<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba &#187; &#8211; ENERGETIKA</title>
	<atom:link href="http://www.capital.ba/category/energetika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.capital.ba</link>
	<description>Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj</description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 Sep 2010 10:38:19 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Južni tok nije u interesu Evrope</title>
		<link>http://www.capital.ba/juzni-tok-nije-u-interesu-evrope/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/juzni-tok-nije-u-interesu-evrope/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 10:34:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129260</guid>
		<description><![CDATA[FRANKFURT, Projekat ruskog gasovoda Južni tok nije u političkom interesu Evrope i u pogledu ekonomije nema nikakvog smisla, ocijenio je bivši njemački ministar i savjetnik pri evropskom konkurentskom projektu Nabuko, Joška Fišer.
&#8220;Južni tok je ruski odgovor na projekat Nabuko. On ne donosi više gasa Evropi&#8221;, objasnio je Fišer u intervjuu koji danas objavljuje njemački privredni [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-92885" title="Južni tok" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/02/Južni-tok-100x77.jpg" alt="" width="100" height="77" />FRANKFURT, Projekat ruskog gasovoda Južni tok nije u političkom interesu Evrope i u pogledu ekonomije nema nikakvog smisla, ocijenio je bivši njemački ministar i savjetnik pri evropskom konkurentskom projektu Nabuko, Joška Fišer.<span id="more-129260"></span><br />
&#8220;Južni tok je ruski odgovor na projekat Nabuko. On ne donosi više gasa Evropi&#8221;, objasnio je Fišer u intervjuu koji danas objavljuje njemački privredni dnevnik Handelsblat.<br />
&#8220;Ekonomski, Južni tok nema nikakvog smisla. Politički, taj projekat nije u interesu Evrope&#8221;, dodao je Fišer.<br />
Nabuko bi trebalo da od 2013. počne da usmjerava gas iz Kaspijskog mora ka zapadnoj Evropi preko Turske, kako bi smanjio zavisnost evropskih zemalja od Rusije. Taj projekat direktna je konkurencija ruskom gasovodu Južni tok i zato je na udaru kritike Moskve. Beta</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/juzni-tok-nije-u-interesu-evrope/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dostavljeni zahtjevi za poskupljenje struje i gasa</title>
		<link>http://www.capital.ba/dostavljeni-zahtjevi-za-poskupljenje-struje-i-gasa/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/dostavljeni-zahtjevi-za-poskupljenje-struje-i-gasa/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 09:55:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129253</guid>
		<description><![CDATA[BEOGRAD, Agenciji za energetiku dostavljeni su zahtjevi za poskupljenje električne energije i gasa, saopštio je danas šef Radne grupe Vlade Srbije za sigurnost snabedijevanja energijom i energentima Nikola Rajaković.
On nije želio da kaže u kom procentu su zatražena poskupljenja energenata, ali je rekao da će se Agencija o zahtjevima Elektroprivrede Srbije (EPS) i Srbijagasa izjasniti [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-116836" title="struja dalekovod" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/06/struja-dalekovod.jpg" alt="" width="104" height="78" />BEOGRAD, Agenciji za energetiku dostavljeni su zahtjevi za poskupljenje električne energije i gasa, saopštio je danas šef Radne grupe Vlade Srbije za sigurnost snabedijevanja energijom i energentima Nikola Rajaković.<span id="more-129253"></span><br />
On nije želio da kaže u kom procentu su zatražena poskupljenja energenata, ali je rekao da će se Agencija o zahtjevima Elektroprivrede Srbije (EPS) i Srbijagasa izjasniti za desetak dana.</p>
<p>Mediji su prethodnih dana objavili da će EPS zatražiti poskupljenje struje od 10 odsto, a Srbijagas da nova cijena gasa bude za 18,5 odsto veća.</p>
<p>Sezona grijanja u Srbiji će, prema riječima Rajakovića, početi na vrijeme.</p>
<p>&#8220;Srbija, kad je riječ o snabdijevanju energentima, ne stoji loše&#8221;, rekao je Rajaković novinarima poslije sastanka Radne grupe za sigurnost u snabdijevanju energijom i energentima. Emg.rs</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/dostavljeni-zahtjevi-za-poskupljenje-struje-i-gasa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Srbija ne koristi dovoljno OIE</title>
		<link>http://www.capital.ba/srbija-ne-koristi-dovoljno-oie/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/srbija-ne-koristi-dovoljno-oie/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 08:00:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129234</guid>
		<description><![CDATA[BEOGRAD, Srbija ne koristi dovoljno obnovljive izvore energije, zbog čega je cilj da se u naredne dvije godine poveća njihovo učešće na dva odsto ukupno dobijene energije.
Ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić kaže da Srbija od svih obnovljivih izvora energije ima najveći potencijal za dobijanje električne energije iz biomase oko 63 odsto, iz sunčeve energije [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-128902" title="obnovljivi izvori energije" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/obnovljivi-izvori-energije-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />BEOGRAD, Srbija ne koristi dovoljno obnovljive izvore energije, zbog čega je cilj da se u naredne dvije godine poveća njihovo učešće na dva odsto ukupno dobijene energije.<span id="more-129234"></span></p>
<p>Ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić kaže da Srbija od svih obnovljivih izvora energije ima najveći potencijal za dobijanje električne energije iz biomase oko 63 odsto, iz sunčeve energije 14 odsto, energije vjetra od pet do 10, i geotermalnih izvora energije oko četiri odsto.</p>
<p>Od drveta i drvnih ostataka u našoj zemlji moglo bi da se preradi oko 500.000 tona paleta, koje bi mogle da se koriste kao energenti, istakao je ministar, i dodao da je, na primjer, jedna tona paleta ekvivalentna toni visokokvalitetnog uglja.</p>
<p>Tu proizvodnju trebalo bi podsticati stimulativnim mjerama, jer bi država i građani na taj način imali niz benefita, kao što su povećanje energetske sigurnosti i efikasnosti, zaštita životne sredine, otvaranje novih radnih mjesta i drugo, dodao je on.</p>
<p>&#8220;Srbija raspolaže sa oko dva miliona hektara šuma, od kojih je 50 odsto u državnom, a preostalih 50 odsto u privatnom vlasništvu“, rekao je Škundrić i precizirao i da se 25,6 odsto površine Srbije nalazi pod šumama, što nije mnogo, dok na primjer u Crnoj Gori šume pokrivaju oko 45 odsto teritorije, u Hrvatskoj oko 43 odsto, a u Bosni i Hercegovini oko 56 odsto.</p>
<p>Zamjenik direktora Agencije za energetsku efikasnost Srbije Bojan Kovačić rekao je da Srbija može iz obnovljivih izvora energije nadomjestiti oko 25 odsto potrošnje energije koja se dobija iz primarnih izvora.</p>
<p>Ističući da su sve zemlje u okruženju u početnoj fazi korišćenja obnovljivih izvora energije, on je ukazao na prednosti njihovog korišćenja i na značaj diverzifikacije izvora energije. Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/srbija-ne-koristi-dovoljno-oie/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>BP: Nismo jedini krivci za izlijevanje nafte</title>
		<link>http://www.capital.ba/bp-nismo-jedini-krivci-za-izlijevanje-nafte/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/bp-nismo-jedini-krivci-za-izlijevanje-nafte/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 09 Sep 2010 05:30:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129174</guid>
		<description><![CDATA[LONDON, Naftna kompanija BP juče je za golemo izlijevanje nafte u Meksičkom zalivu okrivila niz tehničkih i ljudskih propusta ali je istakla da ona nije jedini krivac za nesreću. 
