prijedlog da se smanji porez na plate nije dobio podršku vaših kolega iz Vlade. Zašto?
- Postoji opreznost, jer bi priliv u budžet bio smanjen. Tu je, međutim, računica jednostavna. Sa smanjenjem poreza rastao bi broj zaposlenih, pa bismo poslije određenog vremena došli na nulu, a zatim i do pozitivnih efekata. Mislim da to mora da se uradi u 2012. godini, u mandatu ove ili sljedeće vlade, svejedno je.

Nema para za subvencije

Budžet Ministarstva ekonomije u 2012. godini je manji za 13 milijardi dinara. Ko neće dobiti pare?
- Najveća žrtva budžeta biće subvencionisani krediti, za koje neće biti novca. Plaćaćemo samo kamate koje smo subvencionisali kroz potrošačke, investicione i kredite za likvidnost prethodnih godina. To je oko 4,5 milijardi dinara. I u NIP-u će se servisirati obaveze samo za započete projekte. Više novca biće za privlačenje stranih investitora kroz podsticaje, oko pet milijardi dinara što je znatno više u odnosu na 3,7 milijardi koliko je bilo u 2011. godini. Zahvaljujući tome uspjeli smo u Srbiju da dovedemo „Beneton“, „Boš“, „Falke“, „Juru“, „Svarovski“. Blic

Banke koje posluju u Srbiji zabilježile su najveći rast plasmana u okruženju, i vjerujem da je to najbolja potvrda naše usmjerenosti na potrebe klijenata. Kako bi bankarski sektor održao nivo kreditiranja i pritom očuvao sopstvenu stabilnost, neophodno je sniziti visok nivo problematičnih plasmana, što je zajednička obaveza banaka, preduzeća i države.
Ovo za “Novosti” kaže Draginja Đurić, predsjednik IO Banke Inteze, i ističe da nedavna promjena klasifikacije kredita i smanjenje izdvajanja za rizične zajmove, predstavljaju korak unaprijed, ali dugoročno rješenje zahtjeva dalje napore države, prije svega kroz ubrzanje izvršnog postupka, skraćenje rokova plaćanja i izmjene poreske politike.
* Kako će se banke ponašati u ovoj situaciji?
- Mislim da će banke takođe morati brzo i efikasno da reaguju na promjene u poslovnom ambijentu i odgovore na potrebe klijenata kroz reprograme kredita, inovativne proizvode i povoljne kreditne linije matičnih banaka i međunarodnih finansijskih institucija.
* Da li je prelazak na zaduživanje u dinarima dobar potez s obzirom na nestabilnost stranih valuta?
- Važno je da se i privreda i građani zadužuju u valuti u kojoj ostvaruju prihode kojima će otplaćivati kredite, a to je u najvećem broju slučajeva dinar. Zaduživanje u dinarima smanjuje devizni rizik, što je u interesu kako klijenata, tako i banaka i cjelokupnog ekonomskog sistema. Upravo zato je i jedan od osnovnih ciljeva Narodne banke Srbije povećanje dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, čijem ostvarivanju aktivno doprinosi i naša banka kroz široku ponudu kredita u dinarima.
* Kako će se kretati kamate na kredite u novoj godini i od čega će najviše da zavise?
- Smirivanje inflacije, koje NBS očekuje već u prvom kvartalu 2012. godine, i dalja stabilizacija makroekonomskog okruženja omogućili bi nastavak snižavanja referentne kamatne stope, što bi dovelo i do nižih kamata na dinarske kredite. Istovremeno, vidimo da euribor već neko vrijeme pokazuje tendenciju blagog opadanja, što bi trebalo da stabilizuje kamate na zajmove vezane za baznu stopu evropske centralne banke.
* Šta još utiče na visinu kamata?
- Kamatne stope determinišu i brojni drugi parametri, uključujući i obaveznu rezervu na devizne izvore, koja je u Srbiji i dalje visoka u odnosu na region, zatim nivo nenaplativih plasmana, kao i visina premije rizika u međunarodnom okruženju, tako da ne bi trebalo očekivati neke značajnije promjene u cijeni kredita.
* Kakva su očekivanja u narednom periodu kada je u pitanju devizni kurs?
- Očuvanje makroekonomske stabilnosti i držanje inflacije u ciljanom rasponu svakako da bi stvorilo uslove da se stabilan devizni kurs ostvaren 2011. godine održi i u narednom periodu. Ipak, kretanje dinara ne određuje isključivo naše tržište, i zato ne smijemo zanemariti zbivanja u zoni evra, koja bi mogla da utiču na rast premije rizika naše zemlje, pa tako i na slabljenje domaće valute.
Pouzdan partner
* I ove godine dobili ste veliki broj nagrada, kako uspjevate da ostanete banka broj jedan?

