Addiko banka klijentima s kreditima u “švicarcima” i dalje nudi oprost 30 odsto duga

Događaj su vodili direktorica Addiko banke Sarajevo Sanela Pašić, te direktor Addiko banke Banja Luka Mario Ivanković.

Fokus konferencije za medije bio je presjek dosadašnjih aktivnosti u rješavanju problema klijenata, kao i prezentacija dijagnostike trenutnih problema te moguća rješenja.

Podsjećanja radi, nekadašnja Hypo Alpe-Adria-Bank je u periodu od 2006. do 2008. godine fizičkim licima plasirala ukupno oko 12.246 partija kredita u švicarskim francima (CHF), u ukupnom iznosu od oko 680 miliona KM.

CHF krediti su bili u prosjeku više od 2 odsto povoljniji u odnosu na kredite u evrima ili konvertibilnim markama.

Tokom finansijske krize došlo je do neočekivanog porasta CHF kursa, te time i do značajnog povećanja otplate anuiteta klijenata.

U prevodu, rata kredita počela je da raste srazmjerno jačanju CHF-a.

Prvi val rješavanja problema rezultirao je zatvaranjem ili konvertiranjem (u evro) 50 odsto od ukupnog broja CHF kredita do 2015. godine.

Nakon toga, novi vlasnik i uprava sada Addiko banke ponudili su klijentima konverziju uz otpis od 30 odsto do 50 odsto glavnice, te zateznih kamata i drugih zavisnih troškova u potpunosti.

Takođe, predložena fiksna kamatna stopa iznosila je 5,99 posto.

“Klijenti su mogli sami odlučiti hoće li prihvatiti ponudu, koja je jasno pokazala socijalnu osviještenost novih vlasnika i nove Uprave, kao i njihovu čvrstu odluku da na socijalno odgovoran način riješe ovaj naslijeđeni problem. Do sada je konvertovano, odnosno zatvoreno oko 92 odsto od svih plasiranih CHF kredita. Na dan 31.12.2017. godine preostalo je 708 aktivnih klijenata sa CHF kreditom u Addiko Bank dd Sarajevo, od kojih su neki već u pregovorima sa Bankom”, rečeno je na konferenciji uz naglašavanje da je nova uprava u rješavanje problema klijenata uložila oko 30 miliona KM.

Od 708 klijenata 260 redovno plaća rate kredita, dok njih 448 svoje rate nije otplatilo više od 90 dana. U posljednju spomenutu grupu spadaju i oni koji kredit ne vraćaju godinama.

Određen broj klijenata odlučio je svoj problem riješiti putem suda. Tokom proteklih godina ukupno je 1228 klijenata tužilo Addiko bank d.d. Sarajevo u vezi CHF kredita.

Od tog broja, 1112 tužbi ili gotovo 91 odsto podneseno je prije 31.12.2015, odnosno prije mišljenja Vrhovnog suda FBiH o valutnoj klauzuli, tj. o njenoj definitivnoj zakonitosti. Od tog broja, 541 slučaj je okončan a njih 535 okončano je kroz proces konverzije.

“Od sudskih procesa koji su u toku 33 je riješeno potpuno u korist Banke, 169 djelomično u korist Banke (valutna klauzula potvrđena kao zakonita) i jedna drugostepena presuda je u korist Banke. Ukupno ima 175 prvostepenih presuda na štetu Banke, od čega ih je 120 doneseno prije 31.12.2015. godine. Sve pravosnažne (drugostepene) presude su u korist Banke-potvrđena zakonitost valutne klauzule”, objasnili su iz Addiko.

Oni tvrde da udruženja poput “Švicarca” dezinformišu javnost netačnim navodima o dekožacijama klijenata.

“U medijima su u više navrata komunicirane masovne deložacije korisnika CHF kredita od strane Banke kao razlog za blokade poslovnica i proteste ispred Banke.Stvarno stanje je daleko od ovih navoda, obzirom da je Banka tokom 2016. godine morala provesti ukupno 5 deložacija, nakon što su iscrpljene sve druge mogućnosti. Dodatno, 9 deložacija je odgođeno sa ciljem pokušaja dogovora sa klijentima. Tokom 2017. godine nijedna deloţacija korisnika CHF kredita od strane Addiko bank d.d. Sarajevo nije provedena.”, rekli su iz banke.

Kada je u pitanju “Švicarac”, iz banke su poručili da su spremni na saradnju, ali pod uslovom da udruženje dokaže svoj mandat, tj. da predoči dokaz o predstavljanju bar 90 odsto preostalih klijenata koji nisu riješili problem švicarskog franka.

To se do sada, nije desilo zbog činjenice da udruženje nije dostavilo validne spiskove klijenata.

Što se tiče potencijalnog zakona koji bi regulisao probleme klienata Addiko banke, čelništvo tvrdi da on ne obećavajući jer je po prirodi retroaktivan, što nije dobro, a ni fer prema hiljadama klijenata koji su svoj problem već riješili.

Za kraj, iz banke su objasnili kako i zakoni u regiji, prvenstveno onaj u Hrvatskoj, ne daju ni približno onoliko koliko bi dao lični dogovor banke u BiH i klijenta.

Primjera radi, u Hrvatskoj klijentima se nudi 20 odsto otpisa, dok je u BiH taj broj znatno veći – od 30 do 50 odsto. Klix.ba