Nesreća se dogodila uslijed &#8220;složenih i međusobno povezanih mehaničkih kvarova, ljudskih procjena, konstrukcijskih rješenja, operativne primjene i koordinacije grupa&#8221;, kaže se u internom izvještaju BP-ove istrage [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-129175" title="bp2" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/bp22-120x74.jpg" alt="" width="120" height="74" />LONDON, Naftna kompanija BP juče je za golemo izlijevanje nafte u Meksičkom zalivu okrivila niz tehničkih i ljudskih propusta ali je istakla da ona nije jedini krivac za nesreću. <span id="more-129174"></span><br />
Nesreća se dogodila uslijed &#8220;složenih i međusobno povezanih mehaničkih kvarova, ljudskih procjena, konstrukcijskih rješenja, operativne primjene i koordinacije grupa&#8221;, kaže se u internom izvještaju BP-ove istrage objavljenom u Londonu. Istraga je je zaključena pet mjeseci nakon eksplozije na naftnoj bušotini Deepwater Horizon 20. aprila u kojoj je 11 radnika poginulo. Nijedan čimbenik pojedinačno &#8220;nego niz pogrešaka na više različtih strana&#8221; dovele su do eksplozije, kaže BP-ov izvještaj koje krivnju izričito pripisuje drugim firmama koje je BP unajmio za operacije na bušotini i pokušaje sanacije.</p>
<p>Vlasnik bušotine Transocean i američki Halliburton koji je osigurao cementiranje izričito se spominju u izvještaju kao firme koje dijele odgovornost za nesreću. Izvještaj nabraja povezan niz osam događaja koji ukazuju na propuste u nadzoru i sprovođenju bezbjednosnih mjera i ne sadrži priznavanje nemara ili prihvaćanje krivnje od strane BP-a, rekli su britanski stručnjaci.</p>
<p>&#8220;Ono iznosi činjenice koje su uvelike javno poznate&#8221;, ocijenio je profesor Geoffrey Maitland s londonskog Imperial Collegea. BP je bio &#8220;prilično selektivan&#8221; u svom prikazu kako bi izbjegao jasno pripisivanje krivnje, rekao je Maitland BBC-u. Hina</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/bp-nismo-jedini-krivci-za-izlijevanje-nafte/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nije traženo poskupljenje grejanja</title>
		<link>http://www.capital.ba/nije-trazeno-poskupljenje-grejanja/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/nije-trazeno-poskupljenje-grejanja/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 08 Sep 2010 13:39:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129118</guid>
		<description><![CDATA[BEOGRAD, Beogradske elektrane nisu zvanično zatražile od Skupštine grada korekciju cijena grijanja, iako su cijene energenata u proteklih godinu dana značajno porasle.
U Beogradskim elektranama podsjećaju da odluku o povećanju cijena komunalnih usluga, među kojima su i cijene grejanja, donosi Skupština grada Beograda i napominju da sadašnja cijena grejanja od 64, 37 dinara (sa PDV-om) po [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-104896" title="grijanje 1" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/04/grijanje-1-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />BEOGRAD, Beogradske elektrane nisu zvanično zatražile od Skupštine grada korekciju cijena grijanja, iako su cijene energenata u proteklih godinu dana značajno porasle.<span id="more-129118"></span></p>
<p>U Beogradskim elektranama podsjećaju da odluku o povećanju cijena komunalnih usluga, među kojima su i cijene grejanja, donosi Skupština grada Beograda i napominju da sadašnja cijena grejanja od 64, 37 dinara (sa PDV-om) po metru kvadratnom stambenog prostora, nije menjana od 1. januara 2009. godine.</p>
<p>S druge strane, kako ističu, mazut je poskupio za oko 35 odsto, a cijena jednog kubika gasa je od početka prošle sezone grijanja povećana sa 26 na 40 dinara.</p>
<p>Beogradske elektrane zbog sve većeg dispariteta između cijena energenata i cijene grejanja ostavaruju gubitak u poslovanju i bez obzira što je u ovoj godini, u odnosu na prethodnu, povećan priliv novca od naplate usluga, gubitak u poslovanju preduzeća u 2009. godini iznosio je 835 miliona dinara, a u prvih šest mjeseci 2010. godine 2,2 milijarde dinara.</p>
<p>Beogradske elektrane, sprovođenjem mjera racionalizacije čine sve da smanje gubitke u poslovanju. U 2009. godini smanjen je gubitak za 1,8 milijardi dinara u odnosu na 2008. godinu, a uštede su ostvarene na troškovima održavanja, materijala za održavanje, gorivu za vozila, potrošnji vode, službenim putovanjima, telefonima, alatima i sitnom inventaru.</p>
<p>Ovo preduzeće ima i značajna potraživanja od neredovnih platiša, od kojih potražuju oko 5,4 milijarde dinara, i to 3,8 milijardi dinara od fizičkih lica i 1,59 milijardi od pravnih lica.</p>
<p>Zbog toga Beogradske elektrane apeluju na korisnike da izmire svoje obaveze za isporučenu toplotnu energiju i time spriječe isključenja sa sistema daljinskog grijanja.</p>
<p>Elektrane su, inače, u prethodnih godinu dana ostvarile prihod od 15, 88 milijardi dinara, a od ukupno ostvarenog prihoda čak 11,43 milijardi dinara ili 72 odsto utrošeno je na plaćanje energenata-gasa i mazuta, posto troškovi za energente u ukupnom poslovanju Beogradskih elektrana učestvuju sa oko 65 odsto. Tanjug</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/nije-trazeno-poskupljenje-grejanja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Mađarska vlada i Surgut započeli pregovore o Molu</title>
		<link>http://www.capital.ba/madarska-vlada-i-surgut-zapoceli-pregovore-o-molu/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/madarska-vlada-i-surgut-zapoceli-pregovore-o-molu/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 08 Sep 2010 13:14:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129109</guid>
		<description><![CDATA[BUDIMPEŠTA, Mađarska vlada započela je pregovore s ruskim naftnim divom Surgutneftegazom o 21,2-odstotnom udjelu kojeg ta kompanija drži u Molu.
