Ta nuklearka je postala simbol rastućeg otpora prema nuklearnoj energiji u Francuskoj.

Sarkozi je prilikom posjete ovom postrojenju u Fesenhajmu rekao da bi to bila velika greška, kao i da bi njeno zatvaranje i otpuštanje radnika predstavljalo veliki “skandal”.
On je insistirao da ne postoji sumnja u bezbjednost nuklearnog postrojenja.

Ova nuklearna elektrana, koja je otvorena 1978. na sjeveroistoku Francuske, najstarija je elektrana u zemlji.

Francuska se oslanja na nuklearnu energiju više nego druge zemlje, budući da oko tri četvrtine električne energije dolazi iz njenih nuklearnih reaktora.

Budućost nuklearne energije, naročito poslije prošlogodišnje nesreće u japanskom nuklearnom postrojenju Fukušima, postalo je pitanje u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore u Francuskoj, koji će biti održani u aprilu i maju. Tanjug

Nuklearna regulatorna komisija (NRC) glasala je sa četiri glasa za i jednim protiv da se kompaniji Sadern iz Atlante dozvoli gradnja i upravljanje sa dva nova nuklearna reaktora u okviru njene postojeće nuklearke Vogtle u Džordžiji. Cijeli projekat koštaće kompaniju i njene partnere oko 14 milijardi dolara a postrojenja će biti puštena u pogon već 2016. i 2017.

Predsjedavajući NRC Gregori Jaskou nije se saglasio sa ovom idejom ukazujući na nuklearnu katastrofu u Japanu u martu 2011. koja je navela Komisiju da ispita da li bi postojeći i novi reaktori u Americi mogli podnijeti prirodne katastrofe kao što su zemljotresi i poplave.

“Ne mogu podržati izdavanje takve dozvole kao da se Fukušima nije nikad dogodila. Smatram da je potrebna neka vrsta obećanja da će poboljšanja po uzoru na Fukušimu koja se trenutno projektuju i planiraju zaista biti provedena prije puštanja postrojenja u rad”, rekao je Jaskou.

Obamina administracija ponudila je kompaniji Sadern i njenim partnerima garanciju u vidu federalnog kredita u iznosu od 8,3 milijarde dolara kao neku vrstu podsticaja.

U ovoj kompanije tokom dana je osposobljena jedna linija i krenuo je utovar lignita za Termoelektranu “Nikola Tesla” u Obrenovcu, gdje se proizvodi više od 50 odsto struje za srpsko tržište, a krenuće i druga linija pa se procjenjuje da će za Obrenovac otići tridesetak vozova uglja.

Ugalj je isporučivan Termoelektrani “Kolubara” i Toplani, a očekuje se da će u toku dana početi odvoz i za Obrenovac.

Većina jalovinskih sistema na kopovima zbog velike hladnoće radi na prazno, ali većih havarija nije bilo, mada se dugi zastoji odražavaju na proizvodne rezultate.

Zbog noćašnjih temperatura od minus 26 stepeni zaledile su se instalacije, pa je bio zaustavljen rad na kopovima Tamnava – Zapadno polje i Polje Veliki Crljeni. Srna

Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu porasla 61 cent, na 117,81 dolara. Na američkom je tržištu barel poskupio 52 centa, na 99,23 dolara. Tržišta je podržala zabrinutost za snabdijevanje s obzirom na nastavljene napetosti na Bliskom istoku, posebno u Siriji i Iranu. “Važno je ukazati da cijene podupiru napetosti u vezi sa snabdijevanjem čiji je pak uticaj na stvarnu proizvodnju za sada uglavnom prigušen”, tumači Andrey Kryuchenkov iz VTB Capitala.

Pažnja je sada usmjerena na Evropsku centralnu banku koja je danas u skladu s očekivanjima zadržala kamatne stope u evrozoni na 1,0 odsto. Ulagači sada očekuju signale o novim injekcijama likvidnosti za evropski bankarski sistem. “Monetarni višak likvidnosti ublažava finansijske teškoće u evropskom bankarskom sektoru, pa ove godine nećemo imati bankovnu krizu a smanjuju se i prinosi na italijanske i španske obveznice”, tumači analitičar DnB NOR-a Torbjoern Kjus. “To špekulativnom kapitalu olakšava kupovinu ugovora za isporuku nafte”, pojašnjava. Tržišta takođe žele znati je li ECB spreman pomoći Grčkoj. U noći na četvrtak čelnici grčkih političkih stranaka nisu uspjeli usaglasiti stajališta o svim zahtjevima međunarodnih zajmodavaca.

