Autoput Banjaluka – Doboj veliki projekat za Srpsku
15.02.2013. / 7:45
BANJALUKA, Izgradnja autoputa Banjaluka – Doboj jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Republiku Srpsku – završetak prve dionice mogao bi biti okončan za dvije godine, a druge dionice dvije godine nakon potpisivanja ugovora, ističe ministar saobraćaja i veza Srpske Nedeljko Čubrilović.
On je podsjetio da su radovi na prvoj dionici autoputa, od Doboja do Prnjavora, dužine 36 kilometara, započeti u jesen 2012. godine, te da je izvođač konzorcijum koji čine “Integral inženjering” iz Laktaša i “Granit” iz Skoplja.
Prema njegovim riječima, vrijednost ove dionice je 180 miliona evra, od čega je 150 miliona evra kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj, dok će razliku od 30 miliona evra obezbijediti Republika Srpska iz vlastitih sredstava. Izvođač radova na dionici od Prnjavora do Banjaluke, čija je dužina oko 36 kilometara, biće poznat po okončanju tenderske procedure, koja je u toku.
“Ukoliko sve bude išlo po planu, početkom nove građevinske sezone trebalo bi da imamo ugovor sa novim izvođačom radova na dionici zapadno prema Laktašima i Banjaluci”, objašnjava Čubrilović i navodi da je riječ o nešto zahtjevnijoj dionici, s obzirom na to da se na njoj nalazi 65 objekata, od čega su dva mosta – jedan preko rijeke Vrbas dužine 549 metara, i drugi preko Ukrine, dužine 149 metara.
“Autoput Banjaluka – Doboj značajan je zbog činjenice da će njegovom izgradnjom biti omogućeno povezivanje autoputa Gradiška – Banjaluka sa panevropskim koridorom Pet ce”, podsjeća Čubrilović.
Do aprila bi trebalo da budu okončani svi poslovi, kako bi se moglo pristupiti naplati putarine na autoputu Banjaluka – Gradiška, navodi ministar i podsjeća da je to ugovorna obaveza Republike Srpske po otvaranju nekih kreditnih linija.
Govoreći o sudbini projekta u vezi sa izgradnjom koridora “Pet ce” kroz Republiku Srpsku, Čubrilović je rekao da je Srpska čvrsto opredijeljena za izgradnju autoputa Doboj – Vukosavlje, dužine 46 kilometara, kao dijela koridora “Pet ce”, koji je značajan i za funkcionisanje autoputa Banjaluka – Doboj.
Čubrilović je rekao da su na poziv za izgradnju dionice autoputa koridora “Pet ce”, koji prolazi kroz Republiku Srpsku, po modelu javno-privatnog partnerstva, stigle ponude dva konzorcija koji čine četiri renomirane kompanije.
“Jednu ponudu čini konzorcijum ‘Štrabaka’ iz Austrije i ‘Bujika’ iz Francuske, a drugu ‘Samsung’ iz Koreje i ‘Ežis’ iz Francuske. U toku je analiza prispjelih ponuda”, istakao je Čubrilović.
On je podsjetio da je Evropska banka za obnovu i razvoj izrazila spremnost da budućem partneru odobri kreditna sredstva za izgradnju.
“Ukoliko sve bude išlo po planu, početkom 2014. godine mogao bi da bude izabran partner i ispunjeni uslovi za početak gradnje”, istakao je Čubrilović.
Kada je riječ o izgradnji mosta na rijeci Savi kod Gradiške, između BiH i Hrvatske, Čubrilović je rekao da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Republiku Srpsku i BiH, jer će autoput Banjaluka – Gradiška biti povezan sa panevropskim koridorom Zagreb – Beograd.
“Ovaj most je veoma značajan i u kontekstu ulaska Hrvatske u EU, jer će većina namirnica životinjskog porijekla ići preko graničnog prelaza Gradiška”, istakao je ministar saobraćaja i veza Srpske.
Čubrilović napominje da početak izgradnje ovog mosta ne zavisi od Republike Srpske.
“Do ovog trenutka obezbijeđena je građevinska dozvola i što se tiče Republike Srpske već sutra bi mogao biti raspisan tender za izbor izvođača radova. Ali, Hrvatska još nije definisala način na koji će učestvovati u realizaciji ovog projekta”, objasnio je Čubrilović.
On podsjeća da su na sastanku sa ministrom privrede Hrvatske Ivanom Vrdoljakom u januaru dobili uvjeravanja da nema formalnih prepreka za realizaciju ovog projekta.
“Ostalo je definisanje načina na koji je Hrvatska finansirati svoj dio, odnosno polovinu troškova izgradnje ovog mosta”, rekao je Čubrilović i dodao da se stiče utisak da trenutno nema političke volje kako bi se prišlo realizaciji ovog projekta.
Čubrilović ističe da Vlada mora naći rješenje za “Željeznice Srpske”, navodeći da, uprkos svim problemima, “Željeznice Srpske ” ne stoje ništa lošije u odnosu na željeznice u okruženju, jer su poželjan partner.
On objašnjava da “Željeznice” imaju probleme u vezi s naplatom od nekih privrednih subjekata, kao što je “Birač”, koji se gotovo redovno kreditira zbog stalnog neplaćanja prema “Željeznicama Srpske”.
Prema njegovim riječima, “Željeznice Republike Srpske” suočene su sa problemom “nasljeđa”, jer su iz rata izašle sa povećanim brojem radnika i u toku poslijeratnog perioda još nisu uspjele da se stabilizuju.
“Nagomilane obaveze, u finansijskom smislu, nisu problem koji se ne može prevazići i treba samo naći načina i pristupiti tome”, kaže Čubrilović.
On smatra da prijedlog koji je sačinio menadžment “Željeznica Republike Srpske”, uz neke korekcije, može biti jedno od rješenja, ističući da će neki od prijedloga biti razmatrani na tematskoj sjednici Vlade Srpske i da će se ići ka ozdravljenju tog preduzeća.
Čubrilović nije mogao isključiti da jedno od rješenja za “Željeznice Republike Srpske” bude i stečaj, ali ne u smislu da ovo preduzeće prestane sa radom, već stečaj da dođe do ozdravljenja i da nastavi rad.
Komentarišući mogućnost uspostavljanja redovne aviolinije između Banjaluke i Grčke, Čubrilović je rekao da postoji veliko interesovanje grčkih aviokompanija da na komercijalnoj osnovi uspostave takvu avioliniju i da lično smatra da ova ideja nije bez osnova.
Čubrilović precizira da bi ova aviolinija bila uspostavljena preko dvije destinacije sa Banjalukom i još nekim od gradova u BiH – Sarajevom, Tuzlom ili Mostarom.
“Nikakva odluka o otvaranju ove aviolinije neće biti donesena sve dok predstavnici grčkih aviokompanija ne analiziraju statističke podatke turističkih organizacija u Srpskoj kako bi sagledali isplativost tog projekta”, zaključio je Čubrilović. Srna
Tagovi: autoputhrvatskanedeljko cubrilovictopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
