Analiza rizika, prinosa i boniteta Telekoma Srpske
04.04.2011. / 9:05
Mtel: Najveći EBITDA margin u Evropi
BANJALUKA, Telekom Srpske je drugi u Evropi po ostvarenoj neto dobiti po zaposlenom. U ovom parametru ubjedljivo prednjače Hrvatske telekomunikacije, međutim Telekom Srpske ima najveći EBITDA margin od svih evropskih operatera, rezultat je stručne “Analize rizika, prinosa i boniteta Telekoma Srpske“ koju objavljuje Poslovni portal CAPITAL.ba.
U Analizi (koju možete preuzeti na dnu ovog teksta) korišteni su javno dostupni podaci sa berzi, objavljeni finansijski i revizorski izvještaji, te podaci koje je Capital.ba dobio u Telekomu Srpske.
.
Telekom Srpske ima najveći EBIT margin od svih evropskih operatera, izuzev Telefonice, koja ima identičnu vrijednost ovog pokazatelja.
.
Dio rezultata analize
Izvršimo li poređenje finasijskih pokazatelja poslovanja Telekoma Srpske i regionalnih operatera, možemo izvući sljedeće zaključke:
– Hrvatske telekomunikacije imaju apsolutno najveću tržišnu kapitalizaciju (Telekom Srbija se još uvijek ne kotira na berzi),
– Iako tržišna kapitalizacija Telekoma Srpske iznosi 12% tržišne kapitalizacije Hrvatskih telekomunikacija, poslovni prihod Telekoma Srpske iznosi 22% prihoda Hrvatskih telekomunikacija, odnosno 22% neto dobiti Hrvatskih telekomunikacija, što upućuje na činjenicu da tržište valorizuje Telekom Srpske znatno niže u odnosu na Hrvatske telekomunikacije,
– Svi operateri su pozitivno poslovali, izuzev Telekoma Slovenije,
– Poslovni prihod po zaposlenom Telekoma Srpske je ispod prosjeka, što ukazuje na prezaposlenost (45% manji od Hrvatskih telekomunikacija), a nešto veći od BH Telekoma, dok je Telekom Srbija operater sa najnižim ostvarenim poslovnim prihodom po zaposlenom,
– Telekom Srpske pokazuje drugi najbolji rezultat po ostvarenoj neto dobiti po zaposlenom, gdje ubjedljivo prednjače Hrvatske telekomunikacije, sa 45% boljim rezultatom od Telekoma Srpske,
– ROE, odnosno prinos na kapital, izbacuje Telekom Srpske i Hrvatske telekomunikacije na prvo mjesto, iznad svih ostalih operatera,
– ROA, odnosno prinos na aktivu, za Telekom Srpske iznosi 12%, što je iza Hrvatskih telekomunikacija koje imaju najbolji rezultat, 14%.
Uporedimo li Telekom Srpske sa ostalim regionalnim operaterima po pitanju prinosnih pokazatelja, dobijamo sljedeće:
– EBITDA margin pokazuje odnos EBITDA i ukupnih prihoda, odnosno koliko zarade prije poreza, kamata, otpisa i amortizacije dolazi na jedinicu ukupnih prihoda, drugim riječima, koliko preduzeće generiše zarade (bez poreza, kamata, otpisa i amortizacije) uz dati prihod. Što viši, pokazatelj je bolji. Vidimo da je Telekom Srpske ubjedljivo prvi po ovom pokazatelju,
– EBIT margin pokazuje odnos EBIT i prihoda, odnosno, koliko zarade prije troškova kamata i poreza generiše preduzeće iz datog prihoda. Što je veći, pokazatelj je povoljniji. Vidimo da je Telekom Srpske na trećem mjestu, sa nešto nižim (oko 10%) pokazateljem od Hrvatskih telekomunikacija.
– Net margin pokazuje odnos neto dobiti i prihoda, odnosno koliko se dobiti generiše iz postojećih prihoda. Što je veći, pokazatelj je povoljniji. Telekom Srpske je u samom vrhu, zajedno sa BH Telekomom i Hrvatskim telekomunikacijama.
..
Uporedimo li EBITDA margin, EBIT margin i Net margin sa pokazateljima operatera iz razvijenih evropskih zemalja, zaključićemo slijedeće:
– svi posmatrani prosjeci regionalnih operatera su viši od respektivnih prosjeka prikazanih evropskih operatera, i to, EBITDA margin prosječno viša za 7,5%, EBIT margin prosječno viša za 24%, te Net margin prosječno veća za čak 120%, što znači da regionalni telekom operateri relativno više zarađuju, što je u skladu sa generalnim makroekonomskim pokazateljima okruženja (veći rizik, veći profit),
– Telekom Srpske ima najveći EBITDA margin od svih prikazanih operatera,
– Telekom Srpske ima najveći EBIT margin od svih prikazanih evropskih operatera, izuzev Telefonice, koja ima identičnu vrijednost ovog pokazatelja,
– Telekom Srpske ima najveći Net margin od svih prikazanih evropskih operatera, prosječno za 54%.
Opšti racio likvidnosti pokazuje stepen pokrivenosti kratkoročnih obaveza obrtnim sredstvima. U konkretnom slučaju, u 2010. godini, svaka konvertibilna marka kratkoročnih obaveza je pokrivena sa 1,22 KM obrtnih sredstava. U 2009. godini pokazatelj iznosi 1,66 a u 2008. godini 2,28. Zlatno (bankarsko) pravilo govori da je optimalno da svaka konvertibilna marka kratkoročnih obaveza bude pokrivena sa dvije konvertibilne marke obrtnih sredstava. U ovom trogodišnjem periodu racio opšte likvidnosti opada, što je posljedica smanjenja stanja gotovine na računima preduzeća, zbog isplate dividendi.
.
Izvršimo li poređenje berzanskih pokazatelja Telekoma Srpske i regionalnih operatera, možemo izvući sljedeće zaključke:
– cijena akcije Telekoma Srpske ima srednju stopu volatilnosti između posmatranih operatera, odnosno srednju stopu promjene cijene akcije u posmatranom vremenskom periodu od 52 sedmice, što znači da je cijena relativno stabilna od iznenadnih oscilacija,
– obim trgovanja sa akcijama Telekoma Srpske na Banjalučkoj berzi je relativno najmanji, prosječno dnevno se tokom 2010. godine trgovalo u iznosu od oko 22.000 KM, što je duplo manje od prvog idućeg operatera, BH Telekoma, iz kojih činjenica se može izvući zaključak o maloj likvidnosti akcija preduzeća.
.
P R E U Z M I:
Analiza Rizika, Prinosa i Boniteta Telekom Srpske Telekoma Srpske
.
.
Autor: Siniša Božić
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Dok god mtel bude imao MONOPOL kao EKSKLUZIVNI provider telekomunikacionih usluga bice ovako
barem kod nas u RS
zasto Broker u jednoj recenici pise u prvom licu kao da je rijec o administratoru ili S.Bozicu :)
Posalji ti svoju stručnjače, da vidimo, kako se to pišu analize
@122, procitao sam analizu, iako je ne bih mogao nazvati analizom, jer je samo dat uporedni pregled odredjenih pokazatelja, meni licno nije interesentan autor, niti me to zanima, ali mi je licno glupo da objavljuje portal kao sto je ovaj neke seminarske radove ili referate, mislio sam da je ovo ozbiljniji portal…nije ni cudo sto je covjek bez posla, vjerovatno je ovo pisao za neki “garaza” fakultet, lijep pozdrav
Natasa,Strucnjak
Kada kritikujete dostavite vi svoje analize da ih vidimo. Vjerujemo da će ih Capital rado objaviti.
Milenko,
saglasan sam, red je da Sinisa navede da li ima ili ne akcije u Telekomu. Moze to i naknadno uraditi.
Što se tiče kritika da capital.ba objavjuje i ovakve tekstove, ja mislim da je to odlicno, a ne povod za kritiku.
Ne vidim razloga zašto ne bih, uz vijesti, objavljivao i analize jer svakako na sajtu ima Kategoriju “Analize”.
Ovo je poslovni portal i sve vrste informacija su dobrodošle.
Eh…kriticarima je izgleda interesantniji autor od same analize.
Ocigledno ili je nisu ni procitali ili su procitali tek da procitaju.
Analiza koja je uradjena ima svoju svrhu proisteklu iz samog cilja analize, a ocigledno je da je rijec o analizi koja treba da pokaze okvirni status i polozaj Telekoma Srpske. Sama analiza govori i o tome da autor ima sasvim potencijala da u nastavku analize ide i prema cilju trga kapitala sa stanovista spekulativnog investitora KUPI, PRODAJ, CEKAJ.
Medjutim, nastavak se placa, sto rece Akcionar, debelo i nisu predmet javnog objavljivanja (prije svega iz zakonskih ogranicenja). Nema dzabe ni kod babe, a neki bi ovdje da sve dobiju na srebrnom pladnju.
4 Seminarski? To je ono kad dobijete temu od profesora pa se uhvatite prepisivačine, što iz literature, što od drugih studenata…
Za ovakvu analizu treba imati ne samo znanje za prolaznu ocjenu na fakultetu (sposobnost pamćenja i reprodukovanja), već i vijuge koje samostalno funkcionišu i donose zaključke i odluke…
Analiza je očigledno pisana za malo širu investicionu populaciju, a ona konkretna (koja se i debelo plaća) bi sadržala i dodatne, vrlo “osjetljive” preporuke. Ali onima koji znaju da čitaju, i ovo će biti dobra osnova da izvuku određene zaključke i donesu investicione odluke…
Volio bih vidjeti još ovakvih “seminarskih” radova…
Ovo je za pozitivnu ocjenu mozda u srednjoj ekonomskj skoli ili na privatnom fakultetu, inace ovo je smjesna analiza ako cemo iskreno.
Nisam znao da Capital.ba objavljuje i necije seminarske radove, korektno napisan seminarski rad, valjda je autor dobio pozitivnu ocjenu, poz
Da li Sinisa Bozic ima akcije u TLKM? U oba slucaja, i ako ima i ako nema, to bi trebalo biti naznacemo na kraju analize, razloge valjda ne trebam objasnjavati.
Jel’ ovu analizu radio onaj isti Sinisa Bozic koji je dobio otkaz u Hypo banci i koji je trenutno nezaposlen?
Koja drzava, koja politika zaposljavanja, koja promocija strucnih kadrova. Sad kad sam procitao ovu analizu, koja je jedna od boljih koje sam procitao (mogu slobodno reci da se radi o stotinama procitanih, a i moja malenkost je do sada uradila par analiza)imam samo rijeci hvale za autora, ali mi se gadi ambijent gdje ovakvi autori hodaju nezaposleni, a rade profesionalni klimaci glavom. Sinisa, alal vera :-)
Siniša, svaka čast!