U međuvremenu je Organizacija zemalja-izvoznica nafte danas u redovnom mjesečnom izvještaju snizila prognozu o rastu potražnje za naftom u svijetu u ovoj godini za 120 hiljada barela dnevno, na 940 hiljada barela dnevno. Potražnja će u ovoj godini rasti sporije no što se dosada očekivalo zbog dužničke krize u evrozoni i visokih maloprodajnih cijena, pojašnjavaju u OPEC-u. Odvojeno je naftni kartel na svojoj internetskoj stranici danas objavio da je cijena barela referentne korpe njegove nafte u srijedu iznosila 115,18 dolara, što znači da je bila za 50 centi viša nego u utorak. Hina

“Nijedan megavat električne energije ne može da se nabavi u cijelom regionu i to je jedini razlog zašto apelujemo na sve potrošače da najracionalnije koriste takav dragocjen resurs”, rekla je Milekićeva u Trebinju nakon sastanka sa ministrom industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željkom Kovačevićem.

Ističući da je dnevna potrošnja povećana za 20 do 30 odsto, Milekićeva je pohvalila sve zaposlene u ERS-u koji nadljudskim naporima obezbjeđuju dovoljne količine električne energije.

Ona je navela da se susreću sa velikim poteškoćama zbog elementarnih nepogoda i dugotrajanog i forsiranog rada termoelektrana, napominjući da su dotoci u hidroelektranama još nedovoljni.

“Kota u Bilećkom jezeru je ispod 356 metara i u takvim uslovima `Trebinje jedan` je vrlo neefikasno”, rekla je Milekićeva i dodala da se neefikasno troši voda, a sve u namjeri da se obezbijede dovoljne količine električne energije.

Odgovarajući na pitanje da li će u aktuelnim zimskim uslovima neuredne platiše biti isključene sa elektromreže, Milekićeva je rekla da je obaveza ERS-a da naplaćuje električnu energiju i da u slučaju potrebe preduzme i nepopularnu mjeru isključenja.

Milekićeva je najavila da bi tokom vikenda trebalo da bude izvršeno plansko čišćenje kotla Termolektrane Gacko. Srna

Situacija sa proizvodnjom električne energije u Federaciji BiH juče se nije znatnije promijenila u odnosu na dan ranije, kada je iz “Elektroprivrede BiH” saopšteno da se ovo preduzeće nalazi u najtežoj situaciji od rata.

Portparol “Elektroprivrede BiH” Midheta Kurspahić rekla je za “Dnevni avaz” da je došlo do normalizacije željezničkog saobraćaja, što je otvorilo mogućnost da se dodatne količine uglja dopreme u termoelektrane.

“Riječ je i dalje o veoma malim količinama”, dodala je Kurspahićeva.

Po informacijama, Kanađani su podatke do kojih su došli tokom višegodišnjih istraživanja u ovom kraju dostavili konsultantskoj kući „AMC“, iz Velike Britanije“, kako bi ovi sačinili nezavisnu reviziju i obavili procjenu resursa. Ti rezultati bi trebalo da budu dostupni javnosti najkasnije do kraja ove godine, kada će i definitivno biti poznato da li će se u okolini Žagubice ući u investiciju otvaranja rudnika zlata.

Inače, preliminarni rezultati pokazuju da u tom području ima značajnih rezervi zlata. Na osnovu obavljenih 140.000 analiza, i izbušenih gotovo 50.000 metara u 195 bušotina, ustanovljen je sadržaj zlata u granicama od 1,7 do čak 9,46 grama po toni. Podsjetimo, ležišta zlata, u kojima ima do dva grama ovog plemenitog metala po toni rude, smatraju se ekonomski isplativim.
Kanadska kompanija će sa istražnim bušenjima nastaviti na lokacijama „Kraku“ i „Kraku pešter“, a dosadašnji preliminarni rezultati kazuju da se pojas sa jakom mineralizacijom zlata prostire na prostoru dužine 20 i širine osam kilometara u okolini Žagubice. Novosti

On kaže da EPS nema više nikakvih mogućnosti da poveća proizvodnju struje, a nema više ni tehničkih mogućnosti za povećanje uvoza struje, koji je dostigao maksimum.

