Capital.ba

Grgurević: Agrar šansa za Srbiju

21.10.2010. / 8:45

BEOGRAD, Srbija može da hrani 80 miliona ljudi, zahvaljujući, prije svega, potencijalima i izuzetnom geografskom i klimatskom položaju, ističe Milan Grgurević, generalni direktor “Delta Agrar grupe”.
– To je moguće ostvariti ako hitno agrar proglasimo strateškom granom, kao što je urađeno u Holandiji i u još nekim evropskim zemljama – dodaje Grgurević. – A, Srbija se zadovoljava time što ćemo poslije svake žetve imati dovoljno za sopstvene potrebe.
Kakav je položaj agrara u cjelokupnoj srpskoj privredi?
GRGUREVIĆ: U 2009. agrarni budžet u Srbiji bio je 2,75 procenata, što je najniže od kada postoji. Budžet agrara u Srbiji je na nivou od 300 miliona dolara u odnosu na postojećih 4,1 milion hektara površina. Primjera radi, budžet Hrvatske je 750 do 800 miliona dolara za dva miliona hektara. Duplo veći budžet za upola manje površina. Agrarni budžet Mađarske, koja ima za 10 odsto više obradive zemlje, ili 4,5 miliona hektara je nevjerovatnih 2,5 milijardi dolara. Ove brojke dovoljno govore i nije potreban komentar.
Da li je adekvatna državna stretagija?
GRGUREVIĆ: Strategije nema, ni kratkoročno ni dugoročno. Mjere koje se donose su neefikasne, selektivne, socijalne, a ne razvojne. To su mjere koje “gase požare” i rješavaju nastale situacije, a ne nude rješenja na duže staze. Ogroman procenat agrarnog budžeta, čak 70 odsto, ide na sanacije i intervencije.
Nivo izvoza u agraru donosi suficit, ali možeme i bolje?
GRGUREVIĆ : Prošle godine smo izvezli u agraru za dvije milijarde dolara proizvoda i ostvarili suficit od 650 miliona dolara. Sa skoro iste površine, jedna Mađarska je izvezla tri puta više, odnosno za šest milijardi dolara i imala suficit od 1,8 milijardi dolara. Danska, koja ima 5,5 miliona stanovnika, izvozi poljoprivrednih proizvoda za čak 18 milijardi dolara, i to najviše mesa.
Koja su za Srbiju najvažnija tržišta?
GRGUREVIĆ: Svakako okruženje, Rusija i CEFTA. Srbija izvozi najviše kukuruz, maline, šećer… a potencijali su mnogo veći, posebno u dijelu povrća i voća. “Delta Agrar” je otvaranjem svoje firme u Moskvi započeo i ponudio saradnju ne samo poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji, nego i ostalima, zainteresovanim za plasman svoje robe na rusko tržište.
Zašto se treba fokusirati na razvoj voćarstva i povrtarstva?
GRGUREVIĆ: Kakav je potencijal ruskog tržišta govori i podatak, koji se odnosi na potrošnju jabuka. Samo grad Moskva ima potrebe za 700.000 tona jabuka godišnje. A cijela Rusija 1,3 miliona tona. Srbija je 2008. izvezla 25.000 tona jabuka, a prošle godine 40.000 tona, što znači da smo podmirili nešto oko dva odsto cjelokupnog ruskog tržišta jabukama. Tu vidimo ogroman posao i mogućnost za izvoz. Sa jabukama smo otvorili vrata najvećih trgovinskih lanaca u Moskvi, a krenuli smo i sa plasmanom breskvi, nektarina, šljiva…
Dakle, ima prostora za veći plasman srpske robe?
GRGUREVIĆ: Tradicionalno, roba iz Srbija je izuzetnog kvaliteta i  ima dobru prođu. Trebalo bi tu poziciju koju imamo i da iskoristimo. Najveći prodor na rusko tržište, kada je voće u pitanju, trenutno su napravili Poljaci, zahvaljujući stategiji koju su imali u poljoprivredi i subvencijama. Odobravali su dugoročne kredite na 20 godina sa dva odsto kamate godišnje, i subvencionisali svaki kilogram jabuke koji se izveze iz Poljske u Rusiju sa 10 evrocenti. Na taj način jako teško možete da parirate jednom poljskom proizvođaču.
Šta Srbiju čeka, posebno pred ulazak u EU?
GRGUREVIĆ: Da li je Srbija spremnia za EU, to je pitanje. U ovom momentu, u naredne tri godine određivaće se kvote u odnosu na postojeće stanje, koje imamo u raznim dijelovima – stočarstvu, ratarstvu, vinogradarstvu. Na osnovu zatečenog stanja biće određene nove kvote. A, samo primjer stočarstva govori da je ono sada u Srbiji na nivou na kome je bilo 1910. godine. Bivša Jugoslavija je svojevremeno izvozila 50.000 tona mesa, od čega je samo iz Srbije izvoženo 30.000 tona. A, danas Srbija ima kvote od oko 9.000 tona, i to ne uspjeva da ispuni. Tek oko 16 odsto izvezeno je mesa, nešto ispod 2.000 tona.

Mjere
Prijedlog mjera za izlazak iz ove situacije?
GRGUREVIĆ: Agrarni budžet mora da se poveća na minimum šest odsto,a optimum je 10 procenata. Dugoročna stretegija sa izvoznom orijentacijom, zatim da se ukrupne posjedi, zadrže ljudi na selu i odobre subvencije i za male i velike proizvođače. Neophodno je uvesti i dugoročan zakup zemljišta na najmanje 10 godina.

Subvencije
Da li su subvencije u Srbiji razvojna ili socijalna kategorija?
GRGUREVIĆ: Kada uporedimo subvencije u Srbiji i okruženju ogromna je razlika. U Hrvatskoj se kreću 300 do 500 evra po hektaru za sve ratarske kulture, a u Srbiji postoji subvencija za sva registrovana poljoprivredna preduzeća do 100 hektara, sa iznosom od 14.000 dinara, ili oko 140 evra. Prošle godine je preko 80.000 gazdinstava dobilo subvencije oko 85.000 dinara u prosjeku. Ali, problem je što najveći procenat njih nije u sistemu PDV, za razliku od Hrvatske, gdje niko to ne može da dobije ako nije u sistemu. Zato su subvencije u Srbiji socijalna, a ne razvojna kategorija. Novosti

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Grgurević: Agrar šansa za Srbiju

    1. дајо

      Ко је на потезу?