U saopštenju mađarske vlade kojeg prenosi portal Portfolio.hu navodi se da će Mađarska i Rusija pokušati što prije dogovorom doći do najboljeg rješenja. &#8220;Uvijek smo našim partnerima, uključujući i Ruse, davali do znanja da u energetskom [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-129110" title="gasovod 2" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/gasovod-2-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />BUDIMPEŠTA, Mađarska vlada započela je pregovore s ruskim naftnim divom Surgutneftegazom o 21,2-odstotnom udjelu kojeg ta kompanija drži u Molu.<span id="more-129109"></span><br />
U saopštenju mađarske vlade kojeg prenosi portal Portfolio.hu navodi se da će Mađarska i Rusija pokušati što prije dogovorom doći do najboljeg rješenja. &#8220;Uvijek smo našim partnerima, uključujući i Ruse, davali do znanja da u energetskom sektoru i u drugim strateškim područjima želimo povećati ulogu države&#8221;, kazao je mađarski ministar razvoja Tamas Fellegi nakon prvog kruga pregovora u Moskvi. Fellegi je još prije tri mjeseca izjavio da će mađarska strana inicirati početak pregovora oko Surgutovom udjelu u Molu jer tamošnja vlada preferira mađarsko vlasništvo nad svojom strateškom energetskom kompanijom.</p>
<p>Jedan je analitičar izjavio da bi otkup Surgutovih akcija u Molu od strane mađarske vlade imalo pozitivan uticaj na Molovu akciju u kraćem periodu, no nije jasno kako će zadužena država prikupiti novac za tu transakciju. &#8220;Mađarska može otkupiti navedeni udjel, no nejasno je gdje će pronaći novac te kako će se to odraziti na javni dug države&#8221;, kazao je za Reuters analitičar ING-a Tamas Pletscher. Poslovni.hr</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/madarska-vlada-i-surgut-zapoceli-pregovore-o-molu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Cijene nafte u padu treći dan zaredom</title>
		<link>http://www.capital.ba/cijene-nafte-u-padu-treci-dan-zaredom/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/cijene-nafte-u-padu-treci-dan-zaredom/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 08 Sep 2010 11:13:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129072</guid>
		<description><![CDATA[NJUJORK, Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima pale treći dan zaredom, ponajviše zbog nastavka slabljenja akcija. 
Japanski indeks Nikkei oslabio je 2,2 odsto zbog obnovljene zabrinutost vezanih za evropski bankarski sektor i oporavak globalne privrede. Na početku trgovanja oslabili su i evropski indeksi, a kako naftno tržište često prati stanje na berzama barel je [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-110844" title="nafta 3" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/05/nafta-3-100x74.jpg" alt="" width="100" height="74" />NJUJORK, Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima pale treći dan zaredom, ponajviše zbog nastavka slabljenja akcija. <span id="more-129072"></span><br />
Japanski indeks Nikkei oslabio je 2,2 odsto zbog obnovljene zabrinutost vezanih za evropski bankarski sektor i oporavak globalne privrede. Na početku trgovanja oslabili su i evropski indeksi, a kako naftno tržište često prati stanje na berzama barel je na berzi u New Yorku pojeftinio 54 centa na 73,55 dolara. Eugen Weinberg, analitičar Commerzbanka iz Frankfurta izjavio je za Reuters da je nafta danas pod pritiskom slabosti svjetskih berzi, ali tržište pritišću i visoke zalihe. Naime, američke zalihe benzina trenutno su na najvišim nivoima od početka vođenja tih statistika 1990. godine. Poslovni.hr</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/cijene-nafte-u-padu-treci-dan-zaredom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Predstavljen projekat &#8221;Blok sedam&#8221; termoelektrane Tuzla</title>
		<link>http://www.capital.ba/predstavljen-projekat-blok-sedam-termoelektrane-tuzla/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/predstavljen-projekat-blok-sedam-termoelektrane-tuzla/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 08 Sep 2010 10:40:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129068</guid>
		<description><![CDATA[SARAJEVO, Vodeća švajcarska energetska kompanija &#8220;Alpik&#8221; predstavila je danas u Sarajevu federalnom premijeru Mustafi Mujezinoviću projekat razvoja, izgradnje i upotrebe novog &#8220;Bloka sedam&#8221; u termoelektrani /TE/ Tuzla koji bi trebalo da zamijeni postojeće, zastarjele i neefikasne blokove.