- Zahvaljujući snazi i stabilnosti uspjeli smo da i u prethodnih nekoliko godina poslovanja u uslovima krize ostvarimo ambiciozne planove rasta, što je najbolja potvrda da svoj uspjeh gradimo na zdravim osnovama. Snažan kapital i visoka likvidnost omogućili su nam da i u 2011. godini budemo pouzdan partner privredi i građanima, zabilježimo rast u svim segmentima poslovanja i dodatno učvrstimo svoju čelnu tržišnu poziciju. I u narednom periodu planiramo da nastavimo sa aktivnim kreditiranjem u skladu sa obimom kreditno sposobne tražnje, a u tome će nam dodatno pomoći i svježih 130 miliona evra kojima smo nedavno ojačali svoj kapital zahvaljujući podršci matične grupacije Inteza Sanpaolo. Novosti

U kojoj mjeri ste zadovoljni posjetom turističkih centara u RS?
ZLATKOVIĆ: RS bilježi sve veći broj posjeta turista. Ovo je naročito karakteristično za banjska mjesta, koja konstantno bilježe trend rasta. Posmatranjem pokazatelja za prvih 11 mjeseci 2011. godine, koji se odnose na smještaje turista u banjskim centrima, jasno je vidljivo da je ostvareno 16,3 odsto više noćenja u odnosu na 2010. godinu. Primjetan je trend rasta dolazaka stranih gostiju od 27,8 odsto, dok je trend rasta dolazaka domaćih turista 6,6 odsto, što je karakteristično i za prethodne periode.
Ovo nam govori da su strani turisti bitno zainteresovani za posjete našim banjama. Što se tiče zimskog turizma, nedostatak snježnog pokrivača na našim planinama uveliko je uticao na slabu posjetu turista zimskim centrima. S obzirom na to da će klimatske promjene i u budućnosti imati značajan uticaj na prirodu, jasno je da je potrebno preduzeti mjere kojima će se turizam moći predstaviti održivim. Način za to svakako je preinačenje zimskog u planinski turizam, koji će biti održiv tokom cijele godine, a ne samo u jednoj sezoni, a što će se postići dodatnim obogaćivanjem postojećih kapaciteta.
Turistički potencijali koji najviše privlače pažnju posjetilaca svakako su Jahorina, “Banja Vrućica”, te gradski centri Banjaluka i Trebinje. Takođe, primjetan je porast dolazaka turista i u etno selo “Stanišići”, eko-centar “Ljekarice” , ali mnogi drugi.
Često se govori o tome da je za RS zainteresovan sve veći broj avanturista te posjetilaca koje zanima naše bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, da li se u vezi s tim u Ministarstvu razmišlja u smjeru novih ulaganja u ove oblasti?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo trgovine i turizma svake godine raspisuje javni konkurs za finansiranje projekata iz oblasti turizma, te se na ovaj način finansiraju i projekti iz ovih oblasti. Pored davanja finansijske podrške, Ministarstvo je izradilo i niz podzakonskih akata iz ovih oblasti kako bi se kroz regulativu stvorila osnova za njihov dalji razvoj.
Koje su to najznačajnije turističke investicije u protekloj godini, kakva su vaša očekivanja od zimske turističke sezone?
ZLATKOVIĆ: U odnosu na prošlu godinu, kada su sredstva ulagana u modernizaciju vertikalnog transporta na Jahorini, Vlada RS odlučila je da ove godine sredstva uloži u vještačko osnježavanje staza na Jahorini, jer se osnježavanjem staza stvaraju bolji uslovi za produžetak turističke sezone na Jahorini.
