Burna vremena za bankarski sektor

25.08.2008. / 11:07

NJUJORK, Kreditna kriza u SAD, koja je zbog integracije kapitalnih tržišta imala globalni učinak, najgovijestila je burna vremena za bankarski sektor, ali iako su nestabilni uvjeti kreditiranja i neočekivani gubici gurnuli na površinu neke od temeljnih problema u finansijskom sektoru, stvorene su i prilike za značajna poboljšanja, navodi se u polugodišnjem Pregledu globalnog bankarskog sektora konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte.

Dalje se kaže da je finansijska i tržišna nestabilnost u drugoj polovini prošle godine pojačala važnost odgovarajućeg upravljanja rizicima, kao i procesa usaglašavanja s regulativama.
Finansijski sektor se suočava sa porastom regulativnih zahtjeva još od kraja prošlog vijeka, a procjenjuje se da su samo u periodu od 2002. do 2006. troškovi provođenja regulativa porasli za 159 odsto.
Osim toga, brojne nove regulative uvele su ličnu odgovornost predsjednika uprava za njihovo poštivanje, što je vodeće ljude u sektoru potaknulo na uvođenje politike nulte tolerancije za kršenje regulativa.

Budući da su se banke, uglavnom, suočavale s novim regulativama ‘ad hoc’, uvodeći s dolaskom svake nove regulative dodatne aktivnosti za njeno provođenje, dolazilo je do suvišnog preklapanja aktivnosti.
Zbog porasta troškova i gubitka vremena vodećeg kadra, banke su uočile potrebu za uvođenjem integriranog pristupa, odnosno stvaranjem svojevrsnog regulatornog ‘ekosistema’ koji će im donijeti prednost pred konkurencijom.
Prije samo nekoliko godina činilo se da će širenje bankomata i porast važnosti internetskog bankarstva donijeti kraj bankovnim poslovnicama i šalterskom poslovanju.

Međutim, vodeći menadžeri u finansijskom sektoru danas uviđaju da su poslovnice i dalje bitan segment bankovnog poslovanja, iako se njihova uloga promijenila.
Rutinske transakcije, poput uplate i isplate, u poslovnicama se i dalje minimaliziraju, no raste važnost poslovnica kao prodajnih centara i sredstava za učvršćivanje odnosa s klijentima.
Zbog toga je u ovom desetljeću broj poslovnica po glavi stanovnika u mnogim zemljama ostao isti, dok se u SAD čak i povećao.

Radi privlačenja klijenata, pojedine banke koriste inovativne pristupe u osmišljavanju svojih poslovnica, uvodeći mogućnost da u njima klijenti popiju kafu, provjere svoj e-mail, pa čak i gledaju filmove.
U vrijeme pomanjkanja talentiranih stručnjaka, bankama je bitno razviti učinkovit sistem napredovanja.
Međutim, ovo je istovremeno slaba tačka mnogih banaka i kompanija.
Istraživanje Američkog bankarskog udruženja  iz 2006. pokazuje da čak jedna trećina finansijskih institucija nema razvijen formalni plan nasljeđivanja osoba na ključnim položajima.

Na prvi pogled, zamisao da bi banke mogle igrati vodeću ulogu u smanjenju emisije stakleničkih plinova djeluje čudnovato.
Međutim, “zelene” aktivnosti banaka ne trebaju se svesti na korištenje recikliranog papira u uredima, već postoje brojni načini da banke djeluju na globalno poboljšanje zaštite okoliša.

Tu je, prvenstveno, riječ o kreditima i zajmovima za poslovne poduhvate koji su ekološki održivi, ali i odobravanju pogodnosti za kreditiranje izgradnje energetski djelotvornih građevina, navodi se u Deloitteovom Pregledu globalnog bankarskog sektora.