Ovlašteni predstavnik ove kompanije Piter Dvorak istakao je da je &#8220;Alpik&#8221; u pregovorima sa Elektroprivredom FBiH o &#8220;Bloku sedam&#8221; [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-100388" title="te tuzla" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/03/te-tuzla-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />SARAJEVO, Vodeća švajcarska energetska kompanija &#8220;Alpik&#8221; predstavila je danas u Sarajevu federalnom premijeru Mustafi Mujezinoviću projekat razvoja, izgradnje i upotrebe novog &#8220;Bloka sedam&#8221; u termoelektrani /TE/ Tuzla koji bi trebalo da zamijeni postojeće, zastarjele i neefikasne blokove.<span id="more-129068"></span></p>
<p>Ovlašteni predstavnik ove kompanije Piter Dvorak istakao je da je &#8220;Alpik&#8221; u pregovorima sa Elektroprivredom FBiH o &#8220;Bloku sedam&#8221; u TE Tuzla i da se stvari odvijaju pozitivnim tokom, te izrazio uvjerenje da će tender biti predat na vrijeme.</p>
<p>&#8220;`Blok sedam` je dugoročni sporazum čija će izgradnja koštati oko 800 miliona evra i kojim mi namjeravamo kupiti 50 odsto proizvedene energije, a TE Tuzla će 100 odsto ostati u vlasništvu Elektoroprivrede&#8221; &#8211; rekao je Dvorak danas na konferenciji za novinare.</p>
<p>On je dodao da je to dug i težak put i da je ovo tek početak, te da je realistična procjena da je za pripremu izgradnje potrebno dvije godine, a da bi &#8220;Blok sedam&#8221; mogao početi da proizvodi električnu energiju 2018. godine.</p>
<p>Federalni premijer istakao je na današnjem sastanku da je Vlada FBiH veoma zainteresovana da se što prije počne raditi na ovom projektu, jer je u Strateškom planu izgradnje elektroenergetskih objekata &#8220;Blok sedam&#8221; u Tuzli najkompleksniji.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/predstavljen-projekat-blok-sedam-termoelektrane-tuzla/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Predstavljen projekat naftno-geoloških istraživanja</title>
		<link>http://www.capital.ba/predstavljen-projekat-naftno-geoloskih-istrazivanja/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/predstavljen-projekat-naftno-geoloskih-istrazivanja/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 08 Sep 2010 07:39:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=129032</guid>
		<description><![CDATA[LIVNO, Ruska kompanija &#8220;Gaspromnjeft&#8221; predstavila je projekat naftno-geoloških istraživanja u svim opštinama Livanjskog kantona. 
Prema informaciji iz kantonalnog Ministarstva privrede, ministar Vlatko Zrilić zatražio je od opština Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar mišljenje, odnosno saglasnost za prihvatanje prijedloga za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte na području Livanjskog kantona.
Zrilić je rekao [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-122144" title="naftaa" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/07/naftaa-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />LIVNO, Ruska kompanija &#8220;Gaspromnjeft&#8221; predstavila je projekat naftno-geoloških istraživanja u svim opštinama Livanjskog kantona. <span id="more-129032"></span></p>
<p>Prema informaciji iz kantonalnog Ministarstva privrede, ministar Vlatko Zrilić zatražio je od opština Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar mišljenje, odnosno saglasnost za prihvatanje prijedloga za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte na području Livanjskog kantona.</p>
<p>Zrilić je rekao za lokalne medije da će, ako opštinske vlasti daju suglasnost, odnosno pozitivno mišljenje, a nakon što se završi pravna procedura, &#8220;Gaspromnjeft&#8221; odmah početi i prva istraživanja koja bi trajala pet godina, a u koja bi ruska naftna kompanija uložila 15 miliona dolara.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ako rezultati istraživanja budu pozitivni, ova ruska kompanija pristupiće eksploataciji nafte u šta će uložiti dodatnih 600 miliona dolara.</p>
<p>Resorni kantonalni ministar potvrdio je da su prezentaciji projekta naftno-geoloških istraživanja u opštinama Livanjskog kantona prisustvovali predstavnici opštinskih vlasti, a u ime ruske kompanije direktor predstavništva Naftne industrije Srbije u Moskvi Željko Kirin i zamjenik generalnog direktora Julij Masijanski, te stručni suradnik za regionalne i inostrane poslove Ivan Dulić.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/predstavljen-projekat-naftno-geoloskih-istrazivanja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Cijene nafte potonule zbog jačanja dolara i smanjene opasnosti od uragana</title>
		<link>http://www.capital.ba/cijene-nafte-potonule-zbog-jacanja-dolara-i-smanjene-opasnosti-od-uragana/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/cijene-nafte-potonule-zbog-jacanja-dolara-i-smanjene-opasnosti-od-uragana/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 07 Sep 2010 18:00:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital.ba</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=128981</guid>
		<description><![CDATA[LONDON, Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima pale više od jednog dolara jer je dolar ojačao, a tropska oluja Hermine ne pokazuje znakove da će jačati i tako poremetiti proizvodnju u Meksičkom zalivu. 