Pored toga, značajna finansijska sredstva izdvojena su za projekat “Andrićgrad” u Višegradu. Posmatranjem iskustava u Srbiji, gdje je zabilježena velika posjeta Mokroj gori, došlo se do zaključka da ovaj projekat ima svoju opravdanost. Kroz ova ulaganja biće obogaćena ne samo turistička ponuda Višegrada, već i RS. Isto tako, postoji mogućnost da se kroz ovaj projekat formira zajednički turistički proizvod sa Srbijom, na način da posjetioci Andrićgrada mogu da posjećuju Mokru goru i obrnuto. Način da to bude ostvarivo je povezivanje Andrićgrada i Mokre gore starom prugom, što je u planu u narednom periodu.
Ove godine počela je primjena Zakona o cijenama u RS, da li ste zadovoljni rezultatima njegove primjene, da li je stroža kaznena politika izvršila dovoljan pritisak na trgovce?
ZLATKOVIĆ: Zakon o regulisanju cijena RS predviđa mogućnost propisivanja mjera neposredne kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu, u slučajevima ako i pored preduzetih mjera ekonomske politike nastupe ili mogu da nastupe veći poremećaji na tržištu. To je neophodno radi sprečavanja monopolskog formiranja cijena, utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda koji se koriste za intervenciju na tržištu i zaštite životnog standarda. U skladu s tim, Ministarstvo može propisati niz mjera neposredne kontrole cijena kao što su: određivanje fiksne, najviše i najniže cijene, način formiranja cijena, davanje saglasnosti na cijene određenih proizvoda i usluga, određivanje marže i vraćanje cijena na prethodni nivo. I dalje je na snazi Uredba o ograničavanju marži u prometu robe, kojom su ograničene marže na osnovne životne namirnice.
U 2011. godini ušlo se u snažnije aktivnosti brendiranja i zaštite proizvoda iz RS, recite da li će se i na koji način na ovim projektima raditi i u narednoj godini?
ZLATKOVIĆ: Ministarstvo trgovine i turizma RS prepoznalo je potrebu stvaranja domaćih brendova, kako proizvodnih, tako i trgovačkih preduzeća. Budući da trenutno nema formiranih brendova, u tom cilju organizovali smo nekoliko konferencija o marketingu i brendiranju proizvoda i usluga u RS na kojima su se privrednici mogli upoznati i edukovati o značaju brendiranja proizvoda. Mi ćemo i u narednom periodu nastaviti s organizovanjem sličnih konferencija, seminara i predavanja, a koje će kao krajnji cilj imati stvaranje brendova i njihovu zaštitu. Ministarstvo trgovine i turizma RS je kroz donošenje Strategije razvoja trgovine RS za period do 2015. godine i Akcionog plana za implementaciju Strategije razvoja trgovine RS za period do 2015. godine predvidjelo niz mjera i aktivnosti u cilju razvijanja trgovinskog sektora i domaće proizvodnje RS.
Pored toga, kao jedna od aktivnosti Strategije za razvoj trgovine i Akcionog plana, predviđena je i izrada strategije brendiranja, kao i obezbjeđivanje namjenskih sredstava za stvaranje i održavanje Brenda. Nezavisne novine

