Alija Remzo Bakšić: Ne smijemo se ponašati kao pijani milijarderi

04.02.2009. / 7:45

SARAJEVO, Vlade i ministarstva koja vode ekonomiju u Federaciji BiH moraju se mnogo ozbiljnije i racionalnije vladati. Ne možemo se u aktuelnoj krizi ponašati kao pijani milijarderi kad to nismo,  kazao je Alija Remzo Bakšić, izvršni direktor Udruženja poslodavaca FBiH. On ističe da se posljedice ekonomske krize osjećaju, ali da nema razloga za paniku. Vjeruje u ekonomsko-socijalni dijalog i očekuje da će Vijeće ministara do kraja marta ispuniti preuzete obaveze iz Ekonomsko-socijalnog sporazuma.
On smatra da je kriza istovremeno i šansa da se poboljšaju prilike u domaćoj ekonomiji i s tim u vezi se nada rasterećenju privrede kao jednom od glavnih ciljeva poslodavaca.

 Posljedice krize se sve više osjećaju. Zavodi za zapošljavanje registrovali su povećan priliv radnika kojima nisu produženi ugovori o radu. Koliko krizu osjećaju poslodavci?

BAKŠIĆ: Ako od 420.000 zaposlenih u FBiH ostane hiljadu do dvije radnika bez posla u jednom ciklusu od nekoliko mjeseci, onda to još nije znak da je to rezultat krize. Doduše, mi smo mala ekonomija i kriza ostavlja posljedice kod izvoza naših proizvoda na strana tržišta. Imamo situaciju da strani dobavljači više ne idu na sklapanje godišnjih ugovora nego na kraći rok, jer ne znaju kako će se ponašati tržište. Potražnja je u malom padu i zbog toga će na tržištu ostati oni koji će moći da snize cijene. Vremenom iskristalisaće se oni najjači koji mogu izdržati evropsku konkurenciju. Mali će, nažalost, trpjeti. Stoga, tamo gdje imamo proizvode koji kvalitetom pariraju svjetskim proizvođačima još nemamo problema.

Često se naglašava da je kriza istovremeno i šansa. Kako tu šansu iskoristiti?

BAKŠIĆ: Nekad je kriza dobrodošla da počnemo razmišljati ekonomski. Sad smo najsocijalnija zemlja na svijetu. Kako objasniti fenomen da imamo 420.000 zaposlenih u FBiH a milion raznoraznih socijalnih kategorija koje su na budžetu. Mora se naći razumna mjera. Ne možemo se ponašati kao pijani milijarderi kad to nismo. FBiH je u teškoj poziciji, jer ima više nivoa vlasti, glomaznu administraciju koja puno košta i velika socijalna, odnosno društvena davanja te zbog toga ne izdvaja za razvoj. Kroz mjere koje smo predložili Vladi u Ekonomsko-socijalnom sporazumu dali smo do znanja i sindikatima i Vladi da je najbolja socijalna politika politika zapošljavanja. Moramo ovu šansu iskoristiti za smanjenje opterećenja i davnje beneficija ulagačima.
Vlasti uglavnom sporo reaguju. Da li mislite da će mjere koje ste tražili biti primijenjene?

BAKŠIĆ: Predložili smo razumne mjere. One ne dovode do drastičnog smanjenja budžeta, sadrže prijedloge koji će pomoći da se lakše realiziraju glavne mjere, a rasterećenje privrede je jedan od glavnih ciljeva. Istovremeno, daju priliku vlastima da smanje troškove i lakše podnesu smanjenje priliva novca u budžete. Kao što kaže italijanska izreka: ne možete imati i puno bure i pijanu ženu. Bez štednje na jednoj strani ne može se izdvajati više na drugoj. Pokazalo se u nebrojeno slučajeva da je smanjenje stopa doprinosa dovelo do povećanja prihoda u budžete. To se desilo u RS i Brčko distriktu.
 Vjerujete li u spremnost Vlade da se u uslovima krize ponaša racionalno. Znamo da su prije krize vlasti u FBiH povećale plate i da je izostala spremnost da se, na primjer, uredi socijalni sektor?

BAKŠIĆ: Vjerujem u ekonomsko-socijalni dijalog jer se on pokazao kao vrlo moćan instrument dogovora između tri partnera i koji je u mnogo zemalja doprinio da se podigne životni standard. Najklasničniji primjer je Irska koju su proglasili keltskim tigrom. Osamdesetih godina u jeku najveće stope ekonomske emigracije, poslodavci, sindikat i Vlada potpisali su društveni sporazum. Imali su dosad šest sporazuma i svaki je bio jači od prethodnog. Danas je Irska zemlja s najvećim BDP-om po glavi stanvonika u Evropi. Mi ćemo učiniti sve da se to partnerstvo razvije i kod nas. Kraj marta je kranji rok do kojeg sve preuzete obaveze treba početi realizirati.

Zajednička dioba tereta
 Da li ste zadovoljni kako funkcioniše Razvojna banka FBiH i kako mislite da bi se moglo doći do novca za njen kreditni portfolio?

BAKŠIĆ: Mi smo predložili da se smanje obavezne rezerve banaka kod CB BiH pa se na taj način stvori određen kvantum kapitala koji bi se kroz Razvojnu banku ili preko komercijalnih banaka, ali pod istim uslovima, plasirao na tržište. U raspravama koje smo vodili unutar organiazcije poslodavaca zaključeno je da način na koji se sredstva Razvojne banke FBiH dodjeljuju treba da bude mnogo transparentniji nego dosad. Nezavisne novine