Branislav Knežević: Znanje i mladost šansa Srbije
02.09.2013. / 7:20
BEOGRAD, Odlična je odluka vlasti u Srbiji da za ministra angažuje mladog srpskog eksperta iz rasijanja, smatra Branislav Knežević, predsjednik „Mekdonaldsa“ u Njemačkoj, i to potkrepljuje riječima: – I u Srbiji i u dijaspori ima mnogo naših stručnjaka koji mogu zajedno da stvore snažan tim ministara i da osnaže državnu administraciju da vrlo uspješno vode zemlju narednih 20 godina.
Važno je da se ti ljudi prepoznaju po znanju i iskustvu, etici i moralu, a ne samo po političkim zaslugama.
Knežević rukovodi kompanijom sa 117.000 zaposlenih radnika u centralnom dijelu Evrope. Zbog poslovnog uspjeha već je proglašavan za najboljeg menadžera u Njemačkoj i na Starom kontinentu.
* Bili ste član delegacije uspješnih Srba iz dijaspore koja je bila kod predsjednika, premijera, patrijarha i u Narodnoj skupštini Srbije. Šta ste govorili u srpskom parlamentu?
– Sastanci sa državnim vrhom su bili veoma uspješni. Kod patrijaha Irineja susret je bio topao i duhovno sadržajan. Ali, znate, u biznisu se uspješnost ne mjeri brojem sastanaka, izjavama i zaključcima, već odlukama, akcijama i rezultatima. Ja sam govorio da su nama za izlazak iz krize potrebni dugoročni ekonomski plan i razvoj, posebno poljoprivrede i male privrede. A nema održivog ekonomskog i političkog poretka Srbije bez podmlađivanja nacije, bez povećanja nataliteta. Mlado i energično stanovništvo je osnov svega. Bez toga nema razvoja tehnologije, inovacija, nema dugoročnog ekonomskog rasta. Nema tih penzionih fondove koji će u budućnosti moći da finansiraju ostarjelo stanovništvo.
* Srbija je, međutim, sve starija, stopa nataliteta je jedna od najnižih u svijetu?
– Država danas mora da investira u razvoj porodice, prvo u ekonomsko zaostalim srpskim regijama. To će se vratiti državi kroz investicije, dohodak, povećanu potrošnju i poreze. Takva zaokružena finansijska konstrukcija mora da se održava najmanje 30 godina da bi zaživjela i dala prave rezultate.
* Koji je po vašem mišljenju glavni pravac razvoja srpske ekonomije?
– To je razvoj poljoprivrede, male privrede i obnovljive energije. Poljoprivreda je naša istorijska i strateška šansa, imamo sve uslove za njen razvoj. Ona je naša najveća izvozna grana. Mala privreda je vrlo važna, jer joj je potreban mali kapital za male investicije i brzi povraćaj uloženog novca, lakše se održava i reinvestira u nove tehnologije i infrastrukturu. Imamo i sve uslove za razvoj obnovljive energije, kao što su veliki broj sunčanih dana, vodu, vetar i biomasu. Sa razvojem obnovljive energije snižićemo našu energetsku zavisnost, poboljšati kvalitet vazduha i životne okoline.
* Izjavili ste da u slučaju velike svjetske krize Srbija ne bi gladovala. Mi u Srbiji mislimo da je naša poljoprivreda u lošem stanju?
– Naša Srbija je lijepa zemlja. Nemamo more, ali imamo nešto važnije – plodnu zemlju, odličnu klimu i četiri evropska riječna toka: dunavski, savski, moravski i tiski. Imamo i velike podzemne vode. Drugim riječima, imamo sve geografske i klimatske preduslove za razvoj poljoprivrede. Ali to nije dovoljno. Država mora da vrati poljoprivredi strateški prioritet u razvoju, ne deklarativno već suštinski. Tu ministarstva poljoprivrede i finansija mogu mnogo da učine. Poljoprivreda je proizvodnja, a ne trgovina. Proizvođači moraju mnogo više da zarađuju. Tada možemo da očekujemo investicije u poljoprivredi, što će automatski popraviti stanje jedne od naših najvažnijih grana privrede.
* Smatraju vas jednim od kreatora novog „Mekdonaldsovog“ poretka. Može li vaš moto da „ideje ne vrijede ništa ako ih čovjek do kraja ne ostvari“ kao poslovni recept da se primjeni u Srbiji?
– Kad pogledate strategije, planove i rezultate u nekoj državi ili firmi, vidite da sve zavisi od ljudi koji ih kreiraju i izvršavaju. Nema rezultata ako nemate ozbiljnu organizaciju posla i odgovornost u izvršavanju postavljenih ciljeva. Za dobar posao najvažniji su selekcija stručnih ljudi, postavljanje realnih ciljeva, timski rad, nagrađivanje pri izvršavanju zadataka ili pozivanje na odgovornost ako se ne izvršavaju. Jasno pravila uvijek postoje, pitanje je samo da li ćete ih se pridržavati ili gledati kroz prste kad se oni ne poštuju. Napisan plan bez realizacije je obična halucinacija.
Kriza modernog kapitalizma
*Šta su, po vašem mišljenju, bili glavni uzroci svjetske finansijske i privredne recesije posljednjih godina?
– Ne mislim da je ovo svjetska kriza, više liči na krizu modernog kapitalizma i razvijenog svijeta, prije svega Amerike i Evrope. U isto vreme bilježi se veliki privredni rast Kine, Indije, Brazila, Rusije i mnogih drugih zemalja. Ova kriza je specifična, jer je nastala prvo kao finansijska. Uzrok su bile banke i finansijske institucije, koje su dugo finansirale nerentabilne i nekvalitetne projekte. Bilo je u tome i gramzivosti u finansijskom poslovanju. Kasnije se finansijska kriza pretvorila u monetarnu. Novosti
Tagovi: branislav knezevicintervjusrbijatopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
SVAKA MU JE ZLATNA