Capital.ba

Banjalučka preduzeća zaradila 417 miliona maraka

08.07.2011. / 7:20

BANJALUKA, Banjalučka preduzeća ostvarila su prošle godine 417,4 miliona maraka dobiti, što je najveća dobit na području Privredne komore Banjaluka, dok se na drugom mjestu nalaze firme iz Laktaša sa 65 miliona maraka dobiti, a na trećem preduzeća iz Mrkonjić Grada, koja su imala 23,2 miliona dobiti.

Prema podacima Privredne komore RS, na četvrtom mjestu nalaze se preduzeća iz opštine Prijedor sa 22 miliona maraka dobiti, dok je na petom Prnjavor, takođe sa 22 miliona maraka dobiti.
Preduzeća iz Gradiške ostvarila su 21,9 miliona maraka dobiti, dok su ostale opštine ostvarile znatno manju dobit.
– Preduzeća koja se nalaze na području Privredne komore Banjaluka lani su ostvarila ukupnu dobit od 612,2 miliona maraka, što je 51 odsto ukupne dobiti na nivou RS. Ukupna neto dobit preduzeća u RS u 2010. godini iznosila je 1,19 milijardi maraka – pokazuju podaci Privredne komore RS.
Mrkonjićka preduzeća i ustanove, i pored otežanih uslova poslovanja i svjetske ekonomske krize, u prošloj godini ostvarila su dobit od 23 miliona maraka.
To je rezultat, konstatovano je na sjednici Skupštine opštine Mrkonjić Grad, koji ohrabruje i nagovještava blagi oporavak privrede u ovoj lokalnoj zajednici, a taj trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine.
Načelnik Odjeljenja za privredu i finansije Mrkonjić Grada Željka Stojičić rekla je da je prošlogodišnja ukupna dobit preduzeća veća za čak 58 procenata u odnosu na 2009. godinu.
– U prošloj godini preduzeća i ustanove u našoj opštini ostvarili su ukupan prihod od 197,9 miliona maraka, što je za 13 procenata više nego godinu ranije. U istom periodu preduzeća su ostvarila rashod od 174,8 miliona maraka, što je za sedam procenata više u odnosu na 2009. godinu. Gubitak od 208.000 maraka iskazala su preduzeća iz oblasti ugostiteljstva i turizma, te 74.0000 maraka iz oblasti zdravstva – istakla je Stojičićeva.
Načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Laktaši Brankica Zelić istakla je da je u ovoj opštini došlo do blagog prevazilaženja krize.
– Svi finansijski pokazatelji govore da je privreda iskazala blagi oporavak, jer je povećan ukupan prihod preduzeća, kao i neto dobit. I dalje smo na drugom mjestu u banjalučkoj regiji, što pokazuje da privreda drži stabilan nivo, iako su uslovi veoma teški. Negativan trend u Laktašima je to što je povećan broj nezaposlenih – istakla je Zelićeva.
Najmanja dobit
Najlošije su poslovala preduzeća u Oštroj Luci, koja su ostvarila neto dobit od 764.216 maraka, u Petrovcu 201.562 KM, Krupi na Uni 73.507 KM i Kupresu, gdje je dobit preduzeća iznosila 34.547 maraka. Glas Srpske

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Banjalučka preduzeća zaradila 417 miliona maraka

    1. lemi

      moglo bi se za otvorena ad naci, ali to je previse rucnog posla, a nema podataka za zatvorena ad i doo.
      jedino kad bi imbecili iz apifa prestali trgovati sa prikupljenim podacima pa da se neka analiza moze napraviti, osim ovih serviranih, ali to cemo jos pocekati.

    2. bosman

      Lemi ako objave makar pod tačkom 1. ja ću biti prezadovoljan.

    3. lemi

      1. objavite podatak koliko su preduzeca akumulirala gubitka,
      2. od toga odbijte slucajeve kreativnog racunovodstva (drugi naziv za privredni kriminal u republici srpskoj), npr. 200 mil KM dobiti fabrike glinice (prepravili su kasnije),
      3. i onda cemo da vidimo.
      3a. ako se u clanku sugerise da je profitabilnost veca, onda se to mora odraziti i na povecanje akumuliranja direktnih poreza (sto je u domenu naucne fantastike).