Barel sirove nafte pojeftinio je na berzi u New Yorku za 1,25 dolara na 73,35 dolara, dok je na Londonskoj berzi [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-110844" title="nafta 3" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/05/nafta-3-100x74.jpg" alt="" width="100" height="74" />LONDON, Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima pale više od jednog dolara jer je dolar ojačao, a tropska oluja Hermine ne pokazuje znakove da će jačati i tako poremetiti proizvodnju u Meksičkom zalivu. <span id="more-128981"></span><br />
Barel sirove nafte pojeftinio je na berzi u New Yorku za 1,25 dolara na 73,35 dolara, dok je na Londonskoj berzi cijena nafte pala 77 centi na 76,10 dolara. Slabljenje oluje Hermine, kao i jačanje američke valute negativno su uticali na naftno tržište. Naime, rast vrijednosti dolara automatski smanjuje interes ulagača za sirovinama čije su cijene izražene u zelenoj novčanici. Dodatni pritisak na naftno tržište izvršile su berze na kojim danas cijene akcija uglavnom padaju.</p>
<p>&#8220;Zbog toga što smo na vrhuncu sezone uragana… na tržištu će prevladavati prodaja&#8221;, kazao je za Reuters Paul Harris, analitičar Bank of Irelanda. Prema njegovom mišljenju do kraja dana ulagači će najviše pažnje posvetiti izvještaju koje će pokazati trend na američkom tržištu rada. &#8220;Ako taj izvještaj bude loš, cijene nafte ne bi trebale previše potonuti&#8221;, poručio je Harris. Poslovni.hr</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/cijene-nafte-potonule-zbog-jacanja-dolara-i-smanjene-opasnosti-od-uragana/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Počela izgradnja magistralnog gasovoda</title>
		<link>http://www.capital.ba/pocela-izgradnja-magistralnog-gasovoda/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/pocela-izgradnja-magistralnog-gasovoda/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 07 Sep 2010 15:33:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=128947</guid>
		<description><![CDATA[NIŠ, Premijer Srbije Mirko Cvetković i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin danas su kod sela Kočane u blizini Doljevca svečano otvorili radove na izgradnji Prve faze magistralnog gasovoda MG-11 Niš &#8211; Leskovac &#8211; Vranje,  dužine 52 kilometra. 
Vrijednost radova je 16 miliona evra, a predviđeno je da izgradnja bude završena do maja sljedeće godine.
&#8220;Završetkom [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-100268" title="gasovod" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/03/gasovod-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />NIŠ, Premijer Srbije Mirko Cvetković i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin danas su kod sela Kočane u blizini Doljevca svečano otvorili radove na izgradnji Prve faze magistralnog gasovoda MG-11 Niš &#8211; Leskovac &#8211; Vranje,  dužine 52 kilometra. <span id="more-128947"></span></p>
<p>Vrijednost radova je 16 miliona evra, a predviđeno je da izgradnja bude završena do maja sljedeće godine.</p>
<p>&#8220;Završetkom ovog projekta biće stvorena mogućnost da se jug Srbije gasifikuje, da se poboljša mogućnost da industrija i domaćinstva koriste novi vid energije i nadam se da će učiniti da ovo područje postane atraktivnije za nova ulaganja&#8221;, naglasio je Cvetković.</p>
<p>Direktor &#8220;Srbijagasa&#8221; Dušan Bajatović, koji je takođe prisustvovao početku radova, rekao je da se sprema poskupljenje gasa od 18,2 odsto, ali da se o tome mora dogovoriti više ministarstava.</p>
<p>Bajatović je upozorio da će, ukoliko ne bude poskupljenja, &#8220;Srbijagas&#8221; do kraja sezone grijanja, po osnovu neadekvatne cijene, imati manjak od 150 miliona evra.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/pocela-izgradnja-magistralnog-gasovoda/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Bajatović: U toku dogovori o poskupljenju</title>
		<link>http://www.capital.ba/bajatovic-u-toku-dogovori-o-poskupljenju/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/bajatovic-u-toku-dogovori-o-poskupljenju/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 07 Sep 2010 13:33:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[- FINANSIJE]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=128917</guid>
		<description><![CDATA[DOLJEVAC, Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je danas da je spreman zahtjev za poskupljenje gasa za 18,2 odsto, ali da o tome još traju dogovori više ministarstva.