Marković je apelovao da potrošači smanje potrošnju struje, jer je to u ovom trenutku imperativ za održanje stabilnosti elektroenergeskog sistema Srbije.

“Smanjenje potrošnje struje za samo sedam odsto očuvalo bi stabilnost elektroenergetskog sistema, a to bi bilo moguće ako svako ugasi po jednu sijalicu, jednu ringlu ili jedan `štap` u kvarcnim grijalicama”, rekao je Marković za RTS.

Generalni direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović rekao je da Srbija u ovom trenutku ima zalihe gasa za tri nedjelje  ukoliko se potrošnja nastavi ovim tempom.

“U narednih dvadesetak dana ne treba očekivati nikakve restrikcije”, rekao je Bajatović za Radio televiziju Vojvodina i dodao da vjeruje da ni nakon tog perioda neće biti restrikcija jer će potrošnja biti smanjena.

Govoreći o ugovoru sa Rusijom o isporuci gasa, Bajatović je izrazio očekivanje da sredinom marta bude potpisan dugoročni, desetogodišnji ugovor, koji će Srbiji omogućiti brojne koristi. Srna

Bugarski ministar finansija izjavio je ranije da njegova zemlja izlazi iz ovog projekta, jer nije u stanju da obezbijedi sredstva.

Rusija, Bugarska i Grčka formirale su ranije zajedničko preduzeće “Trans-Balkan pajplajn” s ciljem realizacije projekta naftovoda “Burgas-Aleksandropolis”.

Ovaj projekat predviđao je izgradnju cjevovoda dužine 300 kilometara za transport nafte iz Rusije u Grčku zaobilaženjem preopterećenog crnomorskog moreuza, kapaciteta 50 miliona tona godišnje.

Rusija je u zajedničkoj kompaniji posjedovala 51 odsto akcija, a Bugarska i Grčka po 24,5 odsto.

Savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije (PKS) Aleksandar Perić je rekao da je to oko 25 odsto potrošnje ukupne energije u Srbiji.
Prema riječima Perića, najveći dio obnovnjivih izvora energije su gorivo iz biomase i hidroenergija, čiji je značaj buduće primjene, kako je istakao, naglašen u Strategiji razvoja energetike Srbije.
Savjetnik predsjednika PKS-a je precizirao da biomasa u ukupnom potencijalu obnovljivih izvora učestvuje sa 63 do 80 odsto, odnosno da bi njeno korišćenje moglo da zamjeni 2,4 do 2,6 miliona tona nafte.

Potencijal energije Sunca je procijenjen na 640.000 tona ekvivalenta nafte, a energija vjetra bi mogla da zamjeni oko 200.000 tona nafte, rekao je Perić i istakao da je neophodno značajno poboljšanje energetske efikasnosti, jer Srbija u tom domenu zaostaje i za zemljama u okruženju.

“Energetska efikasnost kao jedan od prioriteta prepoznata je u Nacionalnoj strategiji privrednog razvoja Srbije, Nacionalnom programu zaštite životne sredine i Strategiji razvoja energetike”, rekao je Perić. Beta

Ukrajinski ministar energetike Jurij Bojko je kazao da Rusija isporučuje ukrajinskom sistemu za transport gasa 10 odsto manje tog goriva nego što je predviđeno tehničkim sporazumom.
“Riječ je o velikom smanjenju isporuka iz Rusije. Danas je, na primjer, trebalo da dobijemo 510 miliona kubnih metara, ali (realno) imamo 460 miliona”, rekao je Bojko.
Ministar je uvjerio novinare da ukrajinska strana preduzima sve mjere kako bi pomogla Gaspromu u isporukama gasa ostalim zemljama.
“Isporučujemo Turskoj dodatnih 11 miliona kubnih metara dnevno i na taj način pomažemo Evropi”, ukazao je Bojko.

On je takođe predočio da Ukrajina za sopstvene potrebe ne uzima više ruskog gasa nego što je predviđeno tehničkim sporazumom između Ukrajine i Rusije.

