Bajati dogovor na Kopaoniku

06.03.2011. / 8:20

BEOGRAD, Da je jedan od iskusnih privrednika Srbije, kao što nije, prihvatio ponudu da uzme učešće u novoj rekonstruisanoj vladi bio bi to jedan od rijetkih konkretnih dogovora koji je pao na Kopaonik biznis forumu. Ovako, konsenzus je postignut oko istog cilja kao i prošle godine: novi model rasta srpske privrede mora biti zasnovan na izvozu i proizvodnji, jer ne možemo više razvoj bazirati na potrošnji i uvozu. Oko tog cilja se, još kad je svjetska kriza počela da trese našu zemlju, ujedinila i stručna i laička javnost i vlast i opozicija. Srbiju 2020. godine svi vide kao zemlju koja ima plus u spoljnoj trgovini jer je uvoz veći od izvoza, u kojoj je nekoliko stotina hiljada ljudi dobilo posao, nema ni minus u državnoj kasi, već ostvaruje suficit u budžetu. Međutim, ono oko čega dogovora još nema je – kako do tog cilja stići.
Jer, od lanjskog do ovog Biznis foruma u Nemanjinu ulicu stiglo je nekoliko prijedloga privrednika na koji način Srbija može da postane izvozno orijentisana privreda. Gotovo da nema udruženja privrednika koje prijedlog svojih mjera nije uputilo premijeru Mirku Cvetkoviću.
– Dobismo li mi neki odgovor – pitao je na jednom od panela na Biznis forumu Toplica Spasojević, predsjednik Udruženja korporativnih direktora, svog kolegu Branislava Grujića, prvog čovjeka kluba „Privrednik”, iako je unaprijed znao odgovor. Još u aprilu prošle godine njih dvojica su zajedno s Draganom Đuričinom, predsjedniku Saveza ekonomista, prijedlog svojih mjera poslali na adresu Vlade Republike Srbije. Međutim, njih trojica nisu bili jednini u sali kongresnog centa Hotela „Anđela” koji su na to pitanje mogli da odmahuju glavama. Bez odgovora je ostao i prijedlog Privredne komore Srbije, Asocijacije malih i srednjih preduzeća, Unije poslodavaca…
Ipak, ne može se sa sigurnošću tvrditi da kreatori ekonomske politike nisu pročitali sugestije koje su im uputili srpski privrednici. Jer, sredinom prošle godine objavljena je studija koju su napravili najugledniji domaći ekonomisti. Na oko 100 strana stručnjaci su detaljno obrazložili na koji način bi Srbija mogla do kraja decenije da se preokrene za 360 stepeni. Na osnovu te sudije, predsjednik Boris Tadić je zajedno sa ekonomskim stručnjacima napravio Koncept razvoja Republike Srbije do 2020. godine.
Najočiglednija razlika između ova dva modela rasta srpske privrede je u debljini studije. Prva, koju su napisali najugledniji domaći ekonomisti, ima 100 strana, dok je studija predsjednika Tadića i njegovog tima stručnjaka pet puta tanja. Ipak, ove strategije imaju nekoliko istih ciljeva. Srbiju 2020. godine vide kao zemlju u kojoj je 400.000 ljudi dobilo posao, učešće izvoza u bruto domaćem proizvodu je povećano na 65 odsto. Ipak, tim predsjednika Tadića postavio je malo ambicioznije stope ekonomskog rasta, kao značajnije i učešće investicija u bruto domaćem proizvodu.
Ipak, profesor Dragan Đuričin, predsjednik Saveza ekonomista, dva prijedloga antikriznih mjera koje su pisali privrednici na Kopaonik biznis forumu ravnopravno je uporedio s prethodno pomenuta dva modela razvoja. Kako kaže, zajedničko za prijedlog Privredne komore, Kluba „Privrednik”, strategiju predsjednika Tadića i domaćih ekonomista je to što kao lijek za problem koji Srbija svi vide investicije. Takođe, profesor Đuričin dodaje se kroz sve četiri studije provlači ideja povećanja izvoza i zamjene uvoza. Ipak, što bi predsjednik Saveza ekonomista rekao, đavo je u detalju.
Tako se prijedlog koji su potpisali Spasojević, Grujić i Đuričin od svih razlikuje po tome što predviđa novi monetarni model.
U njemu se predlaže da Narodna banka Srbije ne može da kao cilj ima samo odbranu cijena, već mora da vodi računa i o stabilnosti kursa, kao i smanjenju nezaposlenosti. Guverner Dejan Šoškić objasnio je da postoji nekoliko centralnih banaka širom svijeta koje nemaju samo jedan cilj. Međutim, problem je što su ti ciljevi vrlo često međusobno suprotstavljeni. Takođe, Đuričin je u aprilu prošle godine predlagao i da kurs dinara bude vezan za inflaciju. Tadašnji kandidat za guvernera Dejan Šoškić objasnio mu je kako argentinski model nije dobar za Srbiju, jer je vezivanje kursa za inflaciju već oprobano u Latinskoj Americi, ali da su rezultati bili loši.
– Sa indeksiranjem se išlo u nedogled, a to predviđanje omogućavalo je zaradu špekulantima, objasnio je tada Šoškić. Politika