&#8220;Ekonomska matematika je da gas treba da poskupi za 18,2 odsto. Ta matematika je usaglašena sa Agencijom za energetiku&#8221;, rekao je Bajatović novinarima na početku izgradnje gasovoda od Niša [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-98602" title="Dušan Bajatović" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/03/Dušan-Bajatović-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />DOLJEVAC, Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je danas da je spreman zahtjev za poskupljenje gasa za 18,2 odsto, ali da o tome još traju dogovori više ministarstva.<span id="more-128917"></span></p>
<p>&#8220;Ekonomska matematika je da gas treba da poskupi za 18,2 odsto. Ta matematika je usaglašena sa Agencijom za energetiku&#8221;, rekao je Bajatović novinarima na početku izgradnje gasovoda od Niša do Leskovca u opštini Doljevac.</p>
<p>On je kazao da &#8220;zbog težine situacije u Srbiji&#8221; odluka o povećanju cijene gasa, imaće i socijalnu i političku dimenziju.<br />
&#8220;U ovom momentu traju dogovori između više ministarstava da li treba dozvoliti poskupljenje gasa. Naš zahtjev je spreman, ali nećemo ga podnositi ako ne znamo da će poskupljenja biti&#8221;, rekao je Bajatović.</p>
<p>On je rekao da će, ako ne bude poskupljenja, do kraja grejne sezone minus u kasi Srbijagasa samo po osnovu neadekvatne cijene gasa biti 150 miliona evra.</p>
<p>&#8220;Mi moramo da se dogovorimo ko će to da plati. Prethodne dvije godine Srbijagas je zahvaljujući svom kreditnom zaduženju uz pomoć Vlade platio isporučeni gas. Postavlja se pitanje ko će da plati tu razliku u cijeni ako poskupljenja gasa ne bude&#8221;, rekao je Bajatović.</p>
<p>On je kazao i da će gasovoda &#8220;Južni tok&#8221; biti i da će kapacitet kroz Srbiju biti do 40 milijardi kubnih metara.</p>
<p>&#8220;Trasa gasovoda ulaziće kod Zaječara a izlaziće kod Subotice biće dugačka 470 kilometara i imaće dva kraka jedan će biti za Republiku Srpsku odnosno Federaciju BiH, a drugi za Hrvatsku. Tehničkih izmjena hidrauličnih i ekonomskih parametra u odnosu na početne dogovore od prošle godine njije bilo&#8221;, rekao je Bajatović. Beta</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/bajatovic-u-toku-dogovori-o-poskupljenju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Energetska efikasnost kreće iz Temerina</title>
		<link>http://www.capital.ba/energetska-efikasnost-krece-iz-temerina/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/energetska-efikasnost-krece-iz-temerina/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 07 Sep 2010 12:32:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=128901</guid>
		<description><![CDATA[NOVI SAD, Južnobačka opština Temerin biće prva lokalna samouprava u Vojvodini, a vjerovatno i u cijeloj Srbiji, koja će početi da primjenjuje model energetske efikasnosti zasnovan na obnovljivim izvorima energije.
Potpredsjednica Skupštine Vojvodine Branislava Belić rekla je na današnjoj konferenciji za novinare, prilikom predstavljanja projekta, da je izbor pao na Temerin zbog bogatstva geotermalnim vodama i [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-128902" title="obnovljivi izvori energije" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/09/obnovljivi-izvori-energije-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />NOVI SAD, Južnobačka opština Temerin biće prva lokalna samouprava u Vojvodini, a vjerovatno i u cijeloj Srbiji, koja će početi da primjenjuje model energetske efikasnosti zasnovan na obnovljivim izvorima energije.<span id="more-128901"></span></p>
<p>Potpredsjednica Skupštine Vojvodine Branislava Belić rekla je na današnjoj konferenciji za novinare, prilikom predstavljanja projekta, da je izbor pao na Temerin zbog bogatstva geotermalnim vodama i blizine Novog Sada.</p>
<p>&#8220;Osim što je blizu Novog Sada, područje opštine Temerin poznato je i po izuzetno bogatim, a nedovoljno iskorištenim geotermalnim vodama, čija temperatura dostiže i do 80 stepeni Celzijusovih&#8221;, rekla je Belićeva.</p>
<p>Predsjednik opštine Temerin Andraš Gustonj izrazio je zadovoljstvo što će &#8220;pionirski&#8221; poduhvat početi baš u Temerinu.</p>
<p>&#8220;Za energiju godišnje trošimo 15 do 20 odsto opštinskog budžeta, a osim termalnih voda nemamo duge energetske izvore. Topla voda iz geotermalnih izvora sada se koristi samo u jednom bazenu za kupanje&#8221;, konstatovao je Gustonj.</p>
<p>Prema najavama, model energetske efikasnosti u Temerinu mogao bi da profunkcioniše u februaru 2011. godine.</p>
<p>Autor projekta je Skupština evropskih regija, najveća asocijacija te vrste u svijetu, čiji je Vojvodina član već osam godina.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/energetska-efikasnost-krece-iz-temerina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Moguće da grijanje bude jeftinije za sedam odsto</title>
		<link>http://www.capital.ba/moguce-da-grijanje-bude-jeftinije-za-sedam-odsto/</link>
		<comments>http://www.capital.ba/moguce-da-grijanje-bude-jeftinije-za-sedam-odsto/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 07 Sep 2010 11:38:56 +0000</pubDate>
		<dc:creator>capital</dc:creator>
				<category><![CDATA[- ENERGETIKA]]></category>
		<category><![CDATA[vazno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.capital.ba/?p=128886</guid>
		<description><![CDATA[ISTOČNO NOVO SARAJEVO, Direktor preduzeća &#8221;Toplana&#8221; u Istočnom Novom Sarajevu Dragan Janković rekao je  da će cijena grijanja, koja još nije formirana, u narednoj sezoni najvjerovatnije biti niža za sedam odsto zbog povećanja kvadrature koja se zagrijava, a što je uticalo na snižavanje fiksnih troškova.
&#8220;Da nije povećana cijena nafte za 40 odsto u periodu kada [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-96740" title="grijanje 1" src="http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/03/grijanje-1-100x80.jpg" alt="" width="100" height="80" />ISTOČNO NOVO SARAJEVO, Direktor preduzeća &#8221;Toplana&#8221; u Istočnom Novom Sarajevu Dragan Janković rekao je  da će cijena grijanja, koja još nije formirana, u narednoj sezoni najvjerovatnije biti niža za sedam odsto zbog povećanja kvadrature koja se zagrijava, a što je uticalo na snižavanje fiksnih troškova.<span id="more-128886"></span></p>
<p>&#8220;Da nije povećana cijena nafte za 40 odsto u periodu kada smo mi razmatrali naše cijene, ova tarifa bi bila još niža&#8221;, rekao je Janković.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ako cijene budu odobrene, zdravstvene i školske ustanove će u toku šest mjeseci, umjesto dosadašnjih 6,5 KM, plaćati šest KM po metru kvadratnom. Korisnici poslovnih prostora ubuduće će umjesto 8, 43 KM, plaćati 7, 84 KM, dok će cijena grijanja u privatnim stanova ostati na prošlogodišnjem nivou od 2,13 KM.</p>
<p>U preduzeću &#8220;Toplana&#8221; u toku su završni radovi na remontu koji bi trebalo da budu okončani najkasnije do kraja mjeseca.</p>
<p>Janković je istakao da će, nakon redovnog remonta koji se obavlja prije svakog početka sezone grijanja, biti obavljeno probno grijanje kako bi se utvrdilo da li sve funkcioniše. U toku je ispitivanje cjevovoda, elektroinstalacija u podstanicama, te uobičajeni remont kotlovnice.</p>
<p>Preduzeće &#8220;Toplana&#8221; Istočno Novo Sarajevo zagrijava osnovne i srednje škole, Dom zdravlja Istočno Sarajevo, pravosudne institucije koje su smještene na području opštine i nekoliko stanova. Srna</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.capital.ba/moguce-da-grijanje-bude-jeftinije-za-sedam-odsto/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