Ukrajinski državni holding Naftogaz je saopštio da je platio ruskom Gaspromu 808 miliona dolara za gas uvezen u januaru. Cijena ruskog gasa za Ukrajinu u prvom kvartalu ove godine iznosi 416 dolara za hiljadu kubnih metara.

Naftogaz i Gasprom su 5. decembra 2011. potpisali aneks sporazuma o isporukama gasa, kojim je produžen rok za plaćanje isporučenog gasa na 28. dan u svakom mjesecu, dok je ranije Kijev morao da plati mjesečni uvoz najkasnije do sedmog dana u mjesecu. Tanjug

Ministarstvo industrije i trgovine je odlučilo da će dvije postojeće nuklearke – Dukovani i Temelin – biti dovoljne.
“Nije ekonomski realno da proizvodimo čak 80 odsto energije iz atoma. Ne bismo imali ni gdje da izgradimo nove elektrane”, kaže ministar industrije i trgovine Martin Kuba.
Ministarstvo je zato u novoj koncepciji razvoja energetike koju će u finalnoj verziji podnijeti vladi u junu predložilo da se samo izgrade još dva nova bloka nuklearne elektrane Temelin a rad prve češke nuklearke Dukovani produži do 2035. godine.

Megalomanski plan izgradnje čak 18 reaktora bio je “čedo” Kubinog prethodnika na čelu ministarstva, Martina Kocoureka, koji je prošle jeseni podnio ostavku kada je izbilo na vidjelo da je u brakorazvodnoj parnici utajio pred suprugom 640.000 evra i sklonio ih na račun svoje majke.

Takav ambiciozni razvoj baš nuklearnih elektrana Kocourek je kao ministar pravdao potrebom da Češka zarađuje izvozom bar trećinu svoje produkcije električne energije a takođe očekivanim razmahom elektro automobila, što bi diglo potrošnju električne energije.

“To su bile suviše nadzidane brojke. Treba da proizvodimo 100 odsto naše potrošnje a ne duplo više”, kazao je predstavnik Saveza industrije Jaroslav Mil.

Po njegovoj ocjeni Kocourekovi neizgrađeni reaktori Češkoj uopšte neće nedostajati jer joj nisu ni potrebni.  Beta

Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu porasla 20 centi, na 116,43 dolara. Na američkom je tržištu barel poskupio 1,02 dolara, na 99,43 dolara. Naftna tržišta crpila su danas podršku iz optimizma da bi pregovori o restrukturiranju grčkog duga napokon mogli uroditi plodom, čime bi se stvorili uslovi za sastavljanje drugog paketa pomoći za Grčku, te bi se izbjegao njen bankrot.

Cijene nafte podigle su i bojazni u vezi sa snabdijevanjem nakon što su najnoviji podaci iz SAD-a pokazali neočekivan pad zaliha sirove nafte u prošloj sedmici. Američki institut za naftu (API) izvijestio je da su se zalihe u prošloj nedjelji smanjile za čak 4,5 miliona barela dok su analitičari očekivali njihov rast za 2,4 miliona barela. Američka je vlada u međuvremenu povisila prognoze globalnog rasta potražnje za naftom u 2012. i 2013., upozoravajući da bi se stanje u snabdijevanju istovremeno moglo zategnuti budući da zemlje-proizvođači izvan Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) zaostaju u povećanju proizvodnje.

I u Evropi su se zalihe našle pod pritiskom jer su zbog niskih temperatura neki operateri električne energije prisiljeni uključivati u proizvodnju i elektrane s pogonom na naftu kako bi zadovoljili potražnju. Ulagači sada pažljivo očekuju službene nedjeljne podatke američke vlade o zalihama koji će biti objavljeni tokom dana kako bi stekli precizniju sliku o stanju potražnje u najvećem potrošaču SAD-u.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u srijedu je na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena barela referentne korpe njene nafte u utorak iznosila 114,68 dolara, što znači da je bila za 1,28 dolara viša nego u ponedjeljak. Hina

Isporuke su obustavljene u utorak kasno uveče nakon što su prethodno smanjene na 60 odsto nominalnog obima, javili su grčki mediji.

Turski izvoznik saopštio je da će pokušati da obnovi isporuke za nekoliko dana.

Turski ministar energetike Taner Jaldaz izjavio je da je uvoz gasa iz Azerbejdžana i Irana, zbog tehničkih problema,  smanjen na sedminu od normalnih isporuka.