Rekao je ovo u intervjuu “Glasu Srpske” premijer RS Aleksandar Džombić i naglasio da je 2011. godina bila u znaku važnih reformi, te političkih i ekonomskih pritisaka.
* Kako biste ocijenili proteklu 2011. godinu?
DžOMBIĆ: Iza nas je veoma teška i izazovna godina, čak i teža nego što sam je procjenjivao kada sam, sa saradnicima predlagao i kreirao Ekonomsku politiku. Godina je bila izazovna i zbog ekonomskih prilika, odnosno talasa ekonomske krize, tako da je sve to uticalo na ostvarivanje ciljeva iz Ekonomske politike. Bili smo izloženi i političkim pritiscima, dijelom od strane međunarodne zajednice, ali i odnosima između Sarajeva i Banjaluke, kao i pokušajima da se kroz budžet zajedničkih institucija smanje sredstva entitetima. U potpunosti nisam zadovoljan, ali su generalno ciljevi iz Ekonomske politike ispunjeni.
* Usvajanjem zakona o PIO i pravima boraca, RS je zatvorila važno poglavlje u socijalnoj reformi?
DžOMBIĆ: Planirali smo da ovi zakoni budu usaglašeni u prvom kvartalu godine, a usaglašavali smo ih cijelu godinu. Sada mi nije žao što je toliko trajalo, jer sam insistirao da napravimo kompromisno rješenje sa socijalnim partnerima i da sa takvim rješenjima idemo u proceduru, što smo i postigli.
* Vlada je preuzela garanciju za isplatu penzija, znači li to da penzioneri ne treba sa strahuju za redovnost isplate?
DžOMBIĆ: Moramo biti realni kod obećanja. U ovom trenutku mogu obećati da će biti isplaćene sve penzije na nivou na kojem su dostignute, ali moramo vidjeti primjenu novog zakonskog rješenja. Ako se stvore uslovi da dođe do povećanja, bićemo veoma otvoreni za saradnju sa penzionerima, da vidimo na koji način možemo da uradimo povećanje.
* Koji su to najvažniji projekti koji čekaju RS?
DžOMBIĆ: Tokom 2011. godine radili smo na obezbjeđivanju sredstava za infrastrukturne projekte, neke investicije smo počeli, a neke ćemo na proljeće. Jedan od njih je i projekat izgradnje autoputa Banjaluka – Doboj. Našli smo mogućnost i konstrukciju finansiranja i donijeli smo najbolju odluku u interesu RS da putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB) krenemo u realizaciju projekta. EBRD je preliminarno odobrila 150 miliona evra i ulazi u procedure odobravanja koje bi trebalo da budu završene do marta, a mi paralelno idemo u raspisivanje međunarodnog tendera, da ne bismo gubili vrijeme, tako da sa početkom građevinske sezone sklopimo ugovor i počnemo izgradnju ove dionice Prnjavor – Doboj. Završićemo brzu saobraćajnicu prema Gradišci, a do maja i petlju koja spaja dva autoputa i krenuti u realizaciju izgradnje mosta na Savi. Osim toga, tu su projekti koji se odnose na sistem odbrane od poplava, kao i projekti iz energetskog sektora. Kreće punim kapacitetom i izgradnja TE “Ugljevik”, a nastavlja se investicija HE “Dabar” i TE “Stanari”.
* Za 2012. godinu najavljena je revizija rada agencija u RS. Da li se redukcijom agencija mogu ostvariti uštede u budžetu?
DžOMBIĆ: Želimo da povećamo stepen efikasnosti javne uprave i da smanjimo rashode s ciljem dodatnih ušteda. Zaključili smo da sva ministarstva analiziraju rad agencija koja su u njihovoj nadležnosti i da vidimo kako možemo napraviti racionalizaciju troškova, podići stepen efikasnosti. Očekujem da će u prvom kvartalu ministarstva uraditi analize i da ćemo rezultate imati već na kraju tog perioda, da bismo u drugom i trećem kvartalu, kroz izmjene i dopune zakonskih rješenja, mogli da eventualno počnemo sa ukidanjem određenih agencija. U svakom slučaju, radićemo racionalizacije u čitavoj javnoj upravi i pokušati da napravimo efikasniju i racionalniju javnu upravu.
* Kako komentarišete odluku Skupštine akcionara “Željeznica RS” da se odustane od otpuštanja viška radnika?
DžOMBIĆ: Mi tražimo projekat restrukturisanja i zainteresovani smo da održimo funkcionisanje ŽRS u javnom interesu. ŽRS imaju velike probleme u poslovanju, ne mogu da plaćaju obaveze, ni međunarodne kredite, tako da je RS samo u prethodnih godinu i po isplatila 15 miliona maraka kredita prema međunarodnim finansijskim institucijama, a pri tome nije naplatila ništa od ŽRS. Spremni smo da kreditna zaduženja koja imaju prema Vladi i Srpskoj konvertujemo u potraživanja i povećamo kapital, ali i to mora da bude sveobuhvatan projekat finansijskog restrukturisanja ŽRD. Sindikat i menadžment moraju biti jedinstveni u smislu da se izvrši racionalizacija i restrukturisanje i mi čekamo takvu studiju. Ako takav projekat podrazumijeva postojeći broj radnika, i ako je realan, prihvatićemo ga.
IRB
* Da li Vas je donedavni direktor IRB-a Milenko Pavlović obavijestio zbog čega je podnio ostavku i kada će banka dobiti novog direktora?
DžOMBIĆ: Od Nadzornog odbora sam dobio informaciju da je Pavlović podnio ostavku i da su razlozi za to bili lične prirode. Poštujem svačije razloge, odluke i pravo na izbor. Nadzorni odbor je imenovao novog vršioca dužnosti direktora Snežanu Vujinić, a brzo ćemo ići sa odlukom o raspisivanju konkursa za izbor novog direktora, da bi IRB mogla da nastavi da bude ključni akter u održavanju privredne aktivnosti i finansijskog sektora, kakvu je ulogu imala i do sada. Glas Srpske

Ostvareni ukupni promet, čiji dvotrećinski nivo čine obveznice, drugi je najveći od osnivanja Banjalučke berze i već drugu godinu premašuje 60 odsto prometa hartija od vrijednosti u BiH.

Čak i kada se izuzmu novi finansijski instrumenti na tržištu kapitala RS, napominje Božić, prisutni su pozitivni pokazatelji rasta redovnog godišnjeg prometa za više od 60 odsto i povećanja broja transakcija za 40 odsto.

Iako kriza u evrozoni i dalje u velikoj mjeri utiče na investicionu klimu na finansijskim tržištima, Božić ocjenjuje da je sve više investitora koji su skloniji preuzimanju rizika i koristi trenutno stanje za ostvarivanje natprosječnih zarada.

 U godini na izmaku je, ipak, došlo do pada berzanskog indeksa RS (BIRS) za oko 14 odsto?
BOŽIĆ: Opšti indeks Banjalučke berze je zaista izgubio 14 odsto vrijednosti u odnosu na početak godine, ali on ne pokazuje potpuno kretanja na tržištu kapitala RS. Naime, ključne komponente tržišta su zabilježile pozitivne trendove. To se posebno odnosi na akciju “Telekoma Srpske” koja čini 25 odsto BIRS, koja je u posmatranom periodu porasla za 6,38 odsto, što je zajedno sa dividendom od 0,21 KM po akciji donijelo investitorima ukupan prinos od oko 21,5 odsto na godišnjem nivou. Akcije iz sistema “Elektroprivrede RS” (ERS10), koje čine 50 odsto vrijednosti BIRS su u prosjeku porasle za 1,72 odsto, a indeks investicionih fondova (FIRS) za 5,29 odsto. Pad BIRS se može pripisati njegovoj strukturi, koja se u značajnoj mjeri oslanjala na nelikvidne akcije, što je posebno došlo do izražaja nakon što su izmjenama Zakona o privrednim društvima pojednostavljene procedure za istiskivanje malih akcionara.
Zaduženje kroz emisiju trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica na tržištu kapitala RS se pokazalo kao dobro rješenje

 Do čega će to dovesti?
BOŽIĆ: Te promjene će otvoriti proces povlačenja akcionarskih društva sa Berze, što će uticati da se na tržištu kapitala RS u skoroj budućnosti nađe manji broj kompanija koje će obezbijediti veći stepen zaštite akcionarskih prava. Izazov za institucije tržišta kapitala i sudove će svakako predstavljati i pitanje pravične nadoknade akcionarima kojima su prinudno otkupljene akcije.

 Koliko je učešće stranih investitora u trgovini u poređenje sa prethodnom godinom?
BOŽIĆ: Učešće stranih investitora u kupovinama u 2011. iznosi oko 42 odsto što je određeno povećanje u odnosu na 2010. kada je iznosilo 36 odsto. Učešče u prodaji iznosi oko 38 odsto, dok je prošle godine iznosilo 43 odsto, što govori o određenoj pozitivnoj promjeni raspoloženja stranih investitora.

 Vlada RS se ove godine zaduživala preko Banjalučke berze kroz emisiju kratkoročnih trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica. Da li su bili povoljni uslovi tog zaduženja?
BOŽIĆ: Zaduženje kroz emisiju trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica na tržištu kapitala RS se pokazalo kao dobro rješenje. Istina, kamatna stopa na trezorske zapise se povećavala od početnih 2,47 odsto do 4,1 odsto u trećoj emisji, ali je u posljednjoj emisiji vraćena na 3,36 odsto što je rezultat određenog smirivanja stanja na globalnim finansijskim tržištima. Kamatna stopa na dugoročne obveznice je bila očekivano veća, 6,84 odsto, ali je RS na taj način dobila dugoročna sredstva pod znatno povoljnijim uslovima u odnosu na zaduženje na međunarodnom finansijskom tržišu. Procjene govore da bi na stranim tržištima kamatna stopa premašila 11 odsto, zbog sadašnjeg kreditnog rejtinga BiH. Emisija dugoročnih obveznica RS jeste uplaćena uz značajan diskont, jer je umjesto planiranih 120 miliona KM prikupljeno 108,5 miliona. Na taj način je postignuto da se u prvih šest godina plaća efektivno svega 5,5 odsto kamate, a razlika kamate do efektivnih 6,84 odsto tek na kraju sedme godine. Zajedno sa novcem koji je prikupljen kroz emisiju trezorskih zapisa, RS je kupila određeno vrijeme za stabilizaciju javnih finansija. Efekti ovog zaduženja će biti pozitivni samo ako ovo vrijeme bude iskorišteno za suštinske promjene u strukturi javne potrošnje.

 Zbog čega nije uspio projekat povezivanja berzi istočnog Mediterana “X-net”, čiji je nosilac bila Atinska berza, a koji je trebalo da uključuje i Banjalučku berzu?
BOŽIĆ: Projekat je prekinut zbog eskalacije dužničke krize u Grčkoj, a zatim i u ostatku Evrope. Banjalučka berza se stoga fokusirala na implementaciju projektnih ciljeva u užem regionu, tako da danas već raspolažemo tehnologijom koja može povezati baze investitora sa nekoliko regionalnih berzi u jedinstvenu cjelinu.

Opšti indeks Banjalučke berze je izgubio 14 odsto vrijednosti u odnosu na početak godine, ali su ključne komponente tržišta zabilježile pozitivne trendove. U cilju toga ste dogovorili tehnološko povezivanje sa crnogorskom Montenegro berzom. Šta to konkretno donosi i da li projekat planirate proširiti i na druga tržišta u regionu?
BOŽIĆ: Saradnja sa Montenegrom berzom jedan je od najvažnijih rezultata u ovoj godini. Banjalučka berza je i do sada bila aktivna na međunarodnom planu kroz prezentaciju tržišta RS na portalima međunarodnih medijskih kuća i organizovanju investicionih konferencija u saradnji sa regionalnim berzama, ali je ovo prvi put da realizujemo konkretan projekat koji vodi ka značajnoj integraciji sa drugim tržištem kapitala i to uz korišćenje tehnologije koju smo sami razvili. Već u prvoj polovini 2012. imaćemo nekoliko brokerskih kuća u RS i Crnoj Gori koje će svojim klijentima ponuditi direktan pristup na oba tržišta kapitala, što je prvi konkretan projekat takve vrste u regionu. Očekujemo da ćemo dobiti za ovaj projekat i značajnu međunarodnu podršku. O ovom konceptu razgovaramo već skoro dvije godine i sa berzama u Skoplju, Beogradu i Sarajevu.

Koji su motivi opredijelili Banjalučku berzu da prioritetno ide u regionalno povezivanje, a ne prvo u uvezivanje sa Sarajevskom berzom?
BOŽIĆ: Kada je u pitanju saradnja u BiH, vrlo je vjerovatno da ćemo već početkom iduće godine imati dobre vijesti, s obzirom na to da je nekoliko banaka i brokerskih kuća koje rade u oba entiteta najavilo da će razmotriti naš projekat.

Uvešćemo nove  finansijske instrumente

Kakva su Vaša očekivanja u pogledu kretanja na tržištu kapitala RS u 2012. godini i koji su planovi Banjalučke berze?
BOŽIĆ: Sljedeća godina će ponovo biti obilježena naporima EU da riješi probleme zaduženih članova, ali će neizvjesnost na finansijskim tržištima ipak biti nešto manja, s obzirom na to da su već kvantifikovani gubici i okvirno dogovoreni modaliteti njihovog pokrivanja. Na kretanja na tržištima kapitala u BiH u značajnom mjeri će uticati i mogućnost postizanja kompromisa u vezi sa pitanjima koja su bitna za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. Što se tiče planova Banjalučke berze za 2012, oni će se prvenstveno odnositi na razvoj tržišta novca kroz implementaciju savremene platforme za trgovanje i uvođenje novih finansijskih instrumenta, kao što su REPO ugovori, kao i na edukativne programe u cilju unapređenja opšteg nivoa finansijske pismenosti u društvu. Nezavisne novine

On je izrazio uvjerenje da BiH neće moći izbjeći novi talas krize koji zahvata sve više članica Evropske unije, što će dodatno pogoditi domaću privredu koja se još nije oporavila od udara nastalog kulminacijom svjetske ekonomske krize krajem 2008. godine.
Kao ključne kanale kroz koje će se kriza u evrozoni reflektovati na naše tržište, Šuput navodi smanjenje potražnje za bh. robom, odnosno pad izvoza, te kroz redukciju i poskupljenje bankarskih kredita iz inostranih finansijskih izvora.
Upozoravajući na problem koji budžeti BiH i entiteta mogu imati u servisiranju redovnih obaveza, Šuput kao prvu neophodnu mjeru ističe smanjenje javne potrošnje i glomazne administracije na mjeru koju može podnijeti poljuljana privreda.
Kako gledate na aktuelno produbljenje dužničke krize u evrozoni za koju evropski zvaničnici nikako da nađu pravi “lijek” i kako će se to odraziti na BiH?
ŠUPUT: Ne mogu lako biti nađena rješenja za krizu koja se kumulirala 10-15 godina. Kada pogledamo zaduženja država članica EU, njihovi budžetski deficiti i koliko su ekonomije tih država “pojele” kredita Evropske centralne banke i banaka sa sjedištem u EU, bilo je samo pitanje kada će kriza da kulminira. Krenula je od Grčke, nakon čega se vidjelo i da su zemlje koje su bile lideri u pregovorima za izbavljenje evrozone iz krize, po svojim bilansima i zaduženjima blizu, a neke čak i zaduženije po nivou duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) od same Grčke. Ova kriza se dešava u momentu kada se mislilo da evropska privreda i zapadni Balkan izlaze iz perioda recesije i ekonomske krize koja je počela krajem 2008. godine. U suštini, kriza nije nikada ni napuštala slabije ekonomije evorozone kao što su Grčka, Portugal i Italija, a sada se sve više prelijeva na Belgiju, Francusku i Njemačku. Kriza, naravno, nije odlazila ni iz regiona, jer podaci govore da u Sloveniji raste stopa nezaposlenosti. Imajući sve to u vidu, jasno je da novi talas krize koji je jako pogodio EU ne može zaobići ni BiH koja nije ni izašla iz krize koja je nastupila prije dvije godine.
Kroz koje kanale će se kriza u evrozoni preliti na BiH?
ŠUPUT: Prvi efekti će se vidjeti kroz smanjenje izvoza domaće robe na krizom pogođena tržišta evrozone, što su uglavnom lon poslovi dorade, gdje će doći do smanjenja potražnje na tim tržištima. Drugi efekat je kroz izvore finansiranja na način da bh. institucije, entiteti i finansijske institucije koje prikupljaju novac u inostranstvu više neće lako dolaziti do kapitala, a i kada do njega dođu on će biti skuplji. Prve prognoze govore da će cijena izvora kapitala za banke iz BiH koje uzimaju novac u inostranstvu ići do sedam odsto, što se odmah sutra može odraziti na povećanje kamata na kredite za krajnje korisnike. Banke u BiH čije su majke u inostranstvu, prije svega u Austriji i Italiji, će sigurno imati problema sa obezbjeđenjem kapitala za potrebe klijenata u BiH, a i to što budu dobijali biće na kraći rok uz skuplje izvore. Poznato je da naše finansijsko tržište ne može da se osloni samo na domaće depozite već se mora okretati bankama majkama. Kolika će biti snaga banka majki da iznesu sve te zahtjeve vidjeće se u 2012. godini.
Znači, smatrate da će 2012. biti ekonomski teža od ove godine?
ŠUPUT: U Komercijalnoj banci Banjaluka smo pravili analize gdje smo pokušali biti što realniji. Nesumnjivo je da će RS i BiH osjetiti spoljni uticaj, jer su banke generator i pokretačka snaga privrede uz, naravno, državu. Dakle, iduća godina će sigurno biti teža nego ova. Po dostupnim pokazateljima, bankarski sektor RS i BiH je u prvom polugodištu ostvario kumulativno bolje pokazatelje, ostvario je dobit, dok je prošle godine zabilježio gubitke kao reperkusiju većih izdvajanja za kreditne rizike, odnosno za plasmane koji su kasnili u otplati. Naše prognoze su da će u 2012. ponovo doći do porasta nekvalitetnih kredita što će sigurno otežati poslovanje banaka, dok će kriza u evrozoni uticati na dostupnost i cijenu novih sredstava koji treba da budu plasirani privredi.
Kako onda komentarišete prilično optimistične projekcije u Prijedlogu ekonomske politike RS o rastu BDP-a u 2012. od 2,5 odsto?
ŠUPUT: Ako posmatramo ekonomske politike oba entiteta za 2012. vidljivo je da se u FBiH projektuje deficit budžeta od 700 miliona KM i ukoliko Vlada FBiH ne uđe u ozbiljne rezove javne potrošnje i administracije sigurno će doći u problem sa redovnim servisiranjem budžetskih obaveza. Tačno je da je u Ekonomskoj politici RS za 2012. projektovan rast BDP-a od 2,5 odsto, dok je Međunarodni monetarni fond projektovao rast za BiH od 0,7 odsto, a Centralna banka BiH od 1,5 odsto. Lično bih bio zadovoljan s rastom od 1,5 odsto, jer više volim biti realan nego preoptimističan u prognozama.
Ključ za ekonomski rast RS će sigurno biti u krupnim investicijama o kojima se pričalo ove godine, a koje jednostavno moraju zaživjeti u 2012, gdje prije svega mislim na autoput Banjaluka – Doboj i gradnju velikih termo i hidroelektrana. Ako ne dođe do ubrizgavanja velike količine novca u RS, biće upitno servisiranje budžetskih obaveza bez kreditnih zaduženja. Vlada RS je već ušla u pregovore o reprogramu kredita MMF-a od kojeg iduće godine na naplatu dospijeva 220 miliona KM, dok su ove godine već realizovana zaduženja po osnovu desetogodišnjih obveznica, te kratkoročnih trezorskih zapisa koji se mogu “ispeglati”. Siguran sam, međutim, da ukoliko Vlada RS ne krene u rezove administracije zbog pretjeranog odliva sredstava na ime plata u javnom sektoru, kriza će se još više pojačati.
Da li je to izvjesno?
ŠUPUT: To se vidi iz toga što će RS iduće godine dati skoro milijardu KM za penzije, što je odrađeno povećanjem stope doprinosa za PIO od 0,5 odsto na uštrb javnog zdravstvenog osiguranja, a postoje i najave da će biti oporezovani i ugovori o djelu kako bi bila namaknuta sredstva za Fond zdravstvenog osiguranja RS. Najlakše je prebaciti sve na krajnjeg korisnika u smislu povećanja fiskalnog opterećenja kroz poreze i takse, ali je to neodrživo na duži rok, jer se bez privrednih aktivnosti i stvaranja nove vrijednosti dovodi u pitanje dalji opstanak budžeta. Dakle, prvo mora biti smanjena javna potrošnja i administracija da bi bila rasterećena privreda, ali samo onaj njen konkuretni dio. RS najveći potencijal ima u energetskom sektoru kroz izgradnju malih hidroelektrana i velikih termoelektrana, zatim, poljoprivredi gdje je slaba iskorištenost kapaciteta, kao i sektoru malih i srednjih preduzeća.
Smatrate, dakle, da bi Vlada RS trebalo da uvede selekciju u podsticajima privredi?
ŠUPUT: U svakom slučaju mora biti napravljena selekcija kako bi se znalo koji je fokus podrške, jer bez toga ne može biti očekivanog efekta. Naravno da to nije lako, ali je moje mišljenje da se mora krenuti od javne potrošnje i resterećenja privrede. Najava premijera RS Aleksandra Džombića da će ugasiti sve entitetske agencije koje ne daju rezultate su dobre, ali ostaje pitanje realizacije. Ako postoji dupliranje poslova, odnosno da ministarstva u Vladi i agencije rade jedno te isto, onda treba vidjeti gdje uštedjeti.
Kada govorimo o energetici, vrlo je bitno da se vidi šta sa koncesijama za male hidrocentrale. Još 2005. godine je podijeljeno 200 koncesija, a do sada su izgrađene samo tri male hidrocentrale. To treba razriješiti, jer postoji veliki prostor za pomak zbog inostranog kapitala koji je spreman za ulaganje u elektroenergetski sektor. Struja je u ovo vrijeme zlato koje ne vidite, ali se i te kako osjeti.
Kako će se bankarski sektor ponašati u novim okolnostima?
ŠUPUT: Moramo svi stegnuti kaiš i selektivno ići u potrošnju slobodnih sredstava kojima raspolažemo. Sigurno je da banke treba da odigraju svoju ulogu, ali to neće moći ako nemaju mehanizama. Narodna banka Srbije je uradila segmentaciju klijenata po rizičnosti što je kratkoročno dobra stvar, jer mora biti stvarana klima gdje će banke slobodnije, po principu kontrole “četiri oka”, selektivno ulaziti u kreditne plasmane. Bankarski sektor BiH je u prvih devet mjeseci ove godine povećao kreditni portfolio za 3,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, odnosno za oko 700 miliona KM. Međutim, od toga je 450 miliona KM dato institucijama na svim nivoima u BiH, dok je svega 250 miliona otišlo za privredu i stanovništvo. Dakle, mora biti stvorena klima u kojoj će banke sa manje rizika moći plasirati sredstva, a da ih regulator ne sačeka iza krivine. Nezavisne novine