Analitičari: Ekonomski oporavak Srbije simboličan
03.10.2010. / 11:29
BEOGRAD, Ekonomski oporavak Srbije u prvih šest mjeseci ove godine je simboličan i proizvodnja se do kraja godine neće vratiti na nivo prije krize, ocjenjuje se u analizi Odjeljenje za ekonomske analize Hipo Alpe Adrija banke u Beogradu.
Kako se navodi u analizi, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u prvoj polovini godine bio je 1,1 odsto međugodišnje i može se okarakterisati “simboličan oporavak”, pošto se poredi sa već nižom bazom iz 2009, kada je BDP pao tri odsto.
Srpski BDP će u cijeloj 2010. vjerovatno porasti od 1,5 do dva odsto, tako da gotovo da ne postoje šanse da se u 2010. vrati nivo proizvodnje od prije krize, navodi se u analizi.
Dodaje se da je rastom BDP-a od dva odsto u drugom tromjesečju 2010. potvrđen statistički izlazak iz recesije u prvom kvartalu.
Od zemalja u regionu, u drugom tromjesečju 2010. u recesiji su i dalje Hrvatska, sa padom od 2,5 odsto, Bugarska (pad od 1,4 odsto) i Rumunija, gdje je pad 1,5 odsto, kod su u pozitivnoj zoni Makedonija sa rastom od 4,5 odsto, Crna Gora sa rastom od četiri odsto i Slovenija (rast 2,2 odsto),
Analitičari Hipo Alpe Adrija banke ocijenili su da je za oporavak proizvodnje u Srbiji zaslužan rast izvoza, dok je domaća tražnja i dalje dosta slaba.
Došlo je do oporavka prerađivačke industrije, izvoz se vraća na vrijednosti od prije krize, a značajan rast obima proizvodnje i izvoza, ostvaruju metalni proizvodi, prehrambeni i poljoprivredni proizvodi i ostali proizvodi prerđivačke industrije, navodi se u analizi.
Prve tri grupe proizvoda bilježe i vanredan rast cijena na svjetskom tržištu zbog rasta tražnje (metali) ili niže ponude (poljoprivredni proizvodi), što pogoduje vrijednosti izvoza.
Analitičari ocjenjuju da je bolji plasman na strana tržišta uzorokovan i time što su postojale značajne neiskorišćene kvote i pogodnosti spoljotrgovinskih sporazuma, dok je rastu izvoza doprinjelo i slabljenje dinara od oko 13 odsto od kraja 2009.
U oblasti građevinarstva i dalje se ne vidi oporavak, već zabrinjavajuće visok pad od 12 odsto u drugom tromjesečju ove godine, prema već drastično nižoj bazi iz 2009.
Trgovina na veliko i malo je prvi put od početka krize u pozitivnoj zoni, ali sa simboličnim rastom od 1,3 odsto što potvrđuje tezu da do značajnijeg oporavka domaće potrošnje još nije došlo, naveli su analitičari Hipo Alpe Adrija banke.
Poljoprivredna proizvodnja je tek u drugom tromjesečju ove godine zabilježila uočljiviji međugodišnji pad od 1,6 odsto, što je prvi odraz lošije poljoprivredne godine u 2010, navodi se.
Analitičari očekuju da će do kraja godine pad u poljoprivrednoj proizvodnji biti još drastičniji jer je 2009. godina bila odlična za poljoprivredu, a prvi podaci o rodu poljoprivrednih kultura u 2010, ukazuju da je najmanje 10 odsto u prosjeku manji nego prošle godine.
Manji rod, dodaju analitičari, već ima efekte na rast cjiene hrane i poljoprivrednih proizvoda.
Ekonomski oporavak u 2010. godini, kazali su, zabilježen je gotovo bez rasta kredita privatnom sektoru.
Industrijska proizvodnja u Srbiji je od januara do avgust 2010. godine zabilježila rast od 4,7 u poređenju sa istim periodom prošle godine dok je u avgustu zabilježen rast od 3,4 odsto.
Analitičari Hipo Alpe Adrija banke očekuju da će biti nastavljen rasta industrijske proizvodnje u Srbiji, ali bez značajnijeg ubrzanja, tako da će rast iznositi oko pet odsto u 2010. godini i to na osnovu nekoliko vodećih grana